Pomoć firmama za pristup EU fondovima

[Novi_Nick]

Pomoć firmama za pristup fondovima

Datum: 21.12.2009 23:41

: Z. Dragović

BANJALUKA - Osnovni zadatak Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća u narednoj godini biće intenzivna priprema preduzeća da na što lakši način dođu do bespovratnih sredstava iz IPA fondova, istakao je juče Slobodan Marković, direktor Agencije. "Kako bismo olakšali ovaj posao već od polovine januara na internet stranici Agencije preduzetnicima će biti otvorene opcije postavljanja pitanja konsultantima iz različitih oblasti i pregleda poslovnih zona. Agencija će sufinansirati troškove za konsultantske usluge ukoliko zaključimo isplativost novih projekata", rekao je Marković.
On je objasnio da na ovakav način žele da pomognu preduzetnicima u izradi kvalitetnih poslovnih planova kako bi mogli aplicirati za sredstva iz evropskih fondova. Kao najveće probleme s kojima se susreću mladi preduzetnici prilikom pokretanja biznisa Marković je istakao nedostatak kvalitetnih projekata i imovine kojom bi obezbijedili svoj kredit.
"Vlada RS bi u prva tri mjeseca naredne godine trebalo da predloži Narodnoj skupštini usvanje zakona o garantnom fondu za početne poslovne aktivnosti, što bi za preduzetnike značilo da će država stati iza njihovih poslovnih rizika u početku poslovanja", rekao je Marković. Iz Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća RS najavili su nastavak realizacije projekta samozapošljavanja pod nazivom "Panorama", kroz koji je ove godine prošlo 315 polaznika iz RS.
"Zahvaljujući ovom projektu za sada je zaposleno 37 radnika. Iako se radi o simboličnoj cifri, važno je istaći da je poduhvat već sada postao isplativ, odnosno da je država dobila povrat uloženog novca", kazao je Marković.
U Agenciji ističu i da će strategija razvoja malih i srednjih preduzeća za period između 2010. i 2013. godine biti donesena sljedeće godine.

Odlicna inicijativa Republičke agencije R. Srpske za razvoj malih i srednjih preduzeća u RS. Da li slicne agencije u Federaciji BiH imaju istu inicijativu za pomaganje malim i srednjim preduzecima kao i zaposljavanje nezaposlenih preko ovih razno-raznih razvojnih projekata iz razvojnih EU fondova sa nepovratnim sredstvima?

[Toto]

Ja podrzavam svaku aktivnost koja ce na bilo koji nacin dovuci pare u BiH. Medjutim: ovo je vladina organizacija. JA nemam povjerenja u njih, jer ce mali biznis i privreda imati jako malu korist od njih.
Gotovo sam siguran da su oni uzeli jako velike pare od EU da bi napravili sami sebe, pod firmom da ce biti servis male privrede i EU. Oni to i hoce biti prvih godinu dvije, a onda ce se ugasiti a nece razviti djelatnost za koju su namjenjeni/ I onda ce se imati situacija koju imamo u preksi. Imamo na desetine ovakvih agencija a isto imamo na stotine miliona neiskoristenih sredstava, jer te agencije nemaju projekata.

Najveca korist od njih je u tome sto zaposljavaju dvadesetak nasih gradjana koji imaju platu od EU (godinu-dvije) i koji ce tu platu potrositi u nasim prodavnicama itd. Sledeca korist je u tome sto oni imaju kadrove opsobljnene za obavljenje jednog segmeta jednog sireg i veceg posla kojim se BiH treba baviti. Te agencije znaju predstaviti projektni prijedlog po standardima EU i znaju procitati tendersku dokumentaciju EU to je njihove jedini i njaveci kvalitet.

Oni ne znaju napraviti kompletan projekat. Ako je programsko podrucje mala i srednja privreda oni gotovo u pravilu i ne zanju sta je privreda uopste i sta je biznis. Oni to i ne moraju da znaju jer su osposobljeni da rade po principima multidiscilinarnih projekata i principima timskog rada; imat ce odgovornost samo za svoj dio posla, koji se zove fundraising (pronalazenje sredstava).
Problem nastaje u tome sto EU finansiraju projektne aktivnosti a ne samo i jedino funkciju pronalazenja sredstava.
To je najjednostavnije objasniti na primjeru izgradnje jednog solitera. Ako EU finansira cjelokupni projekat izgradnje solitera standard je da projektovanje (arhitektii ostali projektanti) kostaju 2-5 % od ukupne vrijednosti projekta. Ako soliter kosta milion projektanti dobijaju recimo 5% od miliona tj 50 000 KM. U tih 50 000 su uracunati i ovi koji rade "pronalazenje para-fundrasising" a ostalih 950000 su "projektne aktivnosti" koje slijede da se soliter napravi.

Problem ovih agencije je u tome sto bi oni htjeli da jamiju onaj cijeli milion za sebe i da prveslaju i EU i arhitekete i gradjevincei molere itd ili bar da uzmu svih onih 50 000 pa da preveslaju barem arhitekte.
Posto ne mogu da prevare EU a nisu arhitekti ni gradjevinci oni nece da se bave ovakvim projektima -iako bi jedino tako i trebali da rade- nego se iskljucivo bave projektima gdje mogu jamiti i jare i pare. Takvih projekata ima. I finansijeri EU su toga svjeni pa ih tolerisu ali je njihov vijek ogranicen i zato ovakve agencije u principu i funkcionisu samo 2-3 godine i onda propadaju ili samo isti ljudi promjenu naziv agencije i podrucje djelovanja. Ovakav nacin rada je tipicna u birokaratiziranim vladinim institucijama.

Mikro i mala privreda (MP) je neorganizovana, neinformisana pa joj se moze desiti da neko parazitira na njima a da oni nemaju nikakve fajde od tih EU fondova a cesto i ne znaju da neko jamlja njihove pare.
MP ima losu procjenu da oni nemaju pristup tim fondovima i da se ne mogu okoristiti. Cevapdzije ne mogu naprtaviti projekat da EU od njih kupi 50 000 KM cevapa. Ali mogu napravit projekata da oni EU prodaju 100 000 cevapa tako sto ce napraviti projekat za javnu kuhinju. Propozicije EU su sljedece. Cevapdzije moraju da budu nosioci projekta pomoci za javne kuhinje. Projekat je da se javnoj kuhinji donira 100 000 cevapa od toga ce 10 000 KM cevapdzije da daju od sebe, EU ce da plati 60 000, cevapdije trebaju da nadju mesare pekare i stocare koji ce dati po 10 000 zatim opcinu koja daje 10 000 i eto projekta gdje smo jamili iz EU 50 000. Isto ce da urade burekdzije, ascije, piljari itd. PO ovome bi samo za javnu kuhinju mogli da se obrne posla od 300 000 KM a EU od toga placa bespovratno 150000. Ovako strukturirani projekti jedino imaju sanse kod EU, jer ovako svi koji su u projektu su nesto ulozili i svi dobili. EU finansira samo ovakve projekte.
Ovi iz pomenutih agencija nece da rade ovakve projekte jer bi oni svoj dio projekte (projektni prijed) trebali da urade volonterski, a nece ni da kazu cevapdzijama da na ovaj nacin mogu da obrnu 100 000 u cevapima i da jamiju 50 000 bespovratnih sredstava od EU.
Gotovo istovjetno je i sa drugim djelatnostima gdje bi ove agencije mogle i da naplate svoje usluge.
Navest cu primjer koji nije iz sfere zanatskog rada.

EU ima jako velike fondove iz oblati regionalnog razvoja. Recimo razvoja ruralnih zajednica. OPcina Konjic je po povrsini najveca opcina u BiH sa 45 000 stanovnika od kojih 15000 zivi u gradu Konjicu a 30 000 u ruralnim zajednicama. EU veoma rado finansira razne Strategije razvoja, case studie, promitivne aktivnosti, konsalting usluge, edukacije grupa u razvoju itd.

Kada bi u Konjicu ili Sarajevu troje cetvero visokoobrazovanih nezaposlenih napravilo privatnu agencija za ruralni razvoj mogli bi za godinu dana napraviti projektnih aktivnosti u iznosu od milion maraka i za sebe naplatiti onih 5 % za projektovanje. Ostatak od 950 000 bi napravili poslova fakultetima, institutima i drugim agencijama koji znaju naopraviti strategije razvoja, case studie itd. Ako su sposobni u tih 950 000 bi napravili bar 50 000 projektnih aktivnosti za sebe i tako obrnuli 100 000 za prvu godinu.
Desteine inzenjera, magistara i doktora nauka bi se zaposlilo i "jamljalo" ove milione, umjesto da svoje svrsene studente salju na biroe rada poslali bi ih u Konjic i ostale opcine na "terenska istrazivanja".
Kad se naprave strategije razvoja i case studije iz njih se naredne godine mogu napraviti novi milioni projektnih aktivnosti, koje takodje finiasira EU gdje bi te agencije mogle zaraditi svoje dio kolaca; ima isti projekat - od prosle godine- uraditi za susjedne opcinu Hadzici, Ravno ili Sanski most i jopet prodati EU-u
Ovakvi projekti radno angazuju na stotine zaposlenih i indirektno otvaraju nova radna mesta.
Ofrljativno sam slobodan reci da za opcinu iz primjeta u EU fondovima u periodu od 10 godina ima bar 200 miliona Eura. Ko znadne prepoznat u tome sansu za sebe napravit ce posao za sebe i dobro zivjeti narednih 10 g.

Moze se postaviti pitanje sta treba toj privatnoj agenciji za pristup EU fondovima kroz razvoj ruralnih ili mjesnih zajednica? O tome bi mogli u nastavku.

[Murisno1]

narode, znal ko šta konkretnije o ovome? agencije, savjeti, kako, ko, šta ?

hajd malo da osvježimo temu

[Mr.Penguin]

UP

[Mr.Penguin]

U Banjoj Luci održan trening za lakši pristup EU fondovima
U prostorijama banjalučkog Inovacionog centra u Banjoj Luci danas je održan prvi, od ukupno tri, treninga posvećena efikasnijem pristupu nepovratnim sredstvima Evropske unije.
Piše: D. T.

Trening u Banjoj Luci (Foto: Klix.ba)

Kako je saopšteno nakon treninga, ovaj skup je drugačiji od ostalih jer polaznici kroz konkretne vježbe prolaze sadržaj treninga tj. svaki polaznik raspolaže računarom na kom vježba popunjavanje aplikacije sinhronizovano sa predavačem.

“U prijašnjoj praksi, ovakvi treninzi nisu održavani interaktivno, što se pokazalo kao neefikasno jer polaznici po povratku na radna mjesta nisu bili u stanju da ponove proces“, rekla je menadžerica Trening odjeljenja u ICBL Bojana Vukelić.


Bojana Vukelić (Foto: Klix.ba)

Ona je dodala kako interaktivan pristup svakom polazniku omogućava samostalan rad i osposobljava ga da po završetku treninga primijeni stečena znanja na svom radnom mjestu.

“Naredna dva treninga se odnose na još konkretnije stvari, jer je današnji pokrio samo osnovne informacije o IPA fondovima i FP7 projektima. Polaznici će razrađivati izradu prijedloga projekta kroz simulaciju prijave, sa akcentom na greške i preporuke u pisanju, dok će u trećem dijelu savladati izradu matrice logičkog okvira i budžet“, istakla je Vukelić.


(Foto: Klix.ba)

Nakon današnje radionice u Banjoj Luci je saopšteno kako se završeni trening može primijeniti ne samo na projekte koji su vezani za EU, nego i na donatore iz SAD-a, razne ambasade i lokalne donatore, od ministarstava do organizacija koje imaju budžet za projekte.

Sljedeći, drugi po redu, trening počinje 11. i traje do 15. juna 2012. godine.

Ima li sta u Sarajevu?