PreWiBa wrote: ↑27/08/2026 00:36
moimoi wrote: ↑26/08/2026 17:29
PreWiBa wrote: ↑26/08/2026 17:22
Po čemu?
Najliberalnija, najmodernija u društvenom smislu je Slovenija. Mada, oni nisu baš bili istočni blok...
Po svemu. Ljudi koji vrlo dobro znaju kako je zivjeti u bijedi, a opet su izasli izdignute glave bez kukanja. Pomoce svakome i uvijek. Nisu napadni a isto tako nisu ni zatvoreni. Nemaju predrasude. Nisu fasisti.
Pa slični su ti i Poljaci.
Iz mog iskustva, Poljaci su i veoma srdačni ljudi.
Kod njih jeste katolička crkva alfa i omega, ali to je njihova stvar.
Česi nisu nimalo manje islamofobični, iako su kao narod najviše asocirani sa ateizmom u evropi.
Ono što mi je čudno što nemamo nikakve veze s njima.
A realno gledano, mislim da ih je bilo prije, svi stare filmadžije, reditelji, scenaristi... su studirali u Pragu. Mada, nestao je i čuveni češki film...
Žao mi je što je Češka izgubila tu visoku kulturnu i filmsku produkciju, danas im je vrhunac to što su pogodno mjesto za produkciju tuđih ostvarenja.
Kako mislis “nemamo nikakve veze sa njima”? Proguglaj manjine u BiH. Pa da malo podsjetimo trag koji su ostavili.
Da su cesi izgubili kako rece VISOKU kulturu.. necu komentarisati, jer ne znam sta bih na to rekla. Iskreno
Karlo Paržik je najpoznatiji i najznačajniji Čeh koji je svojim radom obilježio arhitekturu i urbanizaciju Bosne i Hercegovine.
Češka nacionalna manjina je dolaskom u razdoblju austrougarske uprave dala nemjerljiv doprinos razvoju moderne industrije, kulture i graditeljstva u BiH. Najistaknutija imena češkog porijekla koja su oblikovala izgled bosanskohercegovačkih gradova uključuju:
* Karlo Paržik (Karel Pařík): Legendarni arhitekt rodom iz Veliša u Češkoj, za kojeg se često govorilo da je „Čeh rodom, a Sarajlija izborom”. Projektirao je više od 150 objekata u BiH, uključujući zgrade Zemaljskog muzeja, Narodnog pozorišta u Sarajevu, Akademije likovnih umjetnosti i Aškenaške sinagoge.
* Franjo (František) Blažek: Arhitekt koji je značajno utjecao na vizure gradova poput Mostara, projektirajući zapažena zdanja u neomaurskom stilu.
* Hipolit Pokorni (Hypolit Pokorný): Graditelj i arhitekt čiji se radovi ubrajaju među najvrijednije spomenike historicizma u Banjoj Luci.
* Fridrich Barauch i drugi inženjeri i obrtnici: Brojni češki stručnjaci iz područja agronomije, šumarstva, pivarstva i školstva koji su nakon 1878. godine doselili u Sarajevo, Banju Luku, Tuzlu i druge bosanskohercegovačke gradove.
Pored općeg gospodarskog i infrastrukturnog utjecaja, povijest Bosne i Hercegovine bilježi konkretna imena čeških inženjera koji su svojim stručnim znanjem izravno transformirali domaće rudarstvo, energetiku, šumarstvo i poljoprivredu.
Mnogi od njih stigli su s prestižnih čeških sveučilišta (poput Tehničkog sveučilišta u Pragu) i trajno su se nastanili u BiH, ostavljajući iza sebe projekte koji su i danas u funkciji.

Najistaknutiji češki inženjeri u BiH
* Jaroslav Černý: Jedan od najznačajnijih hidrotehničkih inženjera na ovim prostorima. Iako je rođen u Sarajevu (u obitelji čeških doseljenika), školovao se u Pragu. Njegov rad na istraživanju vodnih snaga i projektiranju prvih velikih hidroelektrana postavio je temelje cjelokupnom elektroenergetskom sustavu BiH i regije.
* Alois (Alojz) Studnička: Inženjer i profesor koji je dao ogroman doprinos tehničkom obrazovanju. Bio je jedan od osnivača i dugogodišnji ravnatelj Tehničke škole u Sarajevu (otvorene 1889. godine), gdje se školovao prvi domaći inženjerski i tehnički kadar.
* Vojtěch Blaha: Krajobrazni inženjer i arhitekt zaslužan za urbanu hortikulturu. Njegovo najpoznatije djelo je projektiranje čuvenih banjalučkih aleja, parkova i drvoreda koji su Banja Luci dali prepoznatljivi epitet "grada zelenila".
* Karel (Karlo) Beneš: Istaknuti rudarski inženjer koji je vodio tehničku modernizaciju rudnika ugljena u središnjoj Bosni (Zenica, Kakanj, Breza), uvodeći prve sigurnosne sustave i mehanizaciju u jame.
* Jan (Ivan) Zapletál: Šumarski inženjer koji je radio na sustavnoj taksaciji, kartografiji i organizaciji iskorištavanja bogatih bosanskih šuma, postavljajući prve znanstvene i održive temelje bh. šumarstva.