Urchin wrote: ↑21/10/2024 02:33
Vjecita_zavrzlama wrote: ↑20/10/2024 05:01
Zanimljivo.Ja sam nasao knjigu koja spominje ta podrinjska prezimena,znam da je moje nastalo pocetkom 1900ih, i po imenu nekog pradjeda,a neformalno imamo i drugo prezime, sto je cesta pojava u Podrinju
Npr prezime Omerovic ali ih narod zna i kao ”murtici” (lupam sad prezimena ali razumijes poentu
) itd
Postoji li razlog za to?
Najčešće se radi o
rodovskim nadimcima. Kad se potomstvo određenog čovjeka čije ime ili nadimak su postali prezime dovoljno namnoži, onda postoji potreba za obilježavanjem grana unutar većeg roda. Imaj na umu da od jednog čovjeka koji je živio krajem XIX stoljeća je do pada nataliteta 1970-ih moglo nastati 10-20 domaćinstava njegovih potomaka po muškoj liniji. Ako uzmemo da se taj čovjek zvao Omer i da su njegovi potomci Omerovići, onda imamo 10-20 kuća Omerovića. Ako je Omer imao sinove Murtu, Saliha i Šabana, onda tri grane koje su nastale od tih sinova mogu imati nadime Murtići, Salihovići i Šabanović. Moguće je da su kod nekih ti nadimci samo dio usmene kulture i da im u dokumentima piše Omerović, ali nekim možda piše i Murtić. Nakon 1945. i opismenjivanja, nije bio problem otići u općinu i reći mi se sad prezivamo Murtić i to će mu pisati u dokumentima.
Znači, ovdje je najčešće jedna od dvije stvari. Ili je to drugo(usmeno) prezime samo nadimak te grane roda ili je to drugo prezime ustvari sjećanje na ranije prezime šireg roda, tj. situacija da Murtići znaju da su se ranije prezivali Omerović i da su ljudi koji se i dalje tako prezivaju dalja rodbina.
Rodovska imena su u biti bila prezimena, to je bio dio identiteta.
Prezimena se u današnjem obliku ustaljuju od 18, vijeka, a u 19. postaju obavezna, posebno nakon tanzimatskih reformi u Osmanskoj državi.
Razlozi za ustaljivanja prezimena su:
-rast stanovništva
-povećane migracije u veće urbane sredine
.nastojanje države da kontroliše stanovništvo putem raznih popisa i registara
.vojna obaveza.
Razloga za neka interesantna prezimena, od kojih su mnoga i posprdnog karaktera, je mnogo. Neki od tih su:
-osvetoljubivost popisivača,
-razne vrste praznovjerja; npr. da nešto posprdno štiti od uroka i zla,
.korijen u nekom drugom jeziku ili dijalektu, tako da danas zvuču posprdno.
