Poljoprivreda BiH

[Isner]

Kod nas je poljoprivredno zemljiste preskupo.
Pogledaš oglase nema duluma zemljista ispod 10.000 maraka.
U Hrvatskoj možeš kupiti 10 duluma za te pare.
Kod nas se svako zemljiste tretira kao potencijalno građevinsko.
Put makadam, nema vode, struje, kanalizacije al ima cijenu kao da sve to ima.
Tako i sto bi se covjek koji nije rođen u porodici poljoprivrednika okrenuo poljoprivredi ne isplati se dati 100.000 maraka za 3 duluma.

Čapljina i još neke opštine su uradile pravu stvar, davali su poljoprivredno zemljište pod dugogodišnji zakup, mislim da je početna cijena bila 200 KM za hektar odnosno 20 KM za dulum poljo zemljišta..

[TriDe]

Čitali smo kako su sa granice vraćene pošiljke uvoznog krumpira, luka, nekih sjemena, pa kako se zaleđena piletina iz Turske prodavala ko svježa.

Naravno nije trenutno siguran ni domaći proizvođač, ako nema kontrola i jasnih instrukcija.

Da bi napravili korak naprijed, evo konkretno BiH mora osigurati usklađenost sa zahtjevima u pogledu javnog zdravlja i zdravlja životinja, posebno u vezi sa službenim kontrolama za izvoz goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa u EU.

Pa napraviti strategiju za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla.

Nemamo državi program za nadzor karantenskih štetnih organizama za poljoprivredne usjeve.

Drugim riječima EU želi naš proizvod, kada se uredi regulativa, da je kvalitetan i odgovara standardu.

Nije stvar u količni, naravno da ne možemo konkurisati većim poljoprivrednim zemljama. Već u zaštiti domaćeg primjer po porijeklu, te mjerama gdje imas provjerenu robu.

Ako je nešto BIO, u EU ide ko struja.

Kvalitena jaja mogu se prodati gdje poželiš. Povrće, voće, a pogotovo žitarice.

Grehota je da uvozimo pšenicu od Srba i Mađara. Ako su godišnje potrebe domaćeg tržišta oko 500 hiljada tona, imamo potencijal da to prebacimo barem 5 puta.

[Chloe]

Pa bila je nedavno vijest da u FBiH ima previše mlijeka i da ne znaju šta sa njim.

Da. Pojavio se višak mlijeka. Moji poznanici su zbog tog problema otišli korak dalje:

https://radiovkladusa.ba/kupujmo-domace ... dnju-sira/

Kako će dalje ići, i od nas je....

Ako ih podržimo kupovinom, moći će otkupljivati i višak mlijeka kod drugih, pa neće prosipati, mogu širiti proizvodnju itd ..
Kupujemo domaće +387



Postaje mi iritantna kuknjava naroda, o neisplativosti, pa da država ne daje podršku itd.
Iz svog iskustva, idući sa kolegom na teren, da upozna građane o subvencijama, projektima i ostaloj podršci od općinske do federalne vlasti, razočarala sam se kod većine poljoprivrednika
Svi bi oni prihvatili podršku, žele je, ali većina pod uslovom da neko za njih sve to "izganja" i donese novac na kućni prag.

Neću reći da je sve idealno i od strane vlasti, ali mi smo ti koji trebamo tražiti, podnositi inicijative i boriti se.

Dobro je nama, kakvi smo.

[TriDe]

Najveća pažnja usmjerena je na pšenicu, čija bi globalna proizvodnja trebala pasti na oko 819 miliona tona, što je približno 25 miliona tona manje nego godinu ranije. Pad je rezultat slabijih uroda u ključnim izvoznim regijama, uključujući SAD-e, Australiju i Argentinu.

U SAD-u se očekuje najniža žetva pšenice u više od 50 godina, oko 42,5 miliona tona, uz pad veći od 20 posto. Glavni razlog suša je u američkim Velikim ravnicama, području koje obuhvata savezne države Kansas, Oklahomu, Teksas, Nebrasku i Dakotu te predstavlja ključno područje proizvodnje ove ratarske kulture u SAD-u, kao i smanjene površine pod usjevima.

Po domaćinstvu u BiH dovoljno je godišnje dva do tri metra pšeničnog brašna. Neki možda troše i četiri gdje ima krkana.

[dječak sa šibicama]

"Kupuj domace da bi bilo jeftinije" a onda domace duplo skuplje od uvoznog.

Pisam vam se na domaci proizvod. Kaze "domaca jaja", hrani ih istim smecem od galofaga kao i u masovnoj proizvodnji, ali "trce slobodno po livadi" pa su 18 km skoljka.

Vecih prevaranata od nasih poljoprivrednika i zemljoradnika, nema.

[TriDe]

@Chloe
Posticaj za krušna žita po ha je 500 KM + 400 KM (dodatak) + 100 KM na dizel.

Na stočna žita po ha - 400 + 100 KM.

Grožđe i masline po ha - 1900 + 100 KM.

Svježe kravlje mlijeko - 0,4 KM po litru.

Goveda u sistemu krava - tele je 500 KM po grlu, plus 200 KM ali dodatak za organsku proizvodnju.

Za proizvidnju domaćih jaja nema, samo za konzumna i treba ti minimalno 1500 kokoša.

Ovo je program poticaja za FBiH 2025.

Eto sračunaj onda, recimo da imaš tri krave, prodaješ mlijeko ili sistem krava - tele. Ja imam računicu koliko krava godišnje treba sijena, dodataka te okvirno troškovi.

Mogu uspjeti uporni i oni snalažljivi. I to je sušina generalno mojih upisa na ovu temu.

Sa tri krave i plastenikom od 200 m2 možeš biti pravi domaćin, ali isto tako ne treba se uzdat u ovu federalnu potporu, koja bi skreno rečeno trebala biti prilično veća.

Možda ti imaš detaljnije informacije, pa da vidimo crno na bijelo.

[peca777]

Mogu uspjeti uporni i oni snalažljivi. I to je sušina generalno mojih upisa na ovu temu.

Tacno, nazalost. Znaci to je jako mali broj, dok ostali prezivljavaju, ili varaju. Onda smo u zacaranom krugu, ovaj ce platiti marku krompir uvozni, nece, sta ja znam 2 domaci.

Ja uporno govorim nema sistema. Otkupi sve raspolozive kapacite mlijeka i preradjevina po finoj cijeni, onda tek dopusti uvoz. Pa tako i za sve.

Zasto ne bi neko zasijao zemlje i zemlje ako zna da ce biti otkupljeno, ma i uz provjeru kontrole? Zato sto su ljude izjebali vec vise puta, vise godina. Navuku ih (nas) ko zadnje klokane i onda zabibere sa niskim cijenama.

Zato ce stanje samo biti gore i gore, te ce u slucaju nestasice samo seljak sa znanjem i plastenicima biti u ok situaciji. Nazalost to je jos nekih 10-20 godina dok ne pomru ovi starij. Mladi ne zna ni okopati nesto, a ne ubrati plod.

[TriDe]

Moje mišljenje da je selo oaza mira, laganog tempa i zdrave hrane.

Ko u toj situaciji uspjeva zaradit nešto solidno, pa taj je bogat čovjek. U ovom slučaju to raditi uz mizernu pomoć drzave, i nadat se da će biti bolje.

U pravu si za te starije generacije, moramo učiti od njih. Postoje trikovi i cake da zaštitiš plod na prirodnoj bazi.

I gledaj današnju vijest

U BiH isporučene kruške iz Belgije s povišenim ostatkom pesticida

Lijepe naše domaće jeribasme, takiše, karamanke itd.

[Chloe]

@Chloe

Spoiler

Show

Posticaj za krušna žita po ha je 500 KM + 400 KM (dodatak) + 100 KM na dizel.

Na stočna žita po ha - 400 + 100 KM.

Grožđe i masline po ha - 1900 + 100 KM.

Svježe kravlje mlijeko - 0,4 KM po litru.

Goveda u sistemu krava - tele je 500 KM po grlu, plus 200 KM ali dodatak za organsku proizvodnju.

Za proizvidnju domaćih jaja nema, samo za konzumna i treba ti minimalno 1500 kokoša.

Ovo je program poticaja za FBiH 2025.

Eto sračunaj onda, recimo da imaš tri krave, prodaješ mlijeko ili sistem krava - tele. Ja imam računicu koliko krava godišnje treba sijena, dodataka te okvirno troškovi.

Mogu uspjeti uporni i oni snalažljivi. I to je sušina generalno mojih upisa na ovu temu.

Sa tri krave i plastenikom od 200 m2 možeš biti pravi domaćin, ali isto tako ne treba se uzdat u ovu federalnu potporu, koja bi skreno rečeno trebala biti prilično veća.

Možda ti imaš detaljnije informacije, pa da vidimo crno na bijelo.

Ne bih znala neke detalje uprkos što se družim sa vlasnicima gazdinstava.
Mogu jedino o pčelarstvu.

[moimoi]

Zasto kod nas krave na livadama skoro pa vise ne mozes vidjeti? Sta je razlog?
Ovce, da. Krave, jok.

[TriDe]

Brojno stanje stoke u Federaciji 2025., izgledalo je otprilike ovako:

- Goveda 198 000, od toga krave i junice 135 000;
- Ovce 498 000;
- Koze 41 000.

Razlog je možda slaba cijena otkupa kravljeg mlijeka, nepostojanje stočnih pijaca i uvozni lobiji.

S druge strane, ovca (ovan) je popularna zbog kurbana. Plus poticaj na ovčije i kozje mlijeko je mislim duplo veći od kravljeg.

@Chloe

Sve ok, čisto pitam reko pošto si na terenu. Slobodno ovdje stavi i te informacije za pčele, mislim da samo u mojoj široj familiji imam dva strasna pčelara.

Ispravo rješenje bi bilo da smanje uslov za ostvarenje poticaja površinski gledano. Recimo umjesto po hektaru, nek bude 0,5 ha za pšenicu i ostalo.

Sitna domaćinstva kad se uvežu preko nekog programa, mogu isto doprinjeti.

[moimoi]

Ma vidim krave u stalama. Al ih ne izvode vani? Jadne zivotinje nikad sunce vidjele nisu.
Kod poznanika komsinica ima kravu i ovce. Ovce svakodnevno na ispasi, krava u stali od 12m2 bukvalno kroz vrata vise ziva ne moze izaci.. prerasla

Druga stvar sto mi isto nikako nije jasna.. zasto su kod nas zivotinje uvijek tako prljave?
Zasto se ovcice bijele po eu a kod nas vazda smedje od blata

[TriDe]

Po Evropi postoje sistemi klasifikacije za način držanja krava.

Prvi označava klasično držanje u štali, minimalno prostora i malo udobnosti.

Drugi i treći su prijelazni sa više prostora.

Četvrti gdje se krave slobodno kreću po štali, imaju ležeće boksove i hranilice.

I peti sistem, krave se drže na pašnjacima, imaju puno kretanja na otvorenom, što obično rezultira boljim kvalitetom mlijeka.

To je često označeno na pakovanju mlijeka.

Kod nas ako imaš jednu kravu, držiš je za sebe, a minimalni uslov sa poticaj su tri muzna grla. I onda ljudi usput i siju te rade ostale seoske poslove, pa krava ćami vazdan zatvorena. A ima načina da se očisti, bez obzira na uslove držanja.