Povelja Bana Kulina 29.08.1189. - 29.08.2012.

[korisnik.1]

Tražim po ovom forumu (H)istorija/povijest ima li gdje da je istaknuta tema vezana za ovaj današnji dan, koji bi trebali njegovati i paziti, ali nema. A i na samoj naslovnici Klixa, bitnije je da su se baš oni provozali helikopterom, nego da se istakne najvažni dokument u historiji Bosne (i Hercegovine) a i najstariji dokument južnoslavenskih naroda uopšte, koji je napisan bosančicom.

Da se barem podsjetimo, šta to bješe napisano u čuvenoj Povelji:
"U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.
Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.
Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja."

Kako znamo, original dokumenta se nalazi u Rusiji, koja ne želi da je vrati nazad nama (možda je i bolje) jer smatra da je to drugi po važnosti dokument Slavena, pa pod time smatraju da se i oni pronalaze tu. Druga dva primjerka se nalaze u Dubrovniku.

[Kolovrat]

Ima ovdje odličan članak zašto je Povelja danas bitna -

http://praskozorje.weebly.com/politi269 ... ulina.html

--
Političko čitanje Povelje bana Kulina

On, bosanski ban Kulin, obečao je njemu, knezu Krvašu i svim građanima Dubrovnika, pravi prijatelj biti, od tada i dovijeka. I pravdu držati sa Njima i pravo povjerenje, dok je živ. Svi dubrovčani, koji hode kuda on vlada, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mu ko da svojom voljom kao poklon(...), izdiktirao je ove riječi svom pisaru Radoju, ban Kulin, 29. augusta 1189. godine.

No, sigurno se često i zapitamo, šta je to toliko bitno u ovome dokumentu danas, nakon 823. godine od njegovog pisanja? Kakvu nam on odaje poruku i radi čega ga danas toliko forisiramo (ili smo forsirali). Što bi skeptični i neprijatelji rekli čemu vraćanje u prošlost?

Analizom samog teksta ovog dokumenta odgovorit ćemo na sva pitanja, sa političkog aspekta. On, prije svega, govori o tome kako je srednjovjekovna Bosna još krajem XII stoljeća (1189. godine) imala svoga vladara sa svojom zasebnom titulom (...ja ban bosanski Kulin...), iz čega dalje proizilazi da je Bosna u tom periodu* bila nezavisna i samostalna država, a ne Srpska ili Hrvatska, kako se to nastoji prikazati. Nadalje, završna rečenica (Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu...) govori nam također da je vladar tadašnje bosanske države imao i svoj dvor, svoju kancelariju i svoje službenike. Dakle, radi se o uređenoj upravi bosanske banovine, koja egzistira 1189. godine, što nadalje ne znači da prije bana Kulina nije bilo drugih vladara (izuzev bana Borića). Jer, slijedom logike, ali i pravne prakse, očito da se običajno pravo koje su sa sobom donijeli Slaveni u Bosnu u mnogome institucionaliziralo, pa samim tim, ono poznaje za povelje, darovnice, pisare, te je kao takvo moglo nastati i razvijati se samo iskustvom i historijskim kontinuitetom. Kako iz datog perioda nema tragova ovakve prakse među susjednim slavenskim državama, a i oni kasniji koji se pojavljuju, svojim sadržajem, oblikom i formom odstupaju od bosanske srednjovjekovne prakse i srednjovjekovnog običajnog prava, nepobitno se dokazuje nezavisnost i zasebnost bosanske države i njenog naroda od ostalih južnoslavenskih naroda oko nje.

Samim tim, osim političke pozadine, ovaj dokument svjedoći i o kulturološkom i lingvističkom kontinuitetu, autohtonosti i zasebnosti Bosne i Hercegovine i njenog naroda. Vidimo dakle, kako je Povelja Kulina bana prvi južnoslavenski pisani dokument, tj. prvi dokument jednog južnoslavenskog naroda (u našem slučaju - Bošnjana) koji je pisan od njega samog - na narodnom bosanskom jeziku i nariječjem, gdje jasno uočavamo njegove oblike. Povelja nam pokazuje i pismo karakteristično i pristuno samo u srednjovjekovnoj bosanskoj državi - bosančicu (a kasnije prisutno u granicama samo onih (susjednih) država koje su teritorijalno pripadale nekadašnjoj srednjovjekovnoj bosanskoj državi.). Samim tim, sumirajući sve pobrojano, od organizacije vlasti, do jezika, apsurdan je svaki pokušaj kroatiziranja bosančice, nazivajući je hrvatskim ćirilićnim pismom, ili pak njena srbizacija.
Ovdje ne smijemo zaboraviti ni njenu diplomatsko- konzularnu dimenziju, gdje ona kao prvi diplomatski dokument Bosne govori o državi sa otvorenim diplomatskim vezama prema drugim državama i to prije više od 800 godina, odnosno njenu ekonomsku dimenziju, što dokazuje o razvijenosti ekonomije i ekonomskih odnosa na nivou geografskog prostora pod upravom bosanskog bana.

Isto tako, kulturološka i lingvistička posebnost povelje Kulina bana može se promatrati i sa političkog aspekta, gdje njena uloga ima mnogo veći značaj - pokazujući tako da se zasebni segmenti poput lingvistike i kulture uočljive na njoj, nisu razvijali u onom obliku u kojem su se (a to vidimo tek stoljećima nakon Povelje) razvijali u susjednim državama, davajući tako dva bitna zaključka: 1) Kako je srednjovjekovna bosanska država bila u to vrijeme nezavisna, a ne pod utjecajem, ili pak dijelom neke od susjednih država, te 2) Postojanje političke organizacije, kao i lingvističkih i kulturnih zasebnosti govori kako one nisu mogle nastati u kraćem periodu, već su plod kontinuiteta, što dovodi do zaključka kako se država koju su utemeljila Slavenska plemena razvijala pod njihovim pravno- političko- kulturno- lingvističkim obrascima zasebno (još od dolaska u VI stoljeću) od susjednih slavenskih naroda, tako potvrđujući prvu tezu, te upostavljajući dokaz o Bošnjanima kao zasebnoj slavenskoj grupi, odnosno plemenu, a ne kao tzv. "odmetnutim" Hrvatima ili pak Srbima.

Radi svega navedenog, ne čudi onda zašto se ovaj dokument, po nekima, smatra i rodnim listom Bosne i Hercegovine i njene državnosti i državno nacionalnog kontinuiteta. Njegov značaj, istina, jeste nemjerljiv i predstavlja Svetu knjigu dokaza postojanja nezavisne i slobodne srednjovjekovne Bosanske dražve, no, iako je prvi pisani dokument južnoslavenskih naroda, to nipošto ne znai da postojanost Bosne kao dražve i njenog naroda poinje od 1189. godine. Naprotiv, da je moglo doći do Povelje, bila su potrebna stoljeća za razvoj prava, običajnosti i državnosti, o čemu sam u pasosu iznad i govorio. A da rušioci Bosne i Hercegovine danas njom i vladaju, govori i podatak da se još nikad niko nije vatreno zaloižo da se ovaj, rodni list, vrati u svoju rodnu zemlju. Pitati se - do kada i zašto?!

[korisnik.1]

Svima nama kojima je u interesu da je Bosna i Hercegovina = Bosna i Hercegovina (a ne "komšijska" ili tobožo od ovih okupatora iz Osm. i AU doba) znamo šta znači ova povelja, i čuvanje i njegovanje iste, kao i ostalih historijskih dokumenata i dokaza koje je nemoguće pobiti.
Velika je šteta što se u osnovnim i srednjim školama slabo prožima ova tematika (zbog politike), valjda je bitnije da djeca znaju ko je bio Luj XIV ili Napoleon Bonaparta.

[poznanik]

Tražim po ovom forumu (H)istorija/povijest ima li gdje da je istaknuta tema vezana za ovaj današnji dan, koji bi trebali njegovati i paziti, ali nema. A i na samoj naslovnici Klixa, bitnije je da su se baš oni provozali helikopterom, nego da se istakne najvažni dokument u historiji Bosne (i Hercegovine) a i najstariji dokument južnoslavenskih naroda uopšte, koji je napisan bosančicom.

Da se barem podsjetimo, šta to bješe napisano u čuvenoj Povelji:
"U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.
Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.
Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja."

Kako znamo, original dokumenta se nalazi u Rusiji, koja ne želi da je vrati nazad nama (možda je i bolje) jer smatra da je to drugi po važnosti dokument Slavena, pa pod time smatraju da se i oni pronalaze tu. Druga dva primjerka se nalaze u Dubrovniku.

Eh, da je Radoje slučajno ispustio oca, sina i svetog duha, da nije spomenuo Evanđelje, rođendan i Ivana, možda bi danas u nas nešto i bilo od sjećanja na Povelju... U nas se i na ovaj istorijski događaj posmatra kroz prizmu interesa i želje za dominacijom jednih nad drugim. Za mnoge čak istorija Bosne počinje usponom uz Ključ, 1463.

[rajv0sa]

Tražim po ovom forumu (H)istorija/povijest ima li gdje da je istaknuta tema vezana za ovaj današnji dan, koji bi trebali njegovati i paziti, ali nema. A i na samoj naslovnici Klixa, bitnije je da su se baš oni provozali helikopterom, nego da se istakne najvažni dokument u historiji Bosne (i Hercegovine) a i najstariji dokument južnoslavenskih naroda uopšte, koji je napisan bosančicom.

Da se barem podsjetimo, šta to bješe napisano u čuvenoj Povelji:
"U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.
Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.
Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja."

Kako znamo, original dokumenta se nalazi u Rusiji, koja ne želi da je vrati nazad nama (možda je i bolje) jer smatra da je to drugi po važnosti dokument Slavena, pa pod time smatraju da se i oni pronalaze tu. Druga dva primjerka se nalaze u Dubrovniku.

Eh, da je Radoje slučajno ispustio oca, sina i svetog duha, da nije spomenuo Evanđelje, rođendan i Ivana, možda bi danas u nas nešto i bilo od sjećanja na Povelju... U nas se i na ovaj istorijski događaj posmatra kroz prizmu interesa i želje za dominacijom jednih nad drugim. Za mnoge čak istorija Bosne počinje usponom uz Ključ, 1463.

Po meni ti primjerci i treba da ostanu u Dubrovniku ,jer povelja je i izdana istome.

[korisnik09]

Primjerci su u Rusiji

Nema nista u Dubrovniku.

[rajv0sa]

Primjerci su u Rusiji

Nema nista u Dubrovniku.

,da ih nisam vidio možda bih ti i povjerovao.U Rusiji je jedan primjerak od tri ,za koji se vjeruje da je original.

[korisnik09]

Primjerci su u Rusiji

Nema nista u Dubrovniku.

,da ih nisam vidio možda bih ti i povjerovao.U Rusiji je jedan primjerak od tri ,za koji se vjeruje da je original.

Pa sto ih nisi ponio kuci bemu misha...
To nisam ni znao..

[korisnik.1]

Eh, da je Radoje slučajno ispustio oca, sina i svetog duha, da nije spomenuo Evanđelje, rođendan i Ivana, možda bi danas u nas nešto i bilo od sjećanja na Povelju... U nas se i na ovaj istorijski događaj posmatra kroz prizmu interesa i želje za dominacijom jednih nad drugim. Za mnoge čak istorija Bosne počinje usponom uz Ključ, 1463.

Nažalost si u pravu, valjda i "nama" nekada dođe iz guzice u glavu da Bosna i Hercegovina nije nastala sa Osmanlijama, a pogotovo iz Dejtona.
Djeci treba više pričati o srednjovjekovnoj Bosni, i podučavati ih.
Eh kako bi to druge države obilježile ovaj dan, a kod nas ni muka.

[korisnik09]

Eh, da je Radoje slučajno ispustio oca, sina i svetog duha, da nije spomenuo Evanđelje, rođendan i Ivana, možda bi danas u nas nešto i bilo od sjećanja na Povelju... U nas se i na ovaj istorijski događaj posmatra kroz prizmu interesa i želje za dominacijom jednih nad drugim. Za mnoge čak istorija Bosne počinje usponom uz Ključ, 1463.

Nažalost si u pravu, valjda i "nama" nekada dođe iz guzice u glavu da Bosna i Hercegovina nije nastala sa Osmanlijama, a pogotovo iz Dejtona.
Djeci treba više pričati o srednjovjekovnoj Bosni, i podučavati ih.
Eh kako bi to druge države obilježile ovaj dan, a kod nas ni muka.

Kako ni muka eno ti onog fashiste i Turske organizacije Bosfor organizirali sjednicu neku eno ti na naslovnoj stranici clanak.

[Chmoljo]

bio je muk

za Dan policije KS uzet je ovaj datum kao prigodan. tražio se neki datum koji bi imao oslonac u istoriji, i izabran je ovaj, budući da je sadržaj Povelje garantovanje sigurnosti.

danas je bila manifestacija u Zetri, a na kojoj se osvrnulo i na Povelju i njenu važnost.

[zikmu]

Interesantno ni jedan portal danas nije ni slova napisao, a da je Tihic sta reko to bi glavna vijest bila.

http://www.nadanasnjidan.ba/d/2-napisan ... lina-bana/

[milton]

http://www.arla.se/default____18809.aspx
Evo, vidite da se čak u Švedskoj slavi ovaj dan.

[Challenger__]

Eh, da je Radoje slučajno ispustio oca, sina i svetog duha, da nije spomenuo Evanđelje, rođendan i Ivana, možda bi danas u nas nešto i bilo od sjećanja na Povelju... U nas se i na ovaj istorijski događaj posmatra kroz prizmu interesa i želje za dominacijom jednih nad drugim. Za mnoge čak istorija Bosne počinje usponom uz Ključ, 1463.

"Mala" korekcija: nije Ivan, nego Jovan, nije rođendan nego "usječenije" (odsjecanje) glave "Jovana krstitetlja", nije Krist, nego Hrist ("mjeseca avgusta, u dvadeset i deveti dan", "od roždestva Hristova").

Kako je povelja datirana po julijanskom kalendaru, treba reći da je ona pisana u septembru po aktuelnom gregorijanskom kalendaru.



Mnogo toga ima što ama baš nikako ne paše današnjim ideologijama, te je sasvim logično što je dan povelje na margini.

[Challenger__]

Interesantno ni jedan portal danas nije ni slova napisao, a da je Tihic sta reko to bi glavna vijest bila.

http://www.nadanasnjidan.ba/d/2-napisan ... lina-bana/

Još jednom, povelja NIJE NAPISANA NA DANAŠNJI DAN, već u prvoj polovini septembra, odnosno 29-og avgusta po julijanskom, istočnom kalendaru.

[korisnik.1]

Ova nekolicina što je i napravila "muk", to je ljudi moji nedovoljno za ovakav događaj i važnost obilježavanja istog.
Jednostavno nije realno da nešto ovako važno izostane sa naslovnica magazina, portala ..
pa više je ona džondžula Inna privukla pažnju medija (doduše sa novčanicama), izgleda da im je potrebno i za ovako nešto bacit koju kintu pa da tek onda napišu. Sve u svemu, jučerašnji dan u najmanju ruku sramota.

[Seawolf]

Još jednom, povelja NIJE NAPISANA NA DANAŠNJI DAN, već u prvoj polovini septembra, odnosno 29-og avgusta po julijanskom, istočnom kalendaru.

Pa, nije to baš tako.

Naime, jedini važeći kalendar u hrišćanskoj Evropi u dvanaestom vijeku je bio julijanski kalendar.

Gregorijanski kalendar je uveden u upotrebu 1582-e godine, prvo u nekoliko katoličkih država, pa se nakon toga proširio u ostatak hrišćanske Evrope i po kolonijama.

Sadašnja razlika od 13 dana između julijanskog i gregorijanskog kalendara, nastala je tako što je u prvoj godini uvođenja gregorijanskog kalendara, "preskočeno" deset dana (nakon četvrtka, 04. oktobra, osvanuo je petak, 15. oktobar), a preostala tri dana "nakupila" su se tako da su u julijanskom kalendaru godine 1700-a, 1800-a i 1900-a prestupne, a u gregorijanskom kalendaru nisu (odnosno, imaju 365 dana umjesto 366). Nakon ponoći, 28. februara 2100-e, ova razlika će se povećati na 14 dana.

Ono što je bitno za ovu diskusiju, je to da izmjene koje je donio gregorijanski kalendar u odnosu na julijanski kalendar, nisu primjenjive "retroaktivno", odnosno, ono što se desilo 29. avgusta 1189-e po julijanskom kalendaru, desilo se i 29. avgusta 1189-e po gregorijanskom kalendaru. Prvo odstupanje između ova dva kalendara, desilo se u ponoć, 04. oktobra 1582-e godine.

Dakle, mi koji živimo po gregorijanskom kalendaru, obilježavamo godišnjicu Povelje 29. avgusta, a oni koji žive po julijanskom kalendaru, obilježavaju godišnjicu Povelje 11. septembra (vidi, koja slučajnost).

[Challenger__]

Još jednom, povelja NIJE NAPISANA NA DANAŠNJI DAN, već u prvoj polovini septembra, odnosno 29-og avgusta po julijanskom, istočnom kalendaru.

Pa, nije to baš tako.

Hajde, provjeriću ovo što si rekao. Šta više, mislim da ti je opaska o nepostojanju retroaktivnog računanja - tačna.

[dinobjelave]

Ja bih samo jedno pitanje postavio bez uvrede.evo podigla se s pravom prasina Po forumima u hercegovini .kao prvo da odmah bude jasno osudzujem izdvajanje tj ne unosenje na spomenik kompletnog prepisa povelje,dakle glupost ako pravimo spomenik bosanskom kralju i ako posjedujemo jedin valjan tj originalan dokument koji je on izradio( dao napisati) iz kojeg razloga se postavlja samo dio ,znam da postavljen i kompletan prepis povelje ispred spomenika .da se vratim na ovu buku i halabuku nesto mi tu nije jasno.blate se i osudzuju bosnjaci da krivotvore "povijest " zeli se dokazati Po ovim forumima da je tvrtko bio ovaj ili onaj( hrvat,srbin) pa ljudi moji postoji dokument dokazano da je napisan njegovom rukom ( voljom) u kojem jasno stoji da je tvrtko bosanac kako sad nije mi jasno ivan iz listice kaze tvrtko je hrvat kad je Sam tvrtko kazao da je bosanac.uopste mi nije namjera sad nekog ovdje nacionalno usmjeravati ili blatiti,eto samo me zanima kako smo mi bosanci u tuzli postavili spomenik bosanskom kralju koji se izjasnjavao bosancem i Time mu odali pocast ,krivi sto ga osjecamo svojim a bosanski katolici koji se izjasnjavaju kao hrvati( nesmeta mi sekunde) ga svojataju i negiraju njegovo bosnjastvo iako kazem u tekstu povelje jasno stoji njegovo nacionalno opredjeljenje

[penkalaa]

ga svojataju i negiraju njegovo bosnjastvo iako kazem u tekstu povelje jasno stoji njegovo nacionalno opredjeljenje

gdje stoji njegovo nacionalno opredjeljenje?
nevidim dobro
šta misliš kako bi se knez travunije, paganije, zahumljana nazivao u nekoj povelji? Slaven, Hrvat, Srbin ili ipak nešto treće?
eto dajem ti zadatak da napišeš kako ovi vladari sami sebe nazivaju u poveljama i spomenicima?
dužd Venecije, kralj Navarre i car Bizanta

[joijo]

ga svojataju i negiraju njegovo bosnjastvo iako kazem u tekstu povelje jasno stoji njegovo nacionalno opredjeljenje

gdje stoji njegovo nacionalno opredjeljenje?
nevidim dobro
šta misliš kako bi se knez travunije, paganije, zahumljana nazivao u nekoj povelji? Slaven, Hrvat, Srbin ili ipak nešto treće?
eto dajem ti zadatak da napišeš kako ovi vladari sami sebe nazivaju u poveljama i spomenicima?
dužd Venecije, kralj Navarre i car Bizanta

Ni prvi Hrvatski kraljevi se nisu izjasnjavali kao Hrvatima. U dokumentarcu koji je emitovan na HRT-u "Hrvatski kraljevi" fino vasi profesori priznavaju kako Slavonija nikada nije bila dio Hrvatskoga kraljevstva a kako ste Dalmaciju dobili uz pomoc Vizanta i to tek nakon 100 godisnje teznje da je dobijete. Vasi profesori i oni profesori sa Oxforda koji su govorili u tom dokumentarcu priznavaju kako je prvobitno Hrvatsko kraljevsvo bilo jako malo i da je na Vrhuncu svoje moci imalo Dalmaciju pod vlascu a te granice kralja Kresimira za njih kazu da nema dokumenta uopste iz lkojeg bi mogli zakljuciti dokle su se protezale. Za kralja Tomisalva govore kako vjerovatno nije postojao. No vidim Hrvacani se zabrinuli za Bosnjacima. Vi nemta kraljevstvo od 11. do 19. vijeka.

Bosna kao zemlja se prvi put spominje 950. godine. Istina je da Kulin Ban nije rekao:"Ja sam Bosanac" ali je isto istina da se na Bosanskom stanku iz 1388. godine (Za vrijeme Tvrtka I) Bosanska vlastela poziva na granice Kulina Bana kada pisu zajednicko pismo Madjarskome kralju. "Oni dakle tvrde da Bosni moraju pripasti one utvrde u Istocnoj Bosni koje su bile u sastavu Bosne za vrijeme Kulina". Znaci 200 godina posle Kulina oni se pozviaju na Kulinove grnaice Bosne i traze da se Zvornik (kojeg su Madjari zauzeli) pripoji ponovo Bosni.

POVELJA DUBROVCANIMA IZ 1405 GODINE - KRALJ TVRTKO II



(24. juna 1405)

U ovu nepravedni rat, Uchinih s gospodinom Hercegom i po svijetu s vlasteli Bosanscimi i vishe togaj, da je vidomo vsakome: Kto godi je Bošnjanin ali Kraljstva Bosanskoga prije rata bil dlzhan komu godi Dubrovcaninu, volja na viri mu uzeto na gospockoj, a moze Dubrovcanin tozi istinom pokazati - da se ima Dubrovcaninu vratiti i platiti.