Poslovi u Sarajevu

[cappy_tempo]

Uhvatio me srklet da mi je vise dana marka kao tepsija pa mi nadodje sta bi se u Sarajevu moglo otvoriti osim granapa,kafica i hrane neke.Sad kontam bili se isplatilo otvoriti npr. prodavnicu mobitela sa servisom gdje bi se moglo kupovati na rate,prodavnica kompjutera,prodavnica rasvjete,elektricnih uredjaja komplet osim masina za ves,sudje,frizidera i slicno , teretanu mozda neku sklepati bez kockastih glava ... Mozete i vi dodati jos poslova osim CD shopa jer sam jedan upratio kod BKC-a i vala dosta je jedan uglavnom neka djelatnost koje nema bas na svakom cosku. Da me ne uhvatite za prvu recenicu kad bi nadoslo nesto gdje bi barem 50% sigurno bilo nasle bi se pare preko kredita,prodaje necega,posudjivanja...snaslo bi se

[likce]

Kupi zemlju i hajvan i sadi psenicu,pa neces propasti!Ako budes pametan i znao i htio raditi,uskoro ces uposljavati!

[because_of_you]

Uhvatio me srklet da mi je vise dana marka kao tepsija pa mi nadodje sta bi se u Sarajevu moglo otvoriti osim granapa,kafica i hrane neke.Sad kontam bili se isplatilo otvoriti npr. prodavnicu mobitela sa servisom gdje bi se moglo kupovati na rate,prodavnica kompjutera,prodavnica rasvjete,elektricnih uredjaja komplet osim masina za ves,sudje,frizidera i slicno , teretanu mozda neku sklepati bez kockastih glava ... Mozete i vi dodati jos poslova osim CD shopa jer sam jedan upratio kod BKC-a i vala dosta je jedan uglavnom neka djelatnost koje nema bas na svakom cosku. Da me ne uhvatite za prvu recenicu kad bi nadoslo nesto gdje bi barem 50% sigurno bilo nasle bi se pare preko kredita,prodaje necega,posudjivanja...snaslo bi se

Ovoga vala na svakom ćošku

[lara b.]

agenciju za ljubav ono upoznavanje ljudi, organizacija vjencanja i sl...
ili prodavnicu bio hrane

[SKAFISKAFNJAK]

nisam iz sarajeva tako da ne znam da li to ima vec u sarajevu. kiosk za cigare. ono u fazonu prodajes na komad. jedna cigara npr. 20 feninga ( naravno zavisi od vrste cigare). i sad ako neko ima marku a nema para za kutiju dodje kod tebe i kupi za marku cigara.

[cappy_tempo]

nisam iz sarajeva tako da ne znam da li to ima vec u sarajevu. kiosk za cigare. ono u fazonu prodajes na komad. jedna cigara npr. 20 feninga ( naravno zavisi od vrste cigare). i sad ako neko ima marku a nema para za kutiju dodje kod tebe i kupi za marku cigara.

ovo mi je nesto poznato,kao da sam cuo ili citao o ovome da je vec bilo u sarajevu ali kako god nije losa ideja

[Comrad]

Ko ba? Pa bosnjo ce radije opljackat nekoga, radije ce prestat pusit, dic kredit, nego se ofirati i kupiti jednu dvije cigare za 20 feninga...pih

[cappy_tempo]

Ko ba? Pa bosnjo ce radije opljackat nekoga, radije ce prestat pusit, dic kredit, nego se ofirati i kupiti jednu dvije cigare za 20 feninga...pih

pa to je dobro.manje ce ljuditi unistavati pluca

[convict]

Ja sam dugo razmišljao i došao do zaključka da je sve već izmišljeno.

[Ady88]

Teretana na Dobrinji (ni jedna dbr nema teretanu tako da mislim da bi se isplatilo), ali normalno ne skupljati narkomancice, kockaste glave itd. zadrzavanje 2 sata max i vozdra
Evo ja cu prvi biti redovan i na mene mozes racunati

[Comrad]

Teretana na Dobrinji (ni jedna dbr nema teretanu tako da mislim da bi se isplatilo), ali normalno ne skupljati narkomancice, kockaste glave itd. zadrzavanje 2 sata max i vozdra
Evo ja cu prvi biti redovan i na mene mozes racunati

Teretanu imas u dvorani kod Merkatora. I mislim da se tu ne okupljaju kockaste glave.

[Ady88]

Teretana na Dobrinji (ni jedna dbr nema teretanu tako da mislim da bi se isplatilo), ali normalno ne skupljati narkomancice, kockaste glave itd. zadrzavanje 2 sata max i vozdra
Evo ja cu prvi biti redovan i na mene mozes racunati

Teretanu imas u dvorani kod Merkatora. I mislim da se tu ne okupljaju kockaste glave.

Znam, nikad nisam bio ali po prici cini mi se da je "siromasna" tako da nisam ni isao. Ko zna mozda se i varam

[zonbirile]

peep show i plazanje niz štangu

[cappy_tempo]

pa da mi nepobedivi i tica pucaju po teretani . teretana se mozda ne bi ni isplatila i to bi bas trebalo sjesti i dobro skontati jel se isplati zaljetati.mozda je bolje otvoriti kafic u kojem nikad nece narodnjak zasvirati

[help_desk]

Prodaja mobitela i racunara na rate bi bila dobro rjesenje. Samo nacin otplate bi trebalo nekako tijesiti.

A punjenjem, reparacija tonera?

[cappy_tempo]

Prodaja mobitela i racunara na rate bi bila dobro rjesenje. Samo nacin otplate bi trebalo nekako tijesiti.

A punjenjem, reparacija tonera?

pa moglo bi se vidjeti preko plata,kreditnih kartica,kredita ili uzmem ti sve podatke i svaki mjesec donosis pare ili uplatis na racun samo uplatnicu nekako prosljedis cisto radi evidencije.

[PipiDugaDevetka]

Dok farmeri u BiH bacaju vunu, trgovci prisiljeni na uvoz

Kako se potencijali koje imamo slabo koriste pokazuje i sadašnje stanje na tržištu domaće vune čija proizvodnja u BiH na godišnjem nivou iznosi oko 1400 tona. I dok se farmeri žale da ne mogu prodati količine vune koje imaju, neke od najvećih domaćih kompanija koje se bave prodajom vune planiraju uvesti 800 tona ove sirovine iz Hrvatske kako bi je dalje plasirali na tržište Turske.

Tako da je riječ nered, kojom se u najnovijoj studiji o tržištu vune opisuje stanje ovog sektora, potpuno opravdana. Inače, ova nedavno objavljena studija, koju je radio UNDP, prva je koja se sustavno bavi analizom stanja i tržišnih prilika u ovoj oblasti, preprekama za razvoj i preporukama za rješavanje postojećih problema.

Fragmentiranost ovog tržišta i nedostatak komunikacije i razmjene informacija između komplementarnih dijelova ovog sektora koji bi trebali činiti jedan učinkoviti proizvodni lanac najveći je problem s kojim se ovaj sektor susreće. "Tako farmeri ne znaju kome mogu prodati vunu, dok se prodavači vune bore sa nedostatnim količinama za isporuku potencijalnim kupcima", kaže se u ovoj studiji.

Sve to dovodi do toga da imamo situaciju da farmeri diljem zemlje u zadnje dvije-tri godine moraju velike količine vune koju nisu prodali skladištiti u svojim štalama, a dotle su najveći trgovci vunom prisiljeni uvoziti ove sirovine iz Hrvatske. Problem je također i u kvaliteti. Prerađivači se žale da ne mogu pronaći farmere koji proizvode vunu finije kvalitete. Oni koji se bave rukotovorinama od vune također se žale da imaju problema u pronalaženju kvalitetnog prediva.

"Većina domaće vune je niske kvalitete u smislu prikladnosti za proizvodnju tkanina za uporabu u tekstilnoj industriji, prije svega zbog nečistoće, te je stoga nabavna cijena vune niska. Samo oko 23% domaće vune je kvalitenije i koristi se za industrijske svrhe. Kvaliteta prediva proizvedene u BiH također ne zadovoljava standarde i zahtjeve proizvođača koji se bave ručnom proizvodnjom. To može biti poboljšano u sklopu postojeće tehnologije procesnih postrojenja", ističe se u ovoj analizi.

Nema organiziranog prikupljanja vune

Osim toga na ovom tržištu nedostaje jedan ključni segment, a to je sektor organiziranog prikupljanja vune. Sustav zadruga, koji je bio glavni sektor za prikupljanje vune, nije se oporavio nakon rata tako da sada prikupljanje vune u nekim područjima uopće ne postoji, a postojeći oblici organizacije nemaju sposobnost da obavljaju tu ulogu.

U studiji se ističe da bi, kako bi se olakšao posao pojedinačnim proizvođačima, prikupljanje vune trebala vršiti udruženja poljoprivrednika, zadruge ili neke druge asocijacije koje bi trebale formirati listu distributera vune i upoznati i jednu i drugu stranu o potrebama vezanim za količine i kvalitetu i onome što farmeri mogu ponuditi.

"Potrebno je identificirati zahtjeve tržišta, a zadruge, asocijacije ili sl. organizacije trebale bi razgovarati sa većim poljoprivrednicima koji bi mogli prodavati svoju vunu i objasniti im koji su zahtjevi tržišta u smislu potrebnog sortiranja, pakiranja i sl.", ističe se u studiji.

Naglašava se da bi se dinamika prikupljanja vune treba planirati i organizirati zajednički. Ovo vjerovatno ne bi zahtjevalo neke veće troškove jer ovakve organizacije već posjeduju određene kapacitete.

Ističe se da bi rješavanje problema tržišta vune trebao biti dio šire strategije koja će služiti za poboljšanje i samog sektora ovčarstva. Marketing je također, ocijenjen kao slaba komponenta poljoprivrednog poslovanja u Bosni i Hercegovini, te je zbog toga naglašena potreba za podršku agro poslovnog sektora u ovom segmentu.

Generalna ocjena je da se čitav sektor suočava sa nedostatkom organizacije i potrebnih informacija, da nema standardizacije, te da postoje loši marketinški kapaciteti.

Urušavanjem tekstilne industrije proizvođači vune izgubili pouzdanog partnera

Prije rata ovaj sektor je bio dobro organiziran. Svu domaću vunu je tada koristio sektor tekstilne industrije koji je okupljao nekoliko velikih tvornica i kombinata. Tekstilno tržište bivše Jugoslavije bilo je stabilan gospodarski sektor.

Ipak, ni prije rata zalihe domaće vune nisu bile dovoljne da zadovolje potrebe domaće tekstilne industrije. One su bile dovoljne za samo 15% njihovih potreba, a ostatak se morao uvoziti iz Australije i Novog Zelanda.

Tekstilni sektor, nekada snažan gospodarski segmet koji je zapošljavao tisuće radnika, urušen je tijekom i nakon rata. Samo nekoliko tvrtki je preživjelo, ali se i one na tržištu teško nose sa jeftinim kineskim i indijskim proizvodima. Sve to je dovelo do toga da proizvođači vune izgube svog pouzdanog partnera.

Izvor: Ekapija
_____________________
Prilažem ovu vijest, pa možda nekome