Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
KOMARICA: NEMA POLITIČKE VOLJE ZA OSTVARENJE VEĆEG POVRATKA
SARAJEVO, 29. oktobra (FENA) - Domaći predstavnici svih nivoa vlasti i međunarodne zajednice nemaju dovoljno političke volje za ostvarenje većeg povratka i ostanak prognanih i izbjeglih katolika u cijeloj Bosni i Hercegovini, a naročito u Republici Srpskoj, izjavio je danas u Sarajevu predsjedavajući Biskupske konferencije BiH banjolučki biskup mons. Franjo Komarica.
On je istaknuo da je domaćim predstavnicima vlasti i međunarodne zajednice poznato da se od svih prognanih i izbjeglih pripadnika konstitutivnih i drugih naroda u BiH najmanje vratilo katolika, te kazao da u RS-u živi samo oko 12.000 katolika od oko 220.000 koliko ih je prije rata bilo na tom području.
"Nedostaje skrb lokalne vlasti i međunarodnih predstavnika, koji su također involvirani u našu tragediju, da se stvori potreban ambijent za istinski i održivi povratak. To je važno za povratnike katolike, ali i povratnike drugih nacionalnosti koji žive u BiH", kazao je Komarica.
Na zasjedanju Biskupske konferencije BiH, koja je održana u protekla dva dana u Sarajevu, istaknuto je da će biskupi i ubuduće "ukazivati na nasilje, raskrinkavati nepravdu, nazivati zlo pravim imenom i svim zakonskim sredstvima braniti povjerene im zajednice i ne dopustiti da ih zatraši nijedna ovozemaljska vlast".
Imajući u vidu Zakon o vjerskim slobodama i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH koji je stupio na snagu u martu ove godine, biskupi su na redovnom zasjedanju razmatrali i mogućnost organiziranog laikata.
Zaduženo je Vijeće za laike da razmotri aktuelnu situaciju katoličkih laika u BiH i pripremi o tome konkretne prijedloge za svećenike i vjernike laike u svrhu početka organiziranog laikata.
(Fena) bdž
I pored simpatija prema Komarici, cini mi se da se obraca pogresnim institucijama.Nije li ovo vec usluga za uslugu? Mozda bi imao vise uspjeha da se obrati HDZ-u. No pored svega ipak je pitanje na mjestu. Da li neko uopste vodi racuna za povratak izbjeglica i dokle ce biti koristeni kao 'sredstvo' za predizborne kampanje.
Na zasjedanju Biskupske konferencije BiH, koja je odr¾ana u protekla dva dana u Sarajevu, istaknuto je da æe biskupi i ubuduæe "ukazivati na nasilje, raskrinkavati nepravdu, nazivati zlo pravim imenom i svim zakonskim sredstvima braniti povjerene im zajednice i ne dopustiti da ih zatra¹i nijedna ovozemaljska vlast".
Neka im dragi Bog bude na pomoci. Trebace puno dusa da raskrinka zlo koje se sakupilo , a gle tek u federaciji.
U junu 2002. su oba doma Parlamenta BiH usvojila Zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina ali u različitim tekstovima, zbog čega ovaj Zakon još nije stupio na snagu. Zakonom se određuju prava i obaveze nacionalnih manjina u BiH i obaveze BiH vlasti za njihovim poštivanjem [1] . Uprkos Zakonu, još uvijek je evidentna diskriminacija nad Romima.
Podaci o povratku izbjeglih i raseljenih lica u toku prošle godine su ohrabrujući. Do kraja 2002. godine se u svoje predratne domove vratilo skoro 1 milion izbjeglica i raseljenih lica, od kojih 390.000 predstavlja manjinski povratk [2] . Procjenjuje se da je ostalo oko 367.000 registrovanih raseljenih lica u BiH. Poteškoće još uvijek postoje: manjinski povratnici se još uvijek suočavaju sa poteškoćama i maltretiranjem. Ubistvo troje povratnika bosanskih Hrvata u Konjicu, u decembru 2002. godine, je najveći zločin vezan za povratak od kraja rata. Tokom 2002. godine je povećan stepen nasilja u glavnim područjima manjinskog povratka. Također je upitna i održivost velikog broja povrataka. Neki od povratnika su izrazili želju za napuštanjem domova u koje su se vratili, zbog loših socijalnih i ekonomskih uslova i maltretiranja. U januaru 2003. godine, na zasjedanju Vijeća za implementaciju mira, BiH je predstavila "Strategiju Aneksa 7 (GFAP)" u kojoj je određen proces transfera odgovornosti na domaće institucije za povratak izbjeglica i raseljenih lica. Sprovođenje ove strategije i održivost procesa povratka će djelimično zavisiti od spremnosti domaćih političkih institucija i dostupnih finansijskih sredstava.
Postoji jaka regionalna dinamika u procesu povratka u BiH. Oko 125.000 bh. izbjeglica živi u susjednim zemljama, u Srbiji i Crnoj Gori i u Hrvatskoj - iako je moguće da se ne žele svi vratiti. U BiH se još uvijek nalazi oko 22.000 izbjeglica iz Hrvatske i 6.000 izbjeglica iz Srbije i Crne Gore (uključujući Kosovo). U BiH se u 2002. godini vratilo nekih 33.000 izbjeglica iz inostranstva. Povratak u ovom regionu bi bio puno lakši kada bi se uskladili zakoni, prava i obaveze u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
Sprovođenje imovinskih zakona u BiH se povećalo za preko 20%. Krajem 2002. godine je ukupni stepen sprovođenja dostigao 70%, ali još uvijek postoji oko 80.000 neriješenih slučajeva. Pošto je ispunjen minimum uslova Mape puta vezanih za sprovođenje imovinskih zakona i povratak izbjeglica, ovaj uslov je u maju 2002. godine proglašen ispunjenim.
