Poucne price
-
emi_eft
- Posts: 413
- Joined: 20/07/2015 12:40
#1 Poucne price
Znate one fine pricice koje su vam pricale bake i nane, o komsiji, o pradjedu, o nekome iz familije, o prastaroj prici o nekom djedu sto je ucinio nesto golemo..Price koje necete naci u knjigama. Obicno citamo o tibetanskim kaludjerima i slicno, dok pouku iz lokalnih prica zaboravljamo, pa bih bas voljela da podijelite
-
ho oponopono
- Posts: 13192
- Joined: 23/01/2013 07:23
- Location: Nije bitno...ali auto mora biti iz Njemačke!
#3 Re: Poucne price
...ćerka se žalila svome ocu na težak život i rekla kako ne zna više kako da se nosi sa životnim problemima i teškoćama...
... nema više snage za borbu... jer jebiga, čim riješi jedan problem, već je pred njom drugi i teži od prethodnog...
...njen otac, koji je bio kuhar po zanimanju, odveo ju je u kuhinju...
... uzeo je tri lonca, napunio ih vodom i stavio ih na vatru...za kratko vrijeme voda u posudama počela je da ključa...
...u prvi lonac je stavio šargarepu, u drugi jaje, a u treći nekoliko zrna kafe...zatim ih je ostavio da se kuhaju neko vrijeme...
...ćerka se nije mogla strpjeti, jer nije znala šta njen otac tim postupkom želi reći i dokazati...
...otac je isključio šporet, pa je izvadio šargarepu iz vode i stavio na tanjir, a isto je uradio sa jajetom i kafom...
...pogledao je ćerku i upitao je, šta vidiš...?
...veli ona vidim šargarepu, jaje i zrno kafe...
...zatražio je od nje da opipa šargarepu i osjetila je da je šargarepa jako mekana i krhka... onda je zatrazio da oguli jaje i vidjela je da je ono tvrdo i skuhano...i rekao joj je da pomiriše kafu, a ona se nasmiješila kad je osjetila njen bogati miris...
...tata, ali šta sve ovo treba da znači...?
...znaj, kćeri moja, da su i šargarepa i jaje i kafa prošli kroz isto stanje, boreći se sa istim neprijateljem ...ključalom vodom...ali se svaki od njih suprotstavio na različit način...
...šargarepa je bila tvrda i jaka, ali je vrlo brzo omekšala i oslabila u ključaloj vodi...
...jaje je čuvala njegova jaka ljuska, ali ne zadugo i ono se skuhalo u vreloj vodi i promijenilo iz tečnog u tvrdo stanje...
...dok je kafa sasvim drugačija... njeno zrno je ostalo isto, naprotiv ...ona je uspjela promijeniti vodu...
...a ti...?
...da li si šargarepa, koja je naizgled jaka, ali čim naiđeš na manje prepreke i teškoće, oslabiš i gubiš snagu...
...ili si jaje mekanog srca koje, kad naiđe na probleme, postaje jako...tvoja ljuska (spoljašnji izgled) se ne mijenja, ali se mijenja tvoja unutrašnjost tako da tvoje srce postaje tvrdo, jako i gorko...
...ili si zrno kafe koje izmijeni vrelu vodu...a ona je izvor bola...tako što je čini ukusnom i daje joj lijep miris...
...ako si kao zrno kafe, ti svoju okolinu činiš boljom, vrednijom, ti teškoću sebi olakšavaš tako da ona bude olakšica umjesto teškoće i problema, brige i tuge...
...zato razmisli, kćeri moja, kako ćeš se suočiti sa svim problemima i teškoćama ovoga svijeta...
... nema više snage za borbu... jer jebiga, čim riješi jedan problem, već je pred njom drugi i teži od prethodnog...
...njen otac, koji je bio kuhar po zanimanju, odveo ju je u kuhinju...
... uzeo je tri lonca, napunio ih vodom i stavio ih na vatru...za kratko vrijeme voda u posudama počela je da ključa...
...u prvi lonac je stavio šargarepu, u drugi jaje, a u treći nekoliko zrna kafe...zatim ih je ostavio da se kuhaju neko vrijeme...
...ćerka se nije mogla strpjeti, jer nije znala šta njen otac tim postupkom želi reći i dokazati...
...otac je isključio šporet, pa je izvadio šargarepu iz vode i stavio na tanjir, a isto je uradio sa jajetom i kafom...
...pogledao je ćerku i upitao je, šta vidiš...?
...veli ona vidim šargarepu, jaje i zrno kafe...
...zatražio je od nje da opipa šargarepu i osjetila je da je šargarepa jako mekana i krhka... onda je zatrazio da oguli jaje i vidjela je da je ono tvrdo i skuhano...i rekao joj je da pomiriše kafu, a ona se nasmiješila kad je osjetila njen bogati miris...
...tata, ali šta sve ovo treba da znači...?
...znaj, kćeri moja, da su i šargarepa i jaje i kafa prošli kroz isto stanje, boreći se sa istim neprijateljem ...ključalom vodom...ali se svaki od njih suprotstavio na različit način...
...šargarepa je bila tvrda i jaka, ali je vrlo brzo omekšala i oslabila u ključaloj vodi...
...jaje je čuvala njegova jaka ljuska, ali ne zadugo i ono se skuhalo u vreloj vodi i promijenilo iz tečnog u tvrdo stanje...
...dok je kafa sasvim drugačija... njeno zrno je ostalo isto, naprotiv ...ona je uspjela promijeniti vodu...
...a ti...?
...da li si šargarepa, koja je naizgled jaka, ali čim naiđeš na manje prepreke i teškoće, oslabiš i gubiš snagu...
...ili si jaje mekanog srca koje, kad naiđe na probleme, postaje jako...tvoja ljuska (spoljašnji izgled) se ne mijenja, ali se mijenja tvoja unutrašnjost tako da tvoje srce postaje tvrdo, jako i gorko...
...ili si zrno kafe koje izmijeni vrelu vodu...a ona je izvor bola...tako što je čini ukusnom i daje joj lijep miris...
...ako si kao zrno kafe, ti svoju okolinu činiš boljom, vrednijom, ti teškoću sebi olakšavaš tako da ona bude olakšica umjesto teškoće i problema, brige i tuge...
...zato razmisli, kćeri moja, kako ćeš se suočiti sa svim problemima i teškoćama ovoga svijeta...
-
emi_eft
- Posts: 413
- Joined: 20/07/2015 12:40
#4 Re: Poucne price
Ta je divna, znam je Mislila sam vise na tipicne price iz BiH, samo nase, one koje smo stvarno culi od nekog naseg...
Mislila sam vise na tipicne price iz BiH, samo nase, one koje smo stvarno culi od nekog naseg...-
Infologicar
- Posts: 171
- Joined: 04/09/2016 12:30
#5 Re: Poucne price
Sine, uči da ne bi kopao kanale.
Bolje sin nego kćerka, ovako brineš o jednom penisu, a onako o par stotina.
Ko nije iskoristio novac od oca i ćunu u mladosti, taj je potračio najbolje dane u životu.
Bolje sin nego kćerka, ovako brineš o jednom penisu, a onako o par stotina.
Ko nije iskoristio novac od oca i ćunu u mladosti, taj je potračio najbolje dane u životu.
-
Sunny-7
- Posts: 1111
- Joined: 29/06/2014 23:12
#6 Re: Poucne price
Pitao jednom učenik učitelja:
“Tako si mudar, uvijek dobro raspoložen, nikada se ne ljutiš. Pomozi mi da i ja postanem takav.”
Učitelj je pristao i zamolio učenika da donese krompir i jednu vreću.
“Kada se na nekoga naljutiš i uvrijediš se”, reče učitelj, “uzmi jedan krompir pa na njemu napiši ime čovjeka s kojim si se posvađao, a onda stavi krompir u vreću.”
“I to je sve?”, upita učenik iznenađeno.
“Ne”, odgovori učitelj, “potrebno je da uvijek sa sobom nosiš tu vreću i svaki put kada se osjetiš uvrijeđeno stavi u nju krompir.”
Učenik je pristao. Prošlo je neko vrijeme. Vreća se punila krompitima i postala poprilično teška. Bilo je vrlo nezgodno stalno ju nositi sa sobom. Uz to, krompiri su se počeli kvariti. Neki su istrulili i širili neprijatan miris.
Učenik je došao kod učitelja i rekao:
“Nemoguće je ovo nositi sa sobom. Vreća je preteška, a krompir se pokvario.”
Učitelj je odgovorio:
“To isto se događa i u tvojoj duši. Kada se na nekoga naljutiš, uvrijediš, u tvojoj duši se stvara težak teret iako ga odmah ne primjećuješ. Zatim teret postaje sve veći. Postupci se pretvaraju u navike, a navike u karakter koji rađa poroke koji zaudaraju. I lako bi zaboravili na taj teret da ne postane suviše težak da ga stalno nosimo sa sobom. Dao sam ti mogućnost da sa strane promatraš cijeli taj proces. Svaki put kada se odlučiš posvađati, uvrijediti ili nekome nanijeti uvredu razmisli je li ti taj teret potreban.”
Verzonden vanaf mijn iPhone met Tapatalk
“Tako si mudar, uvijek dobro raspoložen, nikada se ne ljutiš. Pomozi mi da i ja postanem takav.”
Učitelj je pristao i zamolio učenika da donese krompir i jednu vreću.
“Kada se na nekoga naljutiš i uvrijediš se”, reče učitelj, “uzmi jedan krompir pa na njemu napiši ime čovjeka s kojim si se posvađao, a onda stavi krompir u vreću.”
“I to je sve?”, upita učenik iznenađeno.
“Ne”, odgovori učitelj, “potrebno je da uvijek sa sobom nosiš tu vreću i svaki put kada se osjetiš uvrijeđeno stavi u nju krompir.”
Učenik je pristao. Prošlo je neko vrijeme. Vreća se punila krompitima i postala poprilično teška. Bilo je vrlo nezgodno stalno ju nositi sa sobom. Uz to, krompiri su se počeli kvariti. Neki su istrulili i širili neprijatan miris.
Učenik je došao kod učitelja i rekao:
“Nemoguće je ovo nositi sa sobom. Vreća je preteška, a krompir se pokvario.”
Učitelj je odgovorio:
“To isto se događa i u tvojoj duši. Kada se na nekoga naljutiš, uvrijediš, u tvojoj duši se stvara težak teret iako ga odmah ne primjećuješ. Zatim teret postaje sve veći. Postupci se pretvaraju u navike, a navike u karakter koji rađa poroke koji zaudaraju. I lako bi zaboravili na taj teret da ne postane suviše težak da ga stalno nosimo sa sobom. Dao sam ti mogućnost da sa strane promatraš cijeli taj proces. Svaki put kada se odlučiš posvađati, uvrijediti ili nekome nanijeti uvredu razmisli je li ti taj teret potreban.”
Verzonden vanaf mijn iPhone met Tapatalk
-
ho oponopono
- Posts: 13192
- Joined: 23/01/2013 07:23
- Location: Nije bitno...ali auto mora biti iz Njemačke!
#7 Re: Poucne price
emi_eft wrote:Ta je divna, znam je
...od moje nane rahmetli...sine, drugu ženu uvijek bolje paze...
-
supercali
- Posts: 23942
- Joined: 06/07/2014 12:30
#8 Re: Poucne price
Cuj slusamo o tibetanskim kaludjerima
Mozda u tibetu pricaju o bosanskim gazijama
Mozda u tibetu pricaju o bosanskim gazijama
-
Satori
- Posts: 647
- Joined: 05/06/2016 21:46
#9 Re: Poucne price
Evo ti dvije "naše" priče, zna ih bar pola Bosne, ako ne i cijela. 
Bio jednom (a možda nije ni bio) jedan udovac kom su umirale sve žene od neke nepoznate bolesti. Kopne, kopne, pa umru. Udovac svaku ožali, nakon nekog vremena se ponovo oženi drugom ženom, te i ona takođe - vene svakog dana sve više i više, te na kraju umre.
Udovac se oženi po ko zna koji put mladom i zdravom djevojkom iz poznate kuće. Međutim, i djevojka je svakog dana bivala sve bolesnija, umornija, mršavija, a niko nije znao razlog takvom stanju. Njen brat je bio čuveni ljekar, te je jednom pitao čime se hrani. "Jedem i meso i voće i povrće, ali naveče, za večeru, moj muž mi skuha jaje i da mi da to jaje pojedem."
"Odlično", odgovori brat, "nastavi ti jesti to jaje za večeru, ali nakon večere, pojedi i jednu jabuku."
Žena posluša bratov savjet i počne se oporavljati. Prođe neko vrijeme, a ona opet čila i vesela kao nekad.
Suprug je primijetio to njeno stanje, te ju je upitao - šta to ona radi i čime se hrani, pa se tako oporavila. Žena mu je odala tajnu...
...jedni kažu da je ona njega trovala.
...drugi kažu da su živjeli sretno do kraja svog života.
...treći kažu da je njen brat reagovao i dohakao serijskom ubici.
Druga:
Čovjek je, idući za svojim poslom, upoznao "dobrog". Zamolio ga je da malo vremena provede sa njim, da ga ovaj nečemu pouči, da stekne uvid u to šta "dobri" rade i na koji način utiču na ljudske sudbine. Dobri je zatražio od čovjeka da ga ne ispituje za njegove postupke, sve dok mu ih sam ne bude pojasnio.
Idući putem, došli su u jedno selo te ožednili, i "dobri" je zamolio jednu djevojku da mu da čašu vode.
"Prljava skitnico, zar ja da ti dajem vodu? Bježi mi s očiju!" Otjera ga djevojka.
"Bog ti dao boljeg izabranika/žuivotnog saputnika nego što si ti sama!", odvrati joj dobri.
Naišli su na drugu djevojku, te je i od nje zatražio vode.
"Ne mogu ti dati sad, zauzeta sam, ali imaš čašu tu, pa naspi vode sam sebi", odgovori mu djevojka.
"Bog ti dao saputnika kakva si i sama", odgovori joj dobri.
Došli su u treće selo, te tamo sretoše djevojku koja je bila zauzeta poslom. Dobri zatraži vode i od nje, a djevojka poskoči, opra ruke, nasu vode u čašu i ljubazno ga posluži.
"Bog ti dao izabranika goreg nego što si ti sama", odvrati joj dobri.
Čovjek koji je putovao s njim se začudi njegovim riječima te ga upita: "Misliš li da je dobro to kako si postupio? Djevojci koja je bila loša prema tebi si uzvratio dobrim, a onoj dobroj si poželio goreg izabranika od nje!"
Dobri mu odgovori: "Mora postojati ravnoteža i u dobru i u zlu. Kada bi Bog spojio dvoje goropadnika, velika bi zla na svijetu činili. Kada bi spojio dvoje dobrica, bilo bi previše dobro i ne bi znali za zlo, a ni to ne valja. Ako je jedno vatra, drugo mora biti voda, a ne vjetar."
Bar su to verzije koje sam ja čula.
Bio jednom (a možda nije ni bio) jedan udovac kom su umirale sve žene od neke nepoznate bolesti. Kopne, kopne, pa umru. Udovac svaku ožali, nakon nekog vremena se ponovo oženi drugom ženom, te i ona takođe - vene svakog dana sve više i više, te na kraju umre.
Udovac se oženi po ko zna koji put mladom i zdravom djevojkom iz poznate kuće. Međutim, i djevojka je svakog dana bivala sve bolesnija, umornija, mršavija, a niko nije znao razlog takvom stanju. Njen brat je bio čuveni ljekar, te je jednom pitao čime se hrani. "Jedem i meso i voće i povrće, ali naveče, za večeru, moj muž mi skuha jaje i da mi da to jaje pojedem."
"Odlično", odgovori brat, "nastavi ti jesti to jaje za večeru, ali nakon večere, pojedi i jednu jabuku."
Žena posluša bratov savjet i počne se oporavljati. Prođe neko vrijeme, a ona opet čila i vesela kao nekad.
Suprug je primijetio to njeno stanje, te ju je upitao - šta to ona radi i čime se hrani, pa se tako oporavila. Žena mu je odala tajnu...
...jedni kažu da je ona njega trovala.
...drugi kažu da su živjeli sretno do kraja svog života.
...treći kažu da je njen brat reagovao i dohakao serijskom ubici.
Druga:
Čovjek je, idući za svojim poslom, upoznao "dobrog". Zamolio ga je da malo vremena provede sa njim, da ga ovaj nečemu pouči, da stekne uvid u to šta "dobri" rade i na koji način utiču na ljudske sudbine. Dobri je zatražio od čovjeka da ga ne ispituje za njegove postupke, sve dok mu ih sam ne bude pojasnio.
Idući putem, došli su u jedno selo te ožednili, i "dobri" je zamolio jednu djevojku da mu da čašu vode.
"Prljava skitnico, zar ja da ti dajem vodu? Bježi mi s očiju!" Otjera ga djevojka.
"Bog ti dao boljeg izabranika/žuivotnog saputnika nego što si ti sama!", odvrati joj dobri.
Naišli su na drugu djevojku, te je i od nje zatražio vode.
"Ne mogu ti dati sad, zauzeta sam, ali imaš čašu tu, pa naspi vode sam sebi", odgovori mu djevojka.
"Bog ti dao saputnika kakva si i sama", odgovori joj dobri.
Došli su u treće selo, te tamo sretoše djevojku koja je bila zauzeta poslom. Dobri zatraži vode i od nje, a djevojka poskoči, opra ruke, nasu vode u čašu i ljubazno ga posluži.
"Bog ti dao izabranika goreg nego što si ti sama", odvrati joj dobri.
Čovjek koji je putovao s njim se začudi njegovim riječima te ga upita: "Misliš li da je dobro to kako si postupio? Djevojci koja je bila loša prema tebi si uzvratio dobrim, a onoj dobroj si poželio goreg izabranika od nje!"
Dobri mu odgovori: "Mora postojati ravnoteža i u dobru i u zlu. Kada bi Bog spojio dvoje goropadnika, velika bi zla na svijetu činili. Kada bi spojio dvoje dobrica, bilo bi previše dobro i ne bi znali za zlo, a ni to ne valja. Ako je jedno vatra, drugo mora biti voda, a ne vjetar."
Bar su to verzije koje sam ja čula.