Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
zlata wrote:
Pa u mnogim slucajevima jeste.
Ne zive muslimani na nasim prostorima 1000-e godina,
tako da ti se "prelazak' na "tursku" stranu mog'o dogodit u zadnjih 400 godina.
Ako je zadnji zivi svjedok, koji je predavao o rodoslovu familije, rodjen prije 100 godina,
znaci, idemo 200-300 godina unatrag.
A to je 6-10 generacija unatrag.
Ako vjeruješ takvim narodnim umotvorinama, zašto onda da ne vjerovati i ovakvim?
I naravno, raznim drugim pričama o alama, čudovištima, ljudima koji govore životinjskim jezicima, čudotvornim izvorima, crnim kraljicama, divovima, itd?
ovo sa Hamzicima mi zvuci nerealisticno...
kod tako jednog cestog i rasprostranjenog prezimena se nemoze govoriti o jednom podrijetlu
vecina tih Hamzica nemaju nikakve srodnosti jedni sa drugim
ioannes wrote:ovo sa Hamzicima mi zvuci nerealisticno...
kod tako jednog cestog i rasprostranjenog prezimena se nemoze govoriti o jednom podrijetlu
vecina tih Hamzica nemaju nikakve srodnosti jedni sa drugim
Covjek je govorio samo o svojoj lozi Hamzica. Znaci ima specificna familija Hamzica, specifican kraj BH iz kojeg poticu...
Moje prezime mozes pronac i medju Filipincima, ali zna se da nisam Filipinka.
A po "bogatstvu fenotipa"
i posebne povjesti kraja iz kojeg potice mog djed,
njegovo osobno predanje je vjerojatno istinito.
Nije dzaba naucio i pamtio imena sestorice svojih pradjedova....
od prvog koji je doselio u njegov kraj.
Sve sto predavao o nasoj familiji
se uklapa u povjesne cinjenice tog podrucja,
i poklapa se sa predanjem rodjaka koji su davno odselili iz ex-YU.
Nije taj starac bio povjesnicar, nit ga je to nesto posebno zanimalo.
U njihovoj kulturi zivljenja, cini mi se da su najbitniji bili zdravlje (ukljucujuci i psihicko), znanje, imanje...a ne genealogija i porjeklo.
Ima ljudi koji ne mogu smislit da poticu "od onog tamo",
tako da me nebi cudilo da djeca onog mog rodjaka iz Srbije (koji se kao zreo covjek nedavno krstio)
izmisle neko novo porjeklo,
tj. korjen koji ce bit politicki i drustveno podobnije za njihovu sredinu.
A upitno je je'l' mu caca uopce ikad prepricao oklen je zapravo rodom....
Na koncu....je'l' to uopce vise bitno.....??
tj. je'l' uopce bitno ko ti je jedan od onih 512 predaka, koji je prije 300 godina doselio u tu neku kasabu.
Bilo je bitno Kusturici,
ali prosjecnom normalnom covjeku
nije....
Meni je postalo zanimljivo odkopavanje genealogije, kad sam skuzila da ja i sestre mi uopce ne licimo,
i da smo cak tri razlicita fenotipa.
Kad bi nas svrstavao u narodne skupine, mi tri nikad nebi bile iz istog naroda.
Totalno se razlikujemo.
A i rodica mi u Njemackoj, isto tako.
Ona i brat, k'o dan i noc. K'o da su usvojeni.
A zanima me sta bi vi mislili o svom porjeklu (cak i da nista slusali od svojih djedova,
da nemate nikakvih povjesnih podataka)
da vam jedna sestra lici na ovu zenu
a najbliza rodica na ovu
a stricevic vam izgleda nesto ovako
ioannes wrote:ovo sa Hamzicima mi zvuci nerealisticno...
kod tako jednog cestog i rasprostranjenog prezimena se nemoze govoriti o jednom podrijetlu
vecina tih Hamzica nemaju nikakve srodnosti jedni sa drugim
Covjek je govorio samo o svojoj lozi Hamzica. Znaci ima specificna familija Hamzica, specifican kraj BH iz kojeg poticu...
Moje prezime mozes pronac i medju Filipincima, ali zna se da nisam Filipinka.
A po "bogatstvu fenotipa"
i posebne povjesti kraja iz kojeg potice mog djed,
njegovo osobno predanje je vjerojatno istinito.
Nije dzaba naucio i pamtio imena sestorice svojih pradjedova....
od prvog koji je doselio u njegov kraj.
Sve sto predavao o nasoj familiji
se uklapa u povjesne cinjenice tog podrucja,
i poklapa se sa predanjem rodjaka koji su davno odselili iz ex-YU.
Nije taj starac bio povjesnicar, nit ga je to nesto posebno zanimalo.
U njihovoj kulturi zivljenja, cini mi se da su najbitniji bili zdravlje (ukljucujuci i psihicko), znanje, imanje...a ne genealogija i porjeklo.
Ima ljudi koji ne mogu smislit da poticu "od onog tamo",
tako da me nebi cudilo da djeca onog mog rodjaka iz Srbije (koji se kao zreo covjek nedavno krstio)
izmisle neko novo porjeklo,
tj. korjen koji ce bit politicki i drustveno podobnije za njihovu sredinu.
A upitno je je'l' mu caca uopce ikad prepricao oklen je zapravo rodom....
Na koncu....je'l' to uopce vise bitno.....??
tj. je'l' uopce bitno ko ti je jedan od onih 512 predaka, koji je prije 300 godina doselio u tu neku kasabu.
Bilo je bitno Kusturici,
ali prosjecnom normalnom covjeku
nije....
Meni je postalo zanimljivo odkopavanje genealogije, kad sam skuzila da ja i sestre mi uopce ne licimo,
i da smo cak tri razlicita fenotipa.
Kad bi nas svrstavao u narodne skupine, mi tri nikad nebi bile iz istog naroda.
Totalno se razlikujemo.
A i rodica mi u Njemackoj, isto tako.
Ona i brat, k'o dan i noc. K'o da su usvojeni.
A zanima me sta bi vi mislili o svom porjeklu (cak i da nista slusali od svojih djedova,
da nemate nikakvih povjesnih podataka)
da vam jedna sestra lici na ovu zenu
a najbliza rodica na ovu
a stricevic vam izgleda nesto ovako
Moja Zlato,sve su ovo Turkinje i Turci, mislim ovi na slikama
Citao sam malo ovu temu i malo se zapitao, analizirao, razmisljao, razgovarao s nekim starijima, googlo (pomogao mi i google translate, pa sam preveo svoje prezime ) i dosao do jedne teorije koja je prilicno odrziva o porijeklu iz Mađarske. Naime, prezime u sebi sadrži ime jednog grada u Mađarskoj, tako se nazivala i jedna pokrajina... Historijski gledano, logicno da je bilo dosta osoba koje su selile iz podrucja srednje Mađarske na podrucje BiH dok su bili pod osmanskom vlasti...
A ovdje bi pitao, da li mozda netko zna vise o tome kada su te seobe bile češće, potaknuti kojim događajima posebno, o kojem se vremenskom periodu radi... Radi se o doseljavanju na područje oko Gradačca...
Eh što bi bilo zanimljivo upoznati nekog pretka od prije 200 godina
Pa kad su osmanlije protjerani iz Madjarske oni madjari koji su presli na islam pobjegli su zajedno s turcima iz Madjarske, vecina ih se naselila u Bosnu ili Istanbul
elma89_ wrote:Pa kad su osmanlije protjerani iz Madjarske oni madjari koji su presli na islam pobjegli su zajedno s turcima iz Madjarske, vecina ih se naselila u Bosnu ili Istanbul
Malo je tu bilo pravih Mađara, većinom su to bili potomci bosanskih spahija, koji su se tu naselili 150 godina ranije na posjede koji su im dodijeljeni nakon osmanskog osvajanja Ugarske.
Pa bosnjaci su tu bili osmanlije(spahije ,begovi ),i nije ih bilo puno.Kad su protjerani otomani muslimanski madjari su krenuli s njima .Jer im je u Madjarskoj bilo ili da se pokrste ili da se halale od zivota.Ne znam koliko ih je bilo
elma89_ wrote:Pa bosnjaci su tu bili osmanlije,i nije ih bilo puno.Kad su protjerani oni muslimanski madjari su krenuli s bosnjackima,i turcima .Jer im je u Madjarskoj bilo ili da se pokrste ili da se halale od zivota
Ti "muslimanski Mađari" su bili "muslimanski Bošnjaci" (ili njihovi potomci), a ne pravi Mađari, iz ugro-finske grupe naroda. Samo sam to htio reći.
Bosnjaci su u Madjarsku dosli kao osmanski vladari,i tu su bili dok je carstvo imalo kontrolu nad Madjarskom.Kad su osmanlije izugili madjarsku,bosnjaci su se morali povuci,,ali u toku tih 200 godina se dosta madjara pomuslimanilo,i oni su zajedno otisli s bosnjacima u Bosnu,ili negdje drugo gdje je osmanska vlast
To sam ja htjela reci a ti zelis reci da uopste nije bilo madjara medju njima?
elma89_ wrote:Bosnjaci su u Madjarsku dosli kao osmanski vladari,i tu su bili dok je carstvo imalo kontrolu nad Madjarskom.Kad su osmanlije izugili madjarsku,bosnjaci su se morali povuci,,ali u toku tih 200 godina se dosta madjara pomuslimanilo,i oni su zajedno otisli s bosnjacima u Bosnu,ili negdje drugo gdje je osmanska vlast
To sam ja htjela reci a ti zelis reci da uopste nije bilo madjara medju njima?
Ne kažem da nije bilo, ali je broj vjerovatno zanemariv.
Hvala vam... A sudeci po tome da je prezime direktno po tom gradu i tom okrugu, onda mi je nekako logičniji ovaj dio da su to Mađari koji su prešli na islam i onda napustili Mađarsku onako skupa sa Osmanlijama.
Ne prihvaćam teoriju da su moji preci išli iz Bosne u Mađarsku pa se opet vratili poslije 150 godina - nije to moj mentalitet
A čudne li ironije, od nedavno zbog posla moram učiti mađarski (ako ima ko kakav savjet osim preko ambasade gdje se može u SA učiti - može u PP)... Džaba je, ništa slučajno nema
elma89_ wrote:Pa kad su osmanlije protjerani iz Madjarske oni madjari koji su presli na islam pobjegli su zajedno s turcima iz Madjarske, vecina ih se naselila u Bosnu ili Istanbul
Malo je tu bilo pravih Mađara, većinom su to bili potomci bosanskih spahija, koji su se tu naselili 150 godina ranije na posjede koji su im dodijeljeni nakon osmanskog osvajanja Ugarske.
A ne uvazavas BITNU ulogu MADJARICA
u tom osmanskom rusvaju.....
misaoni111 wrote:Hvala vam... A sudeci po tome da je prezime direktno po tom gradu i tom okrugu, onda mi je nekako logičniji ovaj dio da su to Mađari koji su prešli na islam i onda napustili Mađarsku onako skupa sa Osmanlijama.
Ne prihvaćam teoriju da su moji preci išli iz Bosne u Mađarsku pa se opet vratili poslije 150 godina - nije to moj mentalitet
A čudne li ironije, od nedavno zbog posla moram učiti mađarski (ako ima ko kakav savjet osim preko ambasade gdje se može u SA učiti - može u PP)... Džaba je, ništa slučajno nema
1600 i neke malo je ko i imao prezime u današnjem smislu. I kada je tvoj pra-pra-pra...dedo doselio iz Budima, ljudi su govorili "ma to je onaj Budimlić" i tako mu ostalo, i njegovim potomcima.
Ne kažem da se prezivaš Budiumlić, samo ilustrujem
misaoni111 wrote:Hvala vam... A sudeci po tome da je prezime direktno po tom gradu i tom okrugu, onda mi je nekako logičniji ovaj dio da su to Mađari koji su prešli na islam i onda napustili Mađarsku onako skupa sa Osmanlijama.
Ne prihvaćam teoriju da su moji preci išli iz Bosne u Mađarsku pa se opet vratili poslije 150 godina - nije to moj mentalitet
A čudne li ironije, od nedavno zbog posla moram učiti mađarski (ako ima ko kakav savjet osim preko ambasade gdje se može u SA učiti - može u PP)... Džaba je, ništa slučajno nema
1600 i neke malo je ko i imao prezime u današnjem smislu. I kada je tvoj pra-pra-pra...dedo doselio iz Budima, ljudi su govorili "ma to je onaj Budimlić" i tako mu ostalo, i njegovim potomcima.
Ne kažem da se prezivaš Budiumlić, samo ilustrujem
Moja strina je Bosnjakinja, ali rodom Madjarica. I njihovo pleme ima "madjarsko" prezime, koje zvuci kao da je i njemacko.
Eh sad, kad sam citala o tom prezimenu, u madjarskoj tvrde da su ti isti, zapravo Hrvati koji su bili doselili u Madjarsku. Nekakvo plemstvo.
Ne'znam od'kud im to cudnovato prezime.
Moj stric tvrdi da su oni bili Anatolci, koji su isto naseljeni u Madjarskoj, jer je Pesta imala puuuuno Bosnjaka, ali isto i heterogeno muslimansko stanovnistvo.
A cinjenica je da su Osmanlije naseljavali i muslimane i katolike sa prostora danasnje BH i Hrvatske, na prostore danasnje Vojvodine, Slavonije i Madjarske.
Osim toga, Slavonija je isto imala veliki broj konvertita. Muslimani Slavonci kad bi pobjegli preko Save, bili bi prozvani "Madjari", jer je Slavonija kasnije pripala Madjarskoj.
Prezime se moglo dobit i po mjestu boravka. Ne moras bit etnicki Madjar, da bi se danas prezivao "Madjar".
Ljudima nadiju nadimke, pa im onda nadimci cesto postanu i prezimena.
S'materine strane, strina ima i tatarskog "masla" iz Cazina,
i uopce nije licila na Madjaricu, nego vise na nekakav balkansko-anatolijski mix.
Prezime Đulić prvi put spominje se u Novom Pazaru (SANDŽAK). Đulić potječe od turske riječi gül(čita se đul).Prezime Đulić drugo je prezime u Novom Pazaru.Đulić prezime je begovsko prezime..Poslije nekoliko godina osnivanja plemena Đulić nastalo je mnogo prezimena..kao npr.(Eminagic,Kajević,Mahmutović...itd...) Poslije mnogo stoljeća...plemee se razjedinjuje..i odlazi u Bosnu i Hercegovinu,Srbiju,Albaniju,Hrvatsku i Kosovo...mnogi broj otišao je u Tursku...Najveći broj Đulića ima u Bosni i Hercegovini (od toga najveci broj je na HNK ,SBK I KS).
Pitanje Bunjevaca isto kao i Vlaha, Šokaca, Karavlaha, Škutora, Cincara i Klimenta u BiH još uvijek nije dovoljno istraženo, a predstavljali su znakovit segment stanovništva BiH kroz vijekove, koji su preko vjere usisani u nacione protežirane od crkve. U bunjevačku komponentu spadaju rodovi Grgića, Brstila, Brstina, Aničića, Bušića, Dumančića, Džaja, Tokića, Matića, Jovića, Vilica, Vila, Bartulovića, Brčića, Ivankovića, Mažara, Sudara, Vidakovića, Vučenovića, Vučića. [1] Bunjevci su dinarski tip i naseljavali su poddinarske prostore, ali Bunjevcima pripadaju i Raštegorci. Imenom Raštegorci nazivaju se stanovnici Raške gore (okolica Mostara), pa unutar toga treba razumijevati i naselje Raštane sjeverno od Mostara. U časopisu "Vijenac" 1882. (str. 27.-28.), Ivan Murgić bilježi usmenu tradiciju ličkih Bunjevaca, da su oni doselili iz Hercegovine sa lijeve obale Neretve (Stolac, Dubrave, Počitelj, Blagaj, Nevesinje). Očito da su Bunjevci zaseban etnički i socijalni status, možda čak neki posebni plemenski ogranak unutar vlaške populacije, sa jačom ilirskom komponentom i karakteristikom. Dr. Ivo Milić izvodi tezu da su "Bunjevci katolici, za razliku od pravoslavnih Rkaća". Bunjevci u svom duhovnom životu izgovarali su molitve sa velikom komponentom ilirskih riječi, što njihova okolina nije razumijevala, pa je to okarakterisano kao "bunjanje" (nerazumljivo govorenje). Bunjevci kod seobe u Hrvatskoj nastanjuju se u oblastima koje su glagoljaške. Znači bliži su im narodni popovi, nego svećenici ili redovnici koji su se držali hijerarhije i dogme rimokatoličke crkve.
Jezgro bunjevaca čine stari romanizirani stanovnici, stočari-nomadi, od Velebita do Čvrsnice i Čabulje (prostor zapadne Hercegovine), Veleži (planina blizu Mostara) i gornjeg toka Neretve. Korijen bunjevačke komponente, najbliži je ilirizmu u riječi "bunja". Bunja je najprimitivniji tip gradnje stambenog objekta. Narod u Hercegovini ovakve nastambe naziva suhozidama, četvrtastog su ili okruglog oblika. Kao nomadi Bunjevci pribjegavaju ovom tipu gradnje kuća, jer je kamena bilo svukuda, a i šume za pokrova. Nestankom šuma u Hercegovini, kuće se počinju pokrivati slamom i kamenom pločom. Očuvanost ovakvog tipa gradnje među stočarima doprla je do naših dana. Koristili su glinu (blato) da dopune šupljine na kolibi i mjesta oko ognjišta i kreveta.
"S njima su se tokom vremena, osobito u velikim seobama izazvanim turskom invazijom, izmiješali i srodili mnogi Hrvati ikavskog govora i katoličke vjere pa su tako i Bunjevci katolici Hrvati ikavskog narječja", tako objašnjava crkveni intelektualac "kako" su Bunjevci Hrvati. [2] Dotični gospodin ne dozvoljava ni pomisao da je moglo biti obrnuto. Zašto bi manja grupa asimilirala veću ? Logično je da je obrnuto. U BiH kršćanski element sazdan je od mnogo etničkih grupa i zajednica, Vlaha, Bunjevaca, Šokaca, (katolici iz okolice Skadra, Malesije) koje u Hercegovini nazivaju i Škutori (iskrivljeni oblik od Skutari - Skadrani9, Sasi kao srednjovjekovni rudari itd...
Ime Bunja i Bunjevci u Hercegovini se ne čuje (ne poznaje), vjerovatno da je naziv dobiven na drugim prostorima i narodima, za one koji su pravili specifične kuće suhozide-bunje. U Bosni postoji muslimansko prezime Bunjo, ali je nepoznato porijeklo porodice.
Sigurno možemo tvrditi da su dva lokaliteta u blizini Mostara izvorno Bunjevačka, Rakitno i Raška Gora, jedno sa zapadne, a drugo sa istočne strane masiva Čvrsnica - Čabulja. Ova izrazito stočarska naselja, imaju mnogo bunjevačkih prezimena. Rakitski Bunjevci migrirali su prema Drežnici, a raškogorski opet za Bogodol, Gostušu, Jasenjane, Potoke, Rodoč (danas dio grada Mostara, južni dio). Nomadsko stočarenje pokreće Bunjevce sa Rakitna u raznim pravcima tako da se susreću u okolici Duvna, Glamoča, Kupresa, pa sve do Vakufa i Bugojna. Bunjevci sa Raške Gore svrstavaju se južnu bunjevačku granu, u koju spadaju Stolački i bunjevci iz župe Zažablje. Rod Raića nalazi se sa obje strane Neretve, doseljenici su iz Bitunje kod Stoca, nepoznat je njihov prijašnji rodovski naziv. Oni u Zvirovićima čine skoro trećinu stanovništva. Bunjevački rod Vučića u Blatnici, Broćanskoj nahiji (okolica Čitluka), 1743. godine čini ravnu polovinu. [3]
Katolički rodovi u Drežnici, Jurići, Rajići i Šarići, starinom su rakitski bunjevci. Rama (okolica Prozora) je puna bunjevačkih doseljenika, a starosjedilaca je malo poput Filipovića, Jeličića i nekih drugih. Bunjevačkog porijekla u Rami su porodice Topića, Malekina, Grubišića, Uzdoljakovića (ogranak Raića), Radića, Drežnjaka, Petrovića, Đereka, Vidoševiča itd. od raškogorskih (južnjačkih) grupa naselili su se Vladići, Šunjići, Krešići, Maići, Arbanasići (skadarski katolici), Rašići, itd. Romanskog porijekla su i prezimena Čavar u Gostuši, Kurilj u Bijelom Polju kod Mostara, Buljan u Dragičini i Velikom Ograđeniku, Šorman po kojem je i nazvano selo Šurmanci (između Čapljine i Žitomislića) itd. Bunjevačku komponentu u Hercegovini imaju i sljedeća prezimena: Dumančići, Blaževići, Glavaši, Ćurkovići, Lovrići, Ivankovići, Knezovići, Jurići, Marići, Marijanovići, Matići, Orlovići, Pandže i Pandžići, Raići, Sudari, Tokići, Vile, Vrankovići, Vučići, Zupci, Žuljevići, Skočibušići, Šunjići, Vladići, Sliškovići, Zadre itd.. [4]
Ukoliko nekog člana ovih porodica upitamo za naciju svi će odgovoriti da su "Rvati od stolića sedmog". Mi možemo govoriti o Hrvatima kao etnosu i kao političkoj cjelini samo u doba formiranja, tj. od doseljavanja oni su etnički (ako je jezik kriterij) i politički jedno. Ali, dakako u kasnijem razvitku se to mijenja, jer su se već oni Hrvati koji su došli kao ratnička družina asimilirali...mislim da etničke kategorije u srednjem vijeku u tom smislu uopšte ne postoje. Imena su pitanje mode, što se najbolje vidi kod kninskih vlaha Signanovića koji su, po prezimenu i imenima Vlasi, a 80-90 godina nakon toga već svi nose kršćanska imena. Dakle, to je pitanje mode. [5]
Unutar kršćanske zajednice u BiH, prisutna su prezimena koja imaju orijentalno porijeklo poput Alilović, Arapović, Bašić, Borozan, Buzuk, Ćećez, Jusupović, Karadžić, Muselimović, Mustapić, Pervan, i sl.. Ovo su vlaško-bunjevačke porodice, kod kojih proces nadgradnje islama nije jače ni počeo. Žive ustaljenim načinom života i privređivanja, ostaju na teritorijama sa kojih se povlači Osmanska vlast. Takve ih zatiču katolički sveštenici i prepoznaju po tome što ne prisustvuju misama, ne krste i ne krizmaju djecu, ne vjenčavaju se u crkvama, ne primaju sveštenika u kuću, ne daju crkvi priloge, ne učestvuju u izdržavanju sveštenika, ne praznjuju crkvenih blagdana, neispovijedaju se i ne primaju samrtničko pomazanje. Sveštenstvo se koristi "prenosivim oltarima" i vrši pokrštavanje ovakvih zajednica. Vlaško-bunjevačka komponenta ne doživljava tragično nikakvu vanjsku promjenu, oni se priklanjaju crkvenoj dogmi, ali usred posjedovanja tapija, zadržavaju im se prezimena sa izvjesnim izmjenama. Ostaci vlaško-bunjevačke civilizacije vidljivi su u folkloru koroz pjevanje gange i rere, nijemog kola (Glamočko kolo), borbe bikova i ovnova, bacanje kamena s ramena, vikački način komunikacije, uklapanje vjerske terminologije u psovke, pjevanje s vulgarnim korištenjem seksa i erotike i sl. Sve su to ostaci civilizacije, još uvijek nedovoljno istražene, što omogućava manipulacije na nacionalnom polju.
[1] J. Erdeljanović, O poreklu Bunjevaca, str. 179-180.
[2] dr. Dominik Mandić, Chroati catholici, Rim, 1962.
[3] Miroslav Džaja, Sa Kupreške visoravni, Otinovci-Kupres, 1970., str. 451-452.
[4] isto, str. 452.
[5] Nada Klaić, diskusije, Radovi...ANUBiH, str. 152-153.
a, porijeklo porodice? danas nastanjeni u srednjoj bosni
