Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Pošto se na dosta tema pojavljuju pitanja koja se tiču obračuna poreza i doprinosa, dobro bi bilo da imamo i jednu temu na kojoj možemo prodiskutovati i o tim pitanjima. Evo na primjer ja imam nedoumice oko sljedećeg:
1. Kod isplate otpremnine iznad zakonski propisanog minimuma (70% plate za svaku godinu rada kod poslodavca), da li je pored poreza na dohodak potrebno obračunati i sve doprinose kao za platu?
2. U slučaju plaćanja školarine za zaposlenika direktno na račun visokoškolske ustanove, da li se to smatra koristima i da li je potrebno plaćati porez na dohodak i doprinose na taj iznos?
Eto, možda ja znam odgovore na neka druga pitanja pa da vidimo
1. Da ti iskreno kažem, trenutno mi je mrsko gledati u zakonu i pravilniku, ali sam prilično ubjeđen da se isplata otpremnina u iznosima iznad poreskih limita smatra koristima uposlenika i kao takva se se oporezuje za dio iznosa koji je iznad poreski dopustivog iznosa na način da se preračuna na bruto i uključi u sadašnju bruto plaću zaposlenog. Samim tim na novu bruto osnovicu bili bi obračunati porezi i doprinosi.
2. Opet kažem da mi je mrsko gledati u zakon, ali koliko me pamčenje služi svako školovanje ili edukacija koje nije povezano sa djelatnošću poslodavca se smatra korišću uposlenika i oporezivo je kao dio njegove plaće.
Ukoliko je edukacija povezana sa poslovanjem društva koje preuzima obavezu školovanja, u tom slučaju bi uplata na račun obrazovne institucije osigurala argument da uposleniku nije isplačena korist.
Eh ovako ja već dugo vremena imam jednu praktičnu dilemu:
Da li bi se direktna uplata vlasnika d.o.o. u fond rezervi u iznosu iznad visine akumuliranog gubitka smatrala oporezivom isplatom? Imao sam svoje mišljenje o tome, ali nakon zadnjih tumačenja pročitanih u stručnim časopisima nisam siguran i baš bih volio s nekim o tome promuhabetit.
Hvala na odgovorima. Poslat ću upit i u PU direktno pa da vidimo. Za otpremnine sam prilično siguran da idu puni porezi i doprinosi na iznos iznad neoporezivog. Za školarinu je dosta teško braniti da je to povezano sa djelatnošću preduzeća, pogotovo ako na sličnim pozicijama u firmi sjede ljudi bez tih kvalifikacija.
Što se tvog pitanja tiče, ja ne vidim po kom osnovu bi takva uplata bila oporeziva. Bez obzira da li firma ima akumulirani dobitak ili gubitak, vlasnik (fizičko ili pravno lice) može povećati fond rezervi (de facto kapital, osim što nije registrovan) bez ikakvih obaveza za firmu
convict wrote:Hvala na odgovorima. Poslat ću upit i u PU direktno pa da vidimo. Za otpremnine sam prilično siguran da idu puni porezi i doprinosi na iznos iznad neoporezivog. Za školarinu je dosta teško braniti da je to povezano sa djelatnošću preduzeća, pogotovo ako na sličnim pozicijama u firmi sjede ljudi bez tih kvalifikacija.
Što se tvog pitanja tiče, ja ne vidim po kom osnovu bi takva uplata bila oporeziva. Bez obzira da li firma ima akumulirani dobitak ili gubitak, vlasnik (fizičko ili pravno lice) može povećati fond rezervi (de facto kapital, osim što nije registrovan) bez ikakvih obaveza za firmu
E pa moja dilem aje proizvedena slijedećim:
Zakon o preduzećima kaže da se fond rezervi moze kreirati iz neto dobiti ili drugih izvora propisanih ovim zakonom ili drugim zakonima. Drugi zakoni koliko znam koji se bave rezervama su zakoni o osiguranjima ili igrama na srecu, te bankama i nisu primjenjivi za slucaj povecanja rezervi kod proizvodnih i uslužnih društava. Zakon o preduzecima jos poznaje formiranje rezervi iz trgovine vrijednosnim papirima ili emisije vrijednosnica. Također, rezerve se mogu koristiti u skladu sa tim zakonom za izmirenje nepredviđenih troškova ili isplatu dividende. Priča o rezervama je dio priče o dioničkim društvima, ali ima onaj jedan član koji kaže da sve što nije explicitno propisano za ostale forme organizovanja važi isto kao za d.d.
Eto zašto moje dileme, ispade da bi rezerve mogle biti divan instrument za izvlačenje kapitala. Primjer: Ja kao vlasnik u početku dajem kredite povezanom licu. Nisam jedini vlasnik i imam veliki interes da isplatim drugom vlasniku dividendu. Društvo ima mali akumulirani gubitak, znatno niži od ukupnog duga po mojim kreditima sa dospjelim kamatama. Pošto lokalni propisi ne poznaju konverziju duga u kapital (samo za državna preduzeća u postupku provatizacije ili transformacije) mogu formirati rezerve iz konverzije duga u rezerve. I naravno isplatiti dividendu. Postavlja se pitanje poreznog tretmana. Po meni bi ovo bilo oporezivo, svako formiranje rezrevi iznad visine akumulirnog gubitka. Neki stručni savjetodavni servisi vrlo poznati, stoje iza stava da je ovo ne oporezivo. Istina nije čest slučaj u praksi ali bilo bi dobro kada bi neko ovo baš rastumačio. Neznam i tumačenje zakona o porezu na dobit glede kapitalnih dobitaka ili gubitaka upučuje na oporezivost rezervi koje se formiraju iz izvora koji nisu neto dobit.
convict wrote:Hvala na odgovorima. Poslat ću upit i u PU direktno pa da vidimo. Za otpremnine sam prilično siguran da idu puni porezi i doprinosi na iznos iznad neoporezivog. Za školarinu je dosta teško braniti da je to povezano sa djelatnošću preduzeća, pogotovo ako na sličnim pozicijama u firmi sjede ljudi bez tih kvalifikacija.
Što se tvog pitanja tiče, ja ne vidim po kom osnovu bi takva uplata bila oporeziva. Bez obzira da li firma ima akumulirani dobitak ili gubitak, vlasnik (fizičko ili pravno lice) može povećati fond rezervi (de facto kapital, osim što nije registrovan) bez ikakvih obaveza za firmu
E pa moja dilem aje proizvedena slijedećim:
Zakon o preduzećima kaže da se fond rezervi moze kreirati iz neto dobiti ili drugih izvora propisanih ovim zakonom ili drugim zakonima. Drugi zakoni koliko znam koji se bave rezervama su zakoni o osiguranjima ili igrama na srecu, te bankama i nisu primjenjivi za slucaj povecanja rezervi kod proizvodnih i uslužnih društava. Zakon o preduzecima jos poznaje formiranje rezervi iz trgovine vrijednosnim papirima ili emisije vrijednosnica. Također, rezerve se mogu koristiti u skladu sa tim zakonom za izmirenje nepredviđenih troškova ili isplatu dividende. Priča o rezervama je dio priče o dioničkim društvima, ali ima onaj jedan član koji kaže da sve što nije explicitno propisano za ostale forme organizovanja važi isto kao za d.d.
Eto zašto moje dileme, ispade da bi rezerve mogle biti divan instrument za izvlačenje kapitala. Primjer: Ja kao vlasnik u početku dajem kredite povezanom licu. Nisam jedini vlasnik i imam veliki interes da isplatim drugom vlasniku dividendu. Društvo ima mali akumulirani gubitak, znatno niži od ukupnog duga po mojim kreditima sa dospjelim kamatama. Pošto lokalni propisi ne poznaju konverziju duga u kapital (samo za državna preduzeća u postupku provatizacije ili transformacije) mogu formirati rezerve iz konverzije duga u rezerve. I naravno isplatiti dividendu. Postavlja se pitanje poreznog tretmana. Po meni bi ovo bilo oporezivo, svako formiranje rezrevi iznad visine akumulirnog gubitka. Neki stručni savjetodavni servisi vrlo poznati, stoje iza stava da je ovo ne oporezivo. Istina nije čest slučaj u praksi ali bilo bi dobro kada bi neko ovo baš rastumačio. Neznam i tumačenje zakona o porezu na dobit glede kapitalnih dobitaka ili gubitaka upučuje na oporezivost rezervi koje se formiraju iz izvora koji nisu neto dobit.
Nisam siguran da sam baš najbolje razumio opisanu situaciju, ali mislim da nije moguće formirati rezerve konverzijom duga. Tehnički, ako bi ti kao vlasnik svojoj firmi oprostio dug, firma bi ga morala oprihodovati na šta bi se naravno obračunao porez na dobit i u konačnici bi završilo na kapitalu kao akumulirana dobit.
Ja sam imao situaciju gdje je vlasnik (strano pravno lice) odlučio finansirati firmu povećanjem kapitala, ali je želio da ima ta sredstva na raspolaganju nakon par godina kad firma bude u stanju da se finansira iz vlastitih sredstava. Tada smo tražili mišljenje od nekog od ovih poreznih konsultanata i rečeno je da je OK da se knjiži D žiro račun P kapitalne rezerve uz prateću odluku o povećanju kapitalnih rezervi. Nisam čuo da je poslije bilo problema oko toga.
Što se tiče mog pitanja o otpremninama, definitivan stav PU je da se na iznos preko neoporezivog plaćaju puni porez i doprinosi, te da kompletan taj iznos uvećava dobit u poreznom bilansu.
convict wrote:Hvala na odgovorima. Poslat ću upit i u PU direktno pa da vidimo. Za otpremnine sam prilično siguran da idu puni porezi i doprinosi na iznos iznad neoporezivog. Za školarinu je dosta teško braniti da je to povezano sa djelatnošću preduzeća, pogotovo ako na sličnim pozicijama u firmi sjede ljudi bez tih kvalifikacija.
Što se tvog pitanja tiče, ja ne vidim po kom osnovu bi takva uplata bila oporeziva. Bez obzira da li firma ima akumulirani dobitak ili gubitak, vlasnik (fizičko ili pravno lice) može povećati fond rezervi (de facto kapital, osim što nije registrovan) bez ikakvih obaveza za firmu
E pa moja dilem aje proizvedena slijedećim:
Zakon o preduzećima kaže da se fond rezervi moze kreirati iz neto dobiti ili drugih izvora propisanih ovim zakonom ili drugim zakonima. Drugi zakoni koliko znam koji se bave rezervama su zakoni o osiguranjima ili igrama na srecu, te bankama i nisu primjenjivi za slucaj povecanja rezervi kod proizvodnih i uslužnih društava. Zakon o preduzecima jos poznaje formiranje rezervi iz trgovine vrijednosnim papirima ili emisije vrijednosnica. Također, rezerve se mogu koristiti u skladu sa tim zakonom za izmirenje nepredviđenih troškova ili isplatu dividende. Priča o rezervama je dio priče o dioničkim društvima, ali ima onaj jedan član koji kaže da sve što nije explicitno propisano za ostale forme organizovanja važi isto kao za d.d.
Eto zašto moje dileme, ispade da bi rezerve mogle biti divan instrument za izvlačenje kapitala. Primjer: Ja kao vlasnik u početku dajem kredite povezanom licu. Nisam jedini vlasnik i imam veliki interes da isplatim drugom vlasniku dividendu. Društvo ima mali akumulirani gubitak, znatno niži od ukupnog duga po mojim kreditima sa dospjelim kamatama. Pošto lokalni propisi ne poznaju konverziju duga u kapital (samo za državna preduzeća u postupku provatizacije ili transformacije) mogu formirati rezerve iz konverzije duga u rezerve. I naravno isplatiti dividendu. Postavlja se pitanje poreznog tretmana. Po meni bi ovo bilo oporezivo, svako formiranje rezrevi iznad visine akumulirnog gubitka. Neki stručni savjetodavni servisi vrlo poznati, stoje iza stava da je ovo ne oporezivo. Istina nije čest slučaj u praksi ali bilo bi dobro kada bi neko ovo baš rastumačio. Neznam i tumačenje zakona o porezu na dobit glede kapitalnih dobitaka ili gubitaka upučuje na oporezivost rezervi koje se formiraju iz izvora koji nisu neto dobit.
Nisam siguran da sam baš najbolje razumio opisanu situaciju, ali mislim da nije moguće formirati rezerve konverzijom duga. Tehnički, ako bi ti kao vlasnik svojoj firmi oprostio dug, firma bi ga morala oprihodovati na šta bi se naravno obračunao porez na dobit i u konačnici bi završilo na kapitalu kao akumulirana dobit.
Ja sam imao situaciju gdje je vlasnik (strano pravno lice) odlučio finansirati firmu povećanjem kapitala, ali je želio da ima ta sredstva na raspolaganju nakon par godina kad firma bude u stanju da se finansira iz vlastitih sredstava. Tada smo tražili mišljenje od nekog od ovih poreznih konsultanata i rečeno je da je OK da se knjiži D žiro račun P kapitalne rezerve uz prateću odluku o povećanju kapitalnih rezervi. Nisam čuo da je poslije bilo problema oko toga.
Što se tiče mog pitanja o otpremninama, definitivan stav PU je da se na iznos preko neoporezivog plaćaju puni porez i doprinosi, te da kompletan taj iznos uvećava dobit u poreznom bilansu.
Hajde porezna je rekla ono što smo znali vezano za otpremnine. Ja znam za taj stav konsultanata vezano za rezerve, dok porezna ne dođe nećemo saznati da li ima problema. U svakom slučaju hvala ti puno što si me saslušao.
Za otpremnine koje se planiraju isplatiti iznad ne oporezivog iznosa iz iskustva je bolje uraditi na slijedeći način:
1. Isplatiti otpremninu do propisanog ne oporezivog iznosa
2. Za planirani iznos preko ne oporezivog isplatiti u vidu bonusa i platiti porez i doprinose
Odgovor na zašto je u različitim tumačenjima legislative, pa neki inspektori kažu OK, platio si porez i doprinose na iznose preko ne oporezivog, ali drugi kažu, OK, ali se iznos isplaćen preko ne oporezivog u cjelosti smatra oporezivim bez mogućnosti razdvajanja i gotovo je ovaj stav nemoguće pobiti izuzev pismenim mišljenjem izdatog od nadležne PU za koje se mora platiti 50 KM (mada je i mišljenje "tanka" pravna norma - nije obavezujuće)
Školovanje za koje se dobije validna diploma škole, visokoškolske ustanove i sl, koja se može koristiti za "cijeli život" je u 100% slučajeva oporezivo (korist).
Interno školovanje, stručni seminari, treninzi i sl. za što se ne dobija diploma koja se može koristiti "cijeli život" je 100% ne oporezivo uz validnu dokumentaciju na kojoj se vidi da je navedeni trening, edukacija ili šta već bila primjerena za djelatnost subjekta.
Hvala Leko. Znaš li možda ima li to negdje precizno definisano u zakonu ili pravilniku? Ja sam od 3 različita konsultanta dobio 3 različita mišljenja:
1. ne plaća se ništa jer je školovanje uslov koji postavlja poslodavac za to radno mjesto
2. plaća se samo porez na dohodak 10% jer poslodavac ovo nije bio dužan isplatiti po osnovu radnog odnosa po definiciji osnovice za obračun iz Zakona o doprinosima
3. plaćaju se i porez i svi doprinosi jer se radi o koristi (kao što si i ti rekao)
Što se tiče mišljenja PU, ne vidim kako bi u slučaju kontrole od strane PU, direktor mogao potpisati rješenje kojim pobija mišljenje koje je sam dao? Tražio sam njihovo mišljenje da bih se mogao ograditi kada dođu, sad ni to nije sigurno?
Znaš i sam da se kroz Zakon i Pravilnik nikada ne daju precizna uputstva nego se ostavlja "prostor" za različita tumačenja, tako da ono što sam ja napisao je iz iskustva kroz mnogobrojne inspekcije, čista praksa + naravno legislativa.
Što se tiče školovanja i konstatacije potrebe dodatnog školovanja za radno mjesto i sl. to odmah pada u vodu jer će ti reći da si na birou mogao naći uposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama i tražiti ti dopis koji si uputio birou s zahtjevom za kadar te i te kvalifikacije, kako ga niko od nas nema - inspektor u pravu, ako si poslao dopis i dobio ponudu kandidata bio si ih dužan pozvati na razgovor i voditi zapisnik kojim bi kasnije dokazao da bez obzira na kvalifikaciju nisu bili kandidati koji su zadovoljavali itd. itd. ide to u nedogled, tako da, plaćanje školarine = korist. Po starom zakonu se moglo (Zakon o porezu na platu).
U vezi mišljenja koje platiš, tu može biti konstatovano da nisi naveo dovoljno podataka koji bi upućivali na stvarni događaj koji je nastao i da je inspektor utvrdio da je navedeni događaj oporeziv. Samo mišljenje u slučaju spora se prema pravnim normama ne smatra izvršnim nalogom za primjenu, nego čisto upućuje na moguće rješenje događaja, na tebi je da procjeniš da li je događaj oporeziv ili ne. Dodatno, kada si dobio mišljenje, a da u njemu jasno stoji da nešto nije ili je oporezivo, uvijek je to u fazonu....u skladu s članom tim i tim tog i tog zakona propisano je da, pa kopija člana....tako da je uvijek ostavljeno prostora za "drugačije" mišljenje.
U vezi opcije samo 10% porez, Zakon jasno kaže, da se na sve oblike dohotka bez obzira na izvor ili oblik na koje se plaća porez, plaćaju i doprinosi.
Pokušaj se ti konsultovati još s nekim, pa kada se dva mišljenja podudaraju, to bi trebalo biti to.
@enx, kolega poštujem tvoje mišljenje i shvatanje zakonskih i podzakonskih odredbi, zato smo tu i zato se konsultujemo, a nećemo se ubjeđivati ko je u pravu i zašto, neka svako primjeni što mu je logično. Ja sam napisao s čim se sve može sresti u praksi i kako sebi olakšati dokazivanje da poznaješ propise. Svakom na volju šta će primjeniti, a jedni drugima možemo malo olakšati ili otežati
Hvala ti što si se i ti priključio diskusiji, naučiti ćemo sigurno nešto jedni od drugih.
LeKo wrote:@enx, kolega poštujem tvoje mišljenje i shvatanje zakonskih i podzakonskih odredbi, zato smo tu i zato se konsultujemo, a nećemo se ubjeđivati ko je u pravu i zašto, neka svako primjeni što mu je logično. Ja sam napisao s čim se sve može sresti u praksi i kako sebi olakšati dokazivanje da poznaješ propise. Svakom na volju šta će primjeniti, a jedni drugima možemo malo olakšati ili otežati
Hvala ti što si se i ti priključio diskusiji, naučiti ćemo sigurno nešto jedni od drugih.
Izvini,stvarno mi nije bila namjera uopšte da se ubjeđujem.
Ovo je bila samo konstatacija u vezi člana Pravilnika koji je jasan i o kome ne treba s inspektorima voditi rasprave.
pošto radim ovaj posao preko 20 godina znam ih kako se ponašaju. Možda nekom pomogne.
A forum je valjda mjesto gdje svi možemo iznijeti svoje mišljenje kao što i sam kažeš. Zato smo tu.
Pozdrav.
convict wrote:Hvala Leko. Znaš li možda ima li to negdje precizno definisano u zakonu ili pravilniku? Ja sam od 3 različita konsultanta dobio 3 različita mišljenja:
1. ne plaća se ništa jer je školovanje uslov koji postavlja poslodavac za to radno mjesto
2. plaća se samo porez na dohodak 10% jer poslodavac ovo nije bio dužan isplatiti po osnovu radnog odnosa po definiciji osnovice za obračun iz Zakona o doprinosima
3. plaćaju se i porez i svi doprinosi jer se radi o koristi (kao što si i ti rekao)
Što se tiče mišljenja PU, ne vidim kako bi u slučaju kontrole od strane PU, direktor mogao potpisati rješenje kojim pobija mišljenje koje je sam dao? Tražio sam njihovo mišljenje da bih se mogao ograditi kada dođu, sad ni to nije sigurno?
Nažalost mišljenje Porezne Uprave nije obavezujuće, jer ona nemože tumačiti propise, nego ih samo sprovoditi, pa čak niti Mišljenje Ministarstva Finansija nema snagu koju ima mišljenje UIO, odnosno nije obavezujuće. Eh sad ne pitaj kako to, i ja sam bio ubjeđen da je Mišljenje ministarstva obavezujuće, ali baš neki dan mi se u praksi to dogodilo i još istražujem kako, ali je tako. Samo mišljenja UIO su obavezujuća.
Mislim da će mi trebati nekih 10 dana da se raspitam pa ti se javim sa rezultatima.
Last edited by Ricken on 11/11/2011 23:53, edited 1 time in total.
žuta wrote:što se tiče školovanja tretira se kao isplata keša svi se porezi moraju plačati
Pravilnik zakona o porezu na dohodak ipak kaže slijedeće:
Član 15.
Prihodima od nesamostalne djelatnosti ne smatraju se koristi koje poslodavac daje zaposleniku, a koje su u interesu obavljanja djelatnosti i to:
1) posebna radna odjeća sa znakom poslodavca,
2) posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa,
3) sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene,
4) razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa djelatnosti koji su
neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl.
LeKo wrote:Za otpremnine koje se planiraju isplatiti iznad ne oporezivog iznosa iz iskustva je bolje uraditi na slijedeći način:
1. Isplatiti otpremninu do propisanog ne oporezivog iznosa
2. Za planirani iznos preko ne oporezivog isplatiti u vidu bonusa i platiti porez i doprinose
Odgovor na zašto je u različitim tumačenjima legislative, pa neki inspektori kažu OK, platio si porez i doprinose na iznose preko ne oporezivog, ali drugi kažu, OK, ali se iznos isplaćen preko ne oporezivog u cjelosti smatra oporezivim bez mogućnosti razdvajanja i gotovo je ovaj stav nemoguće pobiti izuzev pismenim mišljenjem izdatog od nadležne PU za koje se mora platiti 50 KM (mada je i mišljenje "tanka" pravna norma - nije obavezujuće)
Školovanje za koje se dobije validna diploma škole, visokoškolske ustanove i sl, koja se može koristiti za "cijeli život" je u 100% slučajeva oporezivo (korist).
Interno školovanje, stručni seminari, treninzi i sl. za što se ne dobija diploma koja se može koristiti "cijeli život" je 100% ne oporezivo uz validnu dokumentaciju na kojoj se vidi da je navedeni trening, edukacija ili šta već bila primjerena za djelatnost subjekta.
Vezano za otpremnine imam i praktična iskustva da nisi u pravu, a ENX se potrudio da isto dokumentuje.Ali tvoj fazon mi se čini vrlo korsnim sa aspekta zakona o porezu na dobit jer oporeziva otpremnina nije porezno dopustivi rashod, koliko me sječanje služi.
Sve u svemu raspitao sam se za ova mišljenja, prema zakonu o poreznoj upravi zakonsku posljedicu može proizvesti mišljnje porezne uprave i ono je obavezujuće pod uslovom da je porezni obveznik dao tačne podatke i niti u jednom segmentu nije doveo upitom Poreznu upravu u zabludu. Mišljenje ministartstva finansija nije.
Ne znam jesam li dobro razumjela ovo o otpremninama, ali da li ima neka suma isplaćene otpremnine do koje se neoporezuje. Npr. hipotetički gledano: poslodavac isplati 30.000 KM otpremnine (ooo, da.. ima i ovakvih poslodavaca). Koja je suma koja se neće oporezovati? Ja sam mislila da su otpremnine neoporezive
ej čekajte malo, nek' mi neko objasni, iako nisam računovođa.
federalno ministarstvo finansija je nadređeni organ poreznoj upravi. kad ti porezna uprava izda veselo rješenje o dodatno utvrđenim obavezama - žalba ide federalnom ministarstvu finansija. kako onda može da je mišljenje PU obavezujuće a FMF nije?
JThomas wrote:ej čekajte malo, nek' mi neko objasni, iako nisam računovođa.
federalno ministarstvo finansija je nadređeni organ poreznoj upravi. kad ti porezna uprava izda veselo rješenje o dodatno utvrđenim obavezama - žalba ide federalnom ministarstvu finansija. kako onda može da je mišljenje PU obavezujuće a FMF nije?
"Rješenja" se donose u skladu za Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o poreznoj upravi, kojim PU rješava pitanja iz porezne oblasti o svim poreznim posljedicama radnji i okolnostima koje je prouzročio poreski obveznik.
"Mišljenja" su tumačenja koja se odnose na provedbu poreznog zakona, i prethodno moraju biti usaglašena sa stavovima ministarstva, i samo takva su obavezujuća za porezne obveznike.
U svakom slučaju hvala ti puno što si me saslušao.
