Evo ti moja najkraca verzija skripte/ispitnih pitanja iz Poslovnog Prava.....Polozila iz prve (8)
Ako hoces posalji mi mail na pp i posaljem ti siru verziju....
1. Pojam poslovnog/privrednog/trgovačkog prava
Imovinsko (gradjansko) pravo uredjuje odnose u koje ljudi medjusobno stupaju povodom stvari, cinidaba ili imovine.
Objektivno imovinsko pravo je skup pravnih pravila koaj uredjuju one imovinskopravne odnose, u koje ljudi stupaju povodom stvari, cinidaba ili imovine. Dijeli se na: opci dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo.
Subjektivno imovinsko pravo su ovlastenja, koja pravnom subjektu u odredjenom imovinskopravnom odnosu priznaju pravni propisi objektivnog imovinskog prava.
2. Izvori poslovnog prava-Ustav (određuje temelje društvenog i političkog uređenja na kojima se dalje razrađuje pravni sistem)
-Zakoni (donose ih zakonodavni organi po posebnoj proceduri)
-Podzakonski akti (akti opština i kantonalnih skupština koji se donose zbog razrade zakona)
-Autonomno trgovačko pravo (uzanse, običaji)
3. Pojam pravnog odnosa
Pravni odnosi su društveni odnosi koji su uređeni pravnom normom
Pravne činjenice: pretpostavke, pravne osnove, presumpcije i fikcije
4. Sadržaj pravnog odnosa su ovlaštenja jednog subjekta i dužnosti drugog subjekta koji učestvuju u tom pravnom odnosu.
5. Subjekti poslovnog prava
Ovlaštenje
Sopstveni interes nosioca (titulara) prava
Zahtjev (tužba u materijalnom smislu)
Subjekti imovinsko pravnog odnosa?
Subjekti imovinsko-pravih odnosa su fizicke i pravne osobe.
Fizicka osoba (lice) je status koji se stice vec po rodjenju, a poslovna i deliktna ogovornost se stjecu od 18god.
Pravne osobe su skupina ljudi i imovine (regulirani “Zakonom o privrednim drustvima”)
Da bi se pravno lice registrovalo mora imati imovimu i pravilnik (ugovor/statut)
Javno trgovacko drustvo – najmanje 2 osobe
Dionicko drustvo – moze biti i jedna osoba
6. Objekti poslovnog prava
-stvari
-ljudske radnje
-lična dobra
-proizvodi ljudskog duha (intelektualne tvorevine)
7. Pravna i poslovna sposobnost fizičkih i pravnih lica
Pravna sposobnost podrazumijeva sposobnost imati određeno pravo i biti nosilac prava i obaveza.
Poslovna sposobnost je sposobnost da svojim vlastitim aktivnostima i izjavama volje stičemo nova prava i obaveze ili upravljamo postojećim pravima i obavezama
8. Pravni poslovi
Pravni posao je stranačko očitovanje volje koje je, ili samo za sebe ili u vezi sa drugim potrebnim pravnim činjenicama, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka, među kojima su najvažniji postanak, promjena ili prestanak nekog imovinsko-pravnog odnosa.
Pretpostavke za nastanak pravnog posla:
- Volja
- Očitovanje volje
- Pravna i poslovna sposobnost stranaka
- Moguća, dopuštena, određena ili odrediva radnja
- Dopuštena osnova (bitna pretpostavka za koju se vezuje postanak, promjena ili prestanak nekog pravnog osnova – postojanje oporuke)
- Ponekad određena forma pravnog posla
-
Jednostrani - otkazi, testamenti....
Dvostrani pravno poslovi - UGOVORI
9. Izvori obaveza
VanugovorniI:
- Jednostrani pravni poslovi
- Gradjansko pravni delikti (Prourokovanje stete)
- Sticanje bez osnova
- Poslovodstvo bez naloga
- Zakon
Ugovorni
- Dvostrani pravni poslovi (UGOVORI)
10. Prestanak obligacija
Obligacije prestaju: ispunjnjem, nemogućnosti ispunjenja, raskidom, oprostom duga, prijebijanjem ili kompenzacijom, otkazom, odustankom, protekom vremena, smrću dužnika ili vjerovnika, sjedinjenjem potraživanja i dugovanja, novacijom i pravnim propisom.
11. Pojačanje ugovorno pravnih odnosa-Kapare
-Zadržanja (retencije)
-Poručanstva i
-Ugovorne kazne (penala)
12. Ugovori poslovnog prava
UGOVOR predstavlja saglasnost izjava volje koja proizvodi odgovarajuće pravno i ekonomsko dejstvo. Oni predstavljaju najvažniju vrstu pravnih poslova ali i najčešći izvor obligacija bez obzira da li se radi o fizičkim ili pravnim licima.
Faze u postupku zaključenja ugovora
- Ponuda
- Prihvat ponude
- Momenat zaključenja ugovora
13. Ugovor o prodaji
Ugovor o prodaji je osnovni ugovor poslovnog prava i robnog prometa kojim se jedna
ugovorna strana – prodavac obavezuje da na drugu ugovornu stranu – kupca prenese pravo vlasništa na robi koja je predmet prodaje i da pri tome garantuje za njena svojstva (odgovornost za materijalne i pravne nedostatke), a kupac se obavezuje da primi robu i isplati prodajnu cijenu.
Bitni elementi kod ugovora o prodaji su: PREDMET UGOVORA i CIJENA
Obaveze prodavca:
1.Predaja predmeta prodaje
2. Odgovornost za materijalne nedostatke
3. Odgovornost za pravne nedostatke
Obaveze kupca:
1.) Isplata cijene
2. Preuzimanje stvari
14. Ugovor o zakupu je ugovor kojim se zakupodavatelj obvezuje da preda odredjenu stvar zakupcu na uporabu,a ovaj se obvezuje da mu za to placa odredjenu zakupninu. Uporaba obuhvaca i uzivanje stvari (ubiranje plodova) ako nije drugacije ugovoreno ili uobicajeno.
Zakup ukljucuje koristenje (usus) i plodouzivanje (ususfructus)
Obveze zakupodavatelja:
-predati stvar u isparvnom stanju
-odrzavati stvar u takvom stanju (voda, struja, sl.)
-odgovornost za materijalne nedostatke stvari
-odgovornost za pravne nedostatke
Obveze zakupca:
-rabiti stvar prema ugovoru pozornoscu dobrog gospodarstvenika
-naknaditi stetu koja nastane protuugovornom ili nenamjenskom uporabom stvari
-platiti zakupninu u skladu sa ugovorom, zakonom ili obicajem (rok 15 dana)
-cuvati zakupljenu stvari nakon prestanka zakupa vratiti je neostecenu (ne odgovara za istrosenost i dotrajalost)
Podzakup nastaje kada zakupac da zakupljenu stvar drugome ili mu je po bilo kojoj drugoj osnovi preda na uporabu, ali samo ako se time ne nanosi steta zakupodavatelju. Podzakup se moze otkazati ako je stvar dana bez dopustenja zakupodavatelja, a prestaje istekom ugovora o zakupu.
Zakup prestaje:
-istekom vremena za koje je ugovor sklopljen ili istekom vremena odredjenog zakonom
-otkazom, ako trajanje nije odredjeno ugovorom, zakonom ili mjesnim obicajima. Otkazni rok je 8 dana
-propascu stvari,a ko stavr bude unistena zbog vise sile.
U slucaju smrti zakupca ili zakupodavatelja zakup se nastavlja s njegovim nasljednicima, ako nije drugacije ugovoreno.
15. Ugovor o zajmu
je ugovor kojim se kojim se zajmodavatelj obvezuje da zajmoprimitelju preda u vlasnistvo odredjeni iznos novca ili odredjenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimitelj se obvezuje da mu nakon stanovitog vremena vrati isti iznos ili istu kolicinu i vrstu stvari.
Stranke mogu dogovoriti i kamate. Tim je zajam konsenzualan ili dvostranoobvezan. Ako su ugovorene kamate zajam je naplatan, a ako nisu, besplatan pravni posao.
Obveze stranaka:
Zajmodavatelj- da preda stvari u odredjeno vrijeme ili ako rok predaje nije odredjen, kad zajmoprimatelj to zatrazi. Pravo zajmoprimatelja da trazi predaju stvari zastarjeva za 3 mjeseca od zakasnjenja ili jednu godinu od sklapanja ugovora.
Zajmoprimatelj-da vrati u ugovorenom roku stvari iste kolicine, vrste i kakvoce. Rok ne moze biti kraci od 2 mjeseca od trenutka kada je zajmodavatelj zatrazio povrat.
Zajam se moze vratiti i prije roka, ali se o tome mora obavjestiti zajmodavatelj i nadoknaditi mu se eventualna steta. Zamoprimatelj moze i odustati od ugovora prije predaje ugovorenih stvari, ali je duzan nadoknaditi stetu koju je time prouzrocio.
Ugovor o kreditu (formalan ugovor) je posebna vrsta zajma, kojim se banka obvezuje staviti korisniku kredita na raspolaganje ugovoreni iznos novca, na odredjeno ili neodredjeno vrijeme, za utvrdjenu namjenu ili bez toga, a korisnik se bvezuje banci placati ugovorenu kamatu i da ce dobiveni iznos novca vratiti u ugovoreno vrijeme i na ugovoreni nacin.
Banka moze otkazati ako je kredit nenamjenski koristen, u slucaju insolventnosti korisnika, prestanka pravne osobe ili smtri korisnika.
Korisnik moze odustati od ugovora prije nego sto je poceo koristiti kredit. Moze i vratiti kredit prije roka, ali sa uracunatom kamatom do dana kada je ugovorom morao biti vracen.
16. Ugovor o djelu
(neformalan ugovor) je ugovor kojim se izvodjac (poduzetnik) obvezuje obaviti odredjeni posao, kao sto je izrada ili popravak neke stvari ili izvrsenje kakvog fizickog ili intelektualnog rada i sl., a narucitelj se obvezuje da mu za to plati naknadu.
To je konsenzualan, dvostranoobvezan, kazualan, ekvivalentan ugovor, ciji je predmet rezultat rada, a ne sam rad.
Izvodjac je duzan:
-izvrsiti djelo u odredjeno ili razumno vrijeme, kako je ugovoreno i po pravilima posla. Nije obavezan posao obaviti osobno, ali je odgovoran za svoje suradnike.
-upozoriti narucitelja na nedostatke materijala koji mu je narucitelj prodao, a koje je primjetio ili morao primjetiti, inace ce odgovarati za stetu, cak i ako su nedostaci po nalogu narucitelja.
-predati narucitelju izradjenu ili popravljenu stvar (nema ovu obvezu ako stvar propadne iz uzroka za koji on ne odgovara)
-snosi odgovornost za nedostatke dijela
Ima pravo na odredjenoj ili popravljenoj stvari, radi osiguranja naplate za rad i naknade za utroseni materijal.
Narucitelj je duzan:
-primiti djelo izvrseno prema odredbama ugovora i pravilima posla
-isplatiti naknadu, ali ne i prije nego sto je pregledao i odobrio izvrseno djelo, osim ako je drugacije ugovoreno
-pregledati izvreseno djelo cim prije i o eventualnim nedostacima bez odgadjanja obavjestiti izvodjaca (ako se ne moze ustanoviti obicnim pregledom, rok za prijavu nedostataka je mjesec dana od otkrivanja, a nakon isteka 2 godine narucitelj se vise ne moze pozvati na nedostatke).
Ima pravo trazizi otklanje nedostatka i nadoknadu stete, ako je izvodjacu bio poznat, ali ga nije priopcio narucitelju. U suprotnom narucitelj ima pravo raskinuti ugovor.
Ima pravo nadzora i davanja uputa, a izvodjac nu to mora omoguciti.
Rizik od slucajne propasti ili unistenja
Izvodjac-ako je dati materijal ostecen ili propadne prije predaje narucitelju
Narucitelj-ako je materijal pregledan i odobren, ali je zakasnio sa preuzimanjem
Prestanak ugovora:
-izvresenje djela i isplata naknade
-raskid ugovora
-bolest ili ozljeda izvodjaca, usljed cega nije sposoban obaviti ugovoreni posao
-smrt stranaka
17. Ugovor o osiguranju
Ugovorom o osiguranju ugovaratelj osiguranja se obavezuje da će osiguratelju platiti određeni iznos (premiju), a osiguravtelj se obavezuje da će ako nastane štetni događaj koji predstavlja osigurani slučaj, isplatiti osiguraniku, ili nekoj trećoj osobi naknadu odnosno ugovorenu svotu ili će učiniti nešto drugo.
FRANŠIZA je ugovoreni odnos za koji osiguravatelj ograničuje svoju obavezu naknade štete.
ŠTETE je osiguravatelj dužan naknaditi ukoliko su iste nastale slučajno ili krivicom ugovaratelja osiguranja , osiguranika, odnosno korisnika osiguranja.
Osiguravatelj ne odgovara za štetu koju navedene osobe učine namjerno.
POLICA OSIGURANJA je isprava o ugovoru o osiguranju.
a) Valutirana i nevalutirana polica
b) Polica na vrijeme,na putovanje i mješovita polica
c) Plutajuća ili flotantna polica
d) Otvoreno pokriće (generalna polica) je polica općeg ugovora o osiguranju.
- SUBROGACIJA označuje prijelaz na osiguratelja prava osiguranika prema trećim osobama koja je osiguranik stekao na temelju štete na osiguranom predmetu.
- REOSIGURANJE je osiguranje osiguratelja.
18. Ugovorom o ostavi
obvezuje se depozitar (ostavoprimatelj) da primi stvar od deponenta (ostavodavatelja), da je cuva i da je vrati kad je deponent bude zatrazio.
Predmet depozita mogu biti samo pokretne stvari.
Prava i duznosti
-depozitar je duzan cuvati stvar kao svoju vlastitu, a ako je depozit uz naknadu, on je mora cuvati kao dobar gospodarstvenik.
-odgovara za stetu na stvari, slucajnu propast ili ostecenje (ako promjeni mjesto cuvanja stvari ili je povjeri nekome drugome na cuvanje)
-nema pravo rabiti povjerenu stvar bez pristanka deponenta.
-duzan je na zahtjev deponenta vratiti stvar sa svim njezinim plodovima i drugim koristima
-ima pravo na naknadu za svoj trud (ako je ugovoreno) ili za opravdano ucinjene troskove
Ako je cuva besplatno, moze je vratiti deponentu prije isteka ugovornog oka , ako joj prijeti opasnost propasti ili ostecenja ili ako bi dalje cuvanje moglo prouzrociti stetu.
Posebni slucajevi depozita su: iregularni depozit (pravo depozitara da potrosi stvari i vrati istu kolicinu) i ugostiteljski depozit (depozit koji gosti donesu i unesu u ugostitekjske objekte).
19. Ugovor o posudbi
Posudba je ugovor koji nastaje kada posuditelj preda posudovniku neku nepotrosnu stvar na besplatnu uporabu s time da posudovnik mora vratiti nakon odredjenog vremena ili nakon dogovorene uporabe.
Ako trajanje i svrha posudbe nisu dogovoreni, ne radi se o pravom ugovoruo posudbi, vec o prekariju, a stvari se mogu vratiti u bilo koje vrijeme.
„Posudba na diku“-posudjuje se potrosna stvar, ali se ta ista mora vratiti.
Prava i duznosti posudovnika:
-posudovnik se moze sluziti posudjenom stvari onako kako je ugovoreno
-posudovnik moze prije vremena vratiti posudjenu stvar, osim ako se posuditelj ne usprotivi, jer bi raniji povrat bio tegotan za njega. Posuditelj ne moze traziti povrat prije roka.
-posudovnik je odgovoran za sva ostecenja ili propasti. Ako je stvar izgubljena i posudovnik je platio njenu vrijednost, on nema pravo zadrzati tu stvar za sebe ako se pronadje
-posudovnik snosi troskove koji su skopcani s uporabom posudjene stvari. Izvanredene troskove nadoknadjuje posuditelj.
-posudovnik ne smije dati stvar drugome u posudbu (potposudba), bez suglasnosti posuditelja.
20. Ugovor o nalogu (mandatu)
obavezuje i ovlascuje nalogoprimatelja (mandatara) prema nalogodavcu (mandantu) da za njegov racun poduzme odredjene poslove.
Predmet naloga mogu biti ne samo pravni nego i fakticni poslovi.
Obveze nalogoprimatelja
-nalogoprimatelj je duzan izvrsiti nalog pozornoscu dobrog gospodarstvenika. Ako prekoraci granice naloga smatra se poslovodjom bez naloga, osim ako nalogodavatelj naknadno ne odobri uradjeno.
-nalogoprimatelj je duzan osobno izvrsiti nalog, osim ako nalogodavatelj ne odobri povjeravanje drugome ili ako je primoran okolnostima. U oba slucaja ne odgovara za rad zamjenika, vec samo za izbor i upute koje mu je dao (culpa in eligendo)
Obveze nalogodavatelja
-na zahtjev nalgoprimatelja predujmiti mu odredjenu svotu novca za pokrice njegovih troskova u svezi s izvrsenjem posla
-platiti naknadu nalogoprimatelju za njegov rad, a ako rad nije u cjelosti izvrsen bez krivnje nalogoprimatelja, platiti ovome koliko je zasluzio (quantum meruit)
-nadoknaditi troskove nalogoprimatelju, cak i ako njegov trud nije bio uspjesan bez njegove krivnje
-preuzeti obveze koje je nalogoprimatelj uzeo na sebe obavljajuci poslove u svoje ime, a za racun nalogodavatelja
-nadoknaditi stetu nalogoprimateljukoju je ovaj pretrpio bez svoje krivnje u obavljanju naloga
Prestanak naloga
-odustanak nalogodavatelja od ugovora (iz osnovanih razloga)
-otkaz nalogoprimatelja
-istek vremena ili obavljanje posla
-smrt nalogodavatelja
-prestanka pravne osobe
-stecaja (jednog ili drugog)
-lisenja poslovne sposobnosti (jednog ili drugog)
21. Ugovorom o zalogu
obvezuje se zalogodavatelj prema zalogoprimitelju da nu preda neku okretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasnistva, da bi se prije ostalih vjerovnika zalogoprimatelj mogao naplatiti iz njezine vrijednosti, ako mu potrazivnje ne bude isplaceno po dospjelosti. Zalogoprimatelji ima i obvezu da nakon svog potrazivanja primljeni stvar vrati neostecenu.
Zalozno pravo je stvarn pravo na tudjoj stvari.
Zalog na nekretninama-hipoteka
Zalog na pokretnoj imovini-rucni zalog ili pignus (
Zalozno pravo na pokretnoj imovini moze se steci dobrovoljno (ugovorom ili oporukom), prisilno (odlukom suda ili drugog organa vlasti) i zakonski.
Zalogoprimatelj stjece zalozno pravo kada mu se stvar preda, a sam ugovor sluzi kao osnova tog stjecanja.
Lex commissoria-zalozena stvar prelazi u vlasnistvo zalogoprimatelja, ako njegovo potrazivanje ne bude namireno o dospjelosti i on je moze prodati ili zadrzati za seba.
Antihreza-ako zalozena stvar daje plodove, a nije ugovoreno kome ce oni pripasti nakon odvajanja od stvari, zalogoprimatelj ih moze zadrzati za sebe ako hoce, ali se iznos cistog prihoda od plodova odbija od potrazivanja za koje zalogoprimatelj ima pravo zaloga.
Prestanak zaloznog prava:
-gubitkom posjeda zaloga
-prestankom potrazivanja duga
-odreknucem
-propascu zaloga
-sjedinjenjem zalogodavatelja i zalogoprimatelja u istoj osobi (npr. Spajanjem trgovackih drustava)
-ovrsnom prodajom zaloga
Da bi prestala hipoteka potrebno je jos i da se brise iz upisnika u kojem je upisana.
22. Ugovorom o uskladištenju
obvezuje se skladistar da primi i cuva odredjenu robu i da poduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ocuvanja u odredjenom stanju, te da preda na zahtjev deponenta (ostavodavatelja) ili druge ovlastene osobe, a deponent se obvezuje da mu za to plati odredjenu naknadu.
Ovaj ugovor je konsenzualan, dvostranoobvezanm naplatan ugovor.
Prava i obveze
-skladistar odgovara po kazualnom ili objektivnom nacelu odgovornosti za stetu na primljenoj robi.
Oslobadja ga jedino vis sila, krivnja ili uzrocna radnja deponenta, mana ili prirodna osobina robe, te neispravna ambalaza. Skladistar je ipak duzan upozoriti deponenta na mane robe koje je opazio.
Naknada stete uglavnom ne prelazi njenu stvarnu vrijednost
-skladistar je duzan osigurati robu, ako je to ugovoreno.
-skladistar ima pravo na naknadu za cuvanje robe i troskova koje je u vezi s tim imao- Za svoja potrazivanja ima zalozno pravo na robi.
-deponent moze podici robu i prije roka, ali ako ne podigne godinu dana nakon roka uskladistenja skaldistar moze robu prodati na javnoj prodaji, s tim da prethodn o tome obavijesti deponenta da mu 8 dana da robu podigne.
Skladisnica se sastoji od priznanice i zaloznice (warrant) za primljenu robu.
Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom robom, samo ako se uz nju preda i zaloznica.
Zaloznica daje pravo zaloga na pohranjenoj robido iznosa koji je u zaloznici naznacen
23. Trgovačka društva – pojam i vrste
Trgovacka drustva se dijela na drustva osoba i drustva kapitala.
U nasem zakonu i jedna i druga su pravne osobe, tako da je bitna razlika medju njima u odgovornosti drustva svojim vjerovnicima.
Drustva osoba (Javno trgovacko drustvo i Komanditno drustvo)-clanovi drustva odgovaraju za obaveze drustva i sa svojom osobnom imovinom.
Drustva kapitala (Dionicko drustvo, drustvo sa ogranicenom odgovornoscu i gospodarsko interesno udruzenje)-clanovi drustva odgovaraju za obaveze iskljucivo imovinom drustva.
24. Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno, solidarno cijelom svojom imovinom.
25. Komanditno društvo (drustvo osoba) je trgovacko drustvo u koje se udruzuju dvije ili vise osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednickom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za obaveze drustva solidarno i neograniceno cijelom svojom imovinom (komplementar-upravlja drustvom), a najmanje jedna odgovara za obaveze drustva samo do iznosa svog uloga u drustvo (komanditor-nadzire rad drustva).
26. Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni clan) ulaze neku imovinsku vrijednost u poduzece druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga stjece pravo sudjelovati u dobiti ili gubitku poduzetnika (ugovorom se moze iskljuciti obaveza ucesca u gubitku, ali ne i udio u dobiti). Ono nije nije ni drustvo, ni pravna osoba, nema tvrtku, a ulog (novac, stvari, prava....) tajnog clana ulazi u sustav imovine poduzetnika.
27. Dioničko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice.
Dionica ima trostruko značenje: Označava ispravu, Predstavlja skup prava dioničara, -Predstavlja dio temeljnog kapitala
Dionica sadrži prava na učešće u:
1) upravljanju dioničkim društvom;
2) raspodjeli dobiti;
3) diobi imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva.
Osnivanje dionickog drustva moze biti:
SIMULTANO OSNIVANJE podrazumijeva da samo osnivači društva otkupljuju sve dionice. Simultano osnivanje društva podrazumijeva zatvoreni upis dionica tako da osnivači potpisivanjem osnivačkog ugovora ili odluke o osnivanju postaju upisnici dionica i osnivači istovremeno.
Ulog se mora uplatiti u cjelosti i ugovorom ili odlukom ne mogu se propisati nikakvi uslovi pod kojim se može izvršiti naknadna ili djelimična uplata uloga.
SUKCESIVNO OSNIVANJE
Društvo se može osnovati tako da osnivači usvoje statut, preuzmu dio dionica I upute javni poziv za upis ostatka dionica pa se one upisuju na temelju toga poziva. Društvo je osnovano kada ga se upiše u sudski registar. Ako u određenom roku nisu upisane I uplaćene sve dionice, osnivači mogu u roku od 15 dana sami upisati i uplatiti ostatak dionica, a u protivnom se smatra da osnivanje nije uspjelo
UPRAVLJANJE DIONIČKIM DRUŠTVOM
• 1) skupština;
• 2) nadzorni odbor;
• 3) uprava.
28. Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je trgovačko društvo koje se svrstava u društva kapitala čiji je minimalni iznos osnivačkog kapitala 2.000,00 KM.
Osnovni kapital prilikom osnivanja d.o.o. Obezbjeđuju osnivači ulozima u novcu, stvarima i pravima, čija se vrijednost izražava u novcu.
Prava clanova
1. Imovinska prava (pravo na udio u društvu, pravo na učešće u dobiti - dividenda)
2. Upravljačka prava (pravo upravljanja, pravo glasa, pravo na informisanje, pravo na pobijanje odluka društva, pravo na istupanje iz članstva)
Obaveze clanova
1. Obaveza uplate osnivačkog uloga
2. Zabrana konkurencije
3. Obaveza na ispunjenje nekih drugih činidbi za društvo
UPRAVLJANJE - 1. Skupština društva, 2. Uprava društva, 3. Nadzorni odbor
29. Povezana društva su pravno samostalna drustva, koja mogi stajati u medjusobnom odnosu kao:
-drustvo koje u drugome drustvu ima vecinski udio ili vecinsko pravo u odlucivanju
-ovisno i vladajuce drustvo
-drustva koncerna
-drustva sa uzajamnim udjelima
-drustva povezana poduzetnickim ugovorima
Prikljucenje prestaje:
-odlukom skupstine prikljucenog drustva
-ako glavno drustvo vise nije D.D. ili d.o.o sa sjedistem u drzavi
-ako glavno drustvo vise ne drzi sve dionice, odnosno cijeli udio prikljucenog drustva
-prestankom glavnog drustva
30. Pripajanje i spajanje društava
Jedno ili vise dionickih drustava mogu se pripojiti jedno drugome bez da se provede postupak likvidacije, tako da se prenese cijela imovina pripojenih drustavadrustvu preuzimatelju u zamjenu za dionice tog drustva s tim da drustva koja se spajaju moraju biti upisana u trgovacki registar bar 2 godine.
31. Preoblikovanje društava znaci mijenjanje njegova oblika i nastavljanje njegova rada kao drustva tog drugog oblika (tek nakon 2 godine od njegovog upisa u trgovacki registar)
32. Stečaj društva
Stečaj je zakonom utvrđeni postupak koji se provodi nad imovinom dužnika radi namirenja povjerilaca. Stečaj je sudski postupak koji se otvara kada preduzeće nije u mogućnosti da obnavlja sredstva kojima upravlja (da vrši prostu reprodukciju) ili nije u mogućnosti da ispunjava obaveze predviđene zakonskim propisima.
33. Elektronička trgovina – pojam, prednosti i nedostaci
Elektronička trgovina je sistem koji objedinjuje funkcije kupnje i prodaje roba i usluga putem Interneta.
Razlikujemo 2 oblika elektr. trgovine:
1.B2B (Business to Business) aplikacija koja podrazumjeva rješenje koje omogućava poslovanje na Internetu između poslovnih partnera ( prepoznavanje poslovnih partnera i dodjeljivanje selektivnih prodajnih uslova, uvid u stanje na skladištu,...)
2.B2C (Buseness to Consumer) aplikacija koja podrezumjeva rješenje kod kojeg potrošač kupuje proizvode putem Interneta od web trgovca., a pri tome je osigurana privatnost podataka kupaca
Prednosti su:
-razgledanje ponuda, biranje, sklapanje posla i ostale djelatnosti mogu se obaviti bilo kada tokom 24 sata i svakog dana
-primjena standardnih postupaka osigurava organizovanije, brže i pouzdanije poslovanje,
-informacije se mijenjaju brzinom koju štampani i klasični mediji ne mogu pratiti, mogu se promijeniti u nekoliko sekundi i dostupne su svima.
-potrebna su mala ulaganja u organizaciju i funkcionisanje
-brži je obrt kapitala
-nejasnoće u transakcijama se svode na minimum
-povećava se sigurnost podataka
-elektroničke isprave su preglednije
-omogućava «just in time» poslovanje,
-kupac ima pred sobom u realnom vremenu širi izbor u pogledu asortimana i cijene
-može se obaviti iz kuće ili drugog ugodnog ambijenta
-olajšan je pristup na tržište malim i srednjim trgovcima.........
Nedostaci su:
-nerazvijena telekomunikacijska infrastruktura
-mali broj korisnika Interneta
-neobaviještenost I suzdržanost menadžmenta
nedostatak kapitala
-ograničena primjena kreditnih kartica……
drugu knjigu i nijednom mi mjenica nije dosla, to je bilo prosle godine 
