Poljoprivreda BiH

[Isner]

Svega treba sijati, ali udarit stroge kontrole kvaliteta.

Zašto ne proizvoditi eto krumpir. Njemačka je recimo zemlja koja ga proizvodi više nego sto joj treba za vlastite potrebe. A imaju jak standard i zemlje u okruženju iz kojih bi bez problema mogli uvoziti po prihvatljivim cijenama.

Proizvode i žitarica kojima pokrivaju potrebe tržišta.

Nisu to sve veliki proivođači ima dosta i sitnih gazdinstava. Pogotovo u Austriji koja je jaka na mlijeku, mesu i žitaricama.

Bijeli luk opet je na vrijednosti ko zlato. A onaj crveni, pitaj ako imas koga starijeg u kući kako se po pijacama traže vijenci od januara do marta.

Prednosti domaćih proizvoda svi znamo. Kratki lanci isporuke, svježina, sigurica domaćinu sto proda i još toga.

Ima sigurno ovdje neko stručnjak za poljoprivredu pa može objasniti kako drzava može obuzdati proizvođača oko pesticida, otrova i loše robe. Kakve su to kontrole, sta se od uzoraka i gdje gleda i tako dalje.

Sve pet.. Eto, krompir.. Glamoč brend, Fojnica brend, krompir s Borika isto brend, Ljubuški mladi brend.. Vjerovatno ne znaš cijene pa pogledaj cijenu sjemenskog krompira, vjeruj mi da ces se iznenaditi da je sjemenski duplo i više skuplji od merkantilnog.. Mi smo računali, samo u zemlju (pooranu, pofrezanu, zaredanu pa zagrnutu) da spustimo kupljeni sjemenski krompir, već nas debelo preko marke košta... Hoće rodit, neće rodit, hoće ga suša ubit il ga zlatica popast? A gotov, proizveden ti dođe na veliko ispod marke.. I gdje ti je tu računica? Kod nas je minimalna plata sa doprinosima oko 2.000 KM dok u Kini, Turskoj i kakvom Kirgistanu radnik i danas radi za 2 dolara i čontru riže dnevno... Mi njima ne možemo biti konkurentni u toj grani poljoprivrede..

Sa žitaricama je druga prica, tu su već pare.. Nisu da se obogatiš al puno isplativije od krompira..

[peca777]

Pa evo vam mljekare, cijena otkupa, pazi sada, snizena za hebenih 5 feninga. Hej sve ide gore otkupljivaci snize otkupnu cijenu a uvoze smece

[TriDe]

Svega treba sijati, ali udarit stroge kontrole kvaliteta.

Zašto ne proizvoditi eto krumpir. Njemačka je recimo zemlja koja ga proizvodi više nego sto joj treba za vlastite potrebe. A imaju jak standard i zemlje u okruženju iz kojih bi bez problema mogli uvoziti po prihvatljivim cijenama.

Proizvode i žitarica kojima pokrivaju potrebe tržišta.

Nisu to sve veliki proivođači ima dosta i sitnih gazdinstava. Pogotovo u Austriji koja je jaka na mlijeku, mesu i žitaricama.

Bijeli luk opet je na vrijednosti ko zlato. A onaj crveni, pitaj ako imas koga starijeg u kući kako se po pijacama traže vijenci od januara do marta.

Prednosti domaćih proizvoda svi znamo. Kratki lanci isporuke, svježina, sigurica domaćinu sto proda i još toga.

Ima sigurno ovdje neko stručnjak za poljoprivredu pa može objasniti kako drzava može obuzdati proizvođača oko pesticida, otrova i loše robe. Kakve su to kontrole, sta se od uzoraka i gdje gleda i tako dalje.

Sve pet.. Eto, krompir.. Glamoč brend, Fojnica brend, krompir s Borika isto brend, Ljubuški mladi brend.. Vjerovatno ne znaš cijene pa pogledaj cijenu sjemenskog krompira, vjeruj mi da ces se iznenaditi da je sjemenski duplo i više skuplji od merkantilnog.. Mi smo računali, samo u zemlju (pooranu, pofrezanu, zaredanu pa zagrnutu) da spustimo kupljeni sjemenski krompir, već nas debelo preko marke košta... Hoće rodit, neće rodit, hoće ga suša ubit il ga zlatica popast? A gotov, proizveden ti dođe na veliko ispod marke.. I gdje ti je tu računica? Kod nas je minimalna plata sa doprinosima oko 2.000 KM dok u Kini, Turskoj i kakvom Kirgistanu radnik i danas radi za 2 dolara i čontru riže dnevno... Mi njima ne možemo biti konkurentni u toj grani poljoprivrede..

Sa žitaricama je druga prica, tu su već pare.. Nisu da se obogatiš al puno isplativije od krompira..

Mislim da sam čitao u nacrtu prijedloga vlade za podsticaje da je za rani krumpir minimalna površina da ostvariš pravo 0,5 ha, merkantilni 1 ha. I da sam vidio da visina podsticaja po hektaru može pokriti dobar dio troskova sjemena. Ovo provjeri ne znam sa sigurnošću.

Suština je da dosta nas u BiH ima svoje kuće i zemlju. Da se napravi anketa na forumu, vjerujem da bi skoro 70 posto bilo onih sa minimalno 2 ha zemlje.

I sam ukazujem na problem nebrige države. Ali znam kako se svugdje cijeni kvalitet a pogotov BIO hrana. I kako je vazno kad imas samoodrzivost hrane za domace trziste.

[dr_Evil]

Svega treba sijati, ali udarit stroge kontrole kvaliteta.

Zašto ne proizvoditi eto krumpir. Njemačka je recimo zemlja koja ga proizvodi više nego sto joj treba za vlastite potrebe. A imaju jak standard i zemlje u okruženju iz kojih bi bez problema mogli uvoziti po prihvatljivim cijenama.

Proizvode i žitarica kojima pokrivaju potrebe tržišta.

Nisu to sve veliki proivođači ima dosta i sitnih gazdinstava. Pogotovo u Austriji koja je jaka na mlijeku, mesu i žitaricama.

Bijeli luk opet je na vrijednosti ko zlato. A onaj crveni, pitaj ako imas koga starijeg u kući kako se po pijacama traže vijenci od januara do marta.

Prednosti domaćih proizvoda svi znamo. Kratki lanci isporuke, svježina, sigurica domaćinu sto proda i još toga.

Ima sigurno ovdje neko stručnjak za poljoprivredu pa može objasniti kako drzava može obuzdati proizvođača oko pesticida, otrova i loše robe. Kakve su to kontrole, sta se od uzoraka i gdje gleda i tako dalje.

Sve pet.. Eto, krompir.. Glamoč brend, Fojnica brend, krompir s Borika isto brend, Ljubuški mladi brend.. Vjerovatno ne znaš cijene pa pogledaj cijenu sjemenskog krompira, vjeruj mi da ces se iznenaditi da je sjemenski duplo i više skuplji od merkantilnog.. Mi smo računali, samo u zemlju (pooranu, pofrezanu, zaredanu pa zagrnutu) da spustimo kupljeni sjemenski krompir, već nas debelo preko marke košta... Hoće rodit, neće rodit, hoće ga suša ubit il ga zlatica popast? A gotov, proizveden ti dođe na veliko ispod marke.. I gdje ti je tu računica? Kod nas je minimalna plata sa doprinosima oko 2.000 KM dok u Kini, Turskoj i kakvom Kirgistanu radnik i danas radi za 2 dolara i čontru riže dnevno... Mi njima ne možemo biti konkurentni u toj grani poljoprivrede..

Sa žitaricama je druga prica, tu su već pare.. Nisu da se obogatiš al puno isplativije od krompira..

Mislim da sam čitao u nacrtu prijedloga vlade za podsticaje da je za rani krumpir minimalna površina da ostvariš pravo 0,5 ha, merkantilni 1 ha. I da sam vidio da visina podsticaja po hektaru može pokriti dobar dio troskova sjemena. Ovo provjeri ne znam sa sigurnošću.

Suština je da dosta nas u BiH ima svoje kuće i zemlju. Da se napravi anketa na forumu, vjerujem da bi skoro 70 posto bilo onih sa minimalno 2 ha zemlje.

I sam ukazujem na problem nebrige države. Ali znam kako se svugdje cijeni kvalitet a pogotov BIO hrana. I kako je vazno kad imas samoodrzivost hrane za domace trziste.

20 duluma zemlje? Prijatelju ne budali 2 duluma svakako, ali 20 je ozbiljna povrsina za Hercegovinu. Nevesinje - svakako. Potez Mostar-Stolac to je na prste ruke.

[Isner]

Svega treba sijati, ali udarit stroge kontrole kvaliteta.

Zašto ne proizvoditi eto krumpir. Njemačka je recimo zemlja koja ga proizvodi više nego sto joj treba za vlastite potrebe. A imaju jak standard i zemlje u okruženju iz kojih bi bez problema mogli uvoziti po prihvatljivim cijenama.

Proizvode i žitarica kojima pokrivaju potrebe tržišta.

Nisu to sve veliki proivođači ima dosta i sitnih gazdinstava. Pogotovo u Austriji koja je jaka na mlijeku, mesu i žitaricama.

Bijeli luk opet je na vrijednosti ko zlato. A onaj crveni, pitaj ako imas koga starijeg u kući kako se po pijacama traže vijenci od januara do marta.

Prednosti domaćih proizvoda svi znamo. Kratki lanci isporuke, svježina, sigurica domaćinu sto proda i još toga.

Ima sigurno ovdje neko stručnjak za poljoprivredu pa može objasniti kako drzava može obuzdati proizvođača oko pesticida, otrova i loše robe. Kakve su to kontrole, sta se od uzoraka i gdje gleda i tako dalje.

Sve pet.. Eto, krompir.. Glamoč brend, Fojnica brend, krompir s Borika isto brend, Ljubuški mladi brend.. Vjerovatno ne znaš cijene pa pogledaj cijenu sjemenskog krompira, vjeruj mi da ces se iznenaditi da je sjemenski duplo i više skuplji od merkantilnog.. Mi smo računali, samo u zemlju (pooranu, pofrezanu, zaredanu pa zagrnutu) da spustimo kupljeni sjemenski krompir, već nas debelo preko marke košta... Hoće rodit, neće rodit, hoće ga suša ubit il ga zlatica popast? A gotov, proizveden ti dođe na veliko ispod marke.. I gdje ti je tu računica? Kod nas je minimalna plata sa doprinosima oko 2.000 KM dok u Kini, Turskoj i kakvom Kirgistanu radnik i danas radi za 2 dolara i čontru riže dnevno... Mi njima ne možemo biti konkurentni u toj grani poljoprivrede..

Sa žitaricama je druga prica, tu su već pare.. Nisu da se obogatiš al puno isplativije od krompira..

Mislim da sam čitao u nacrtu prijedloga vlade za podsticaje da je za rani krumpir minimalna površina da ostvariš pravo 0,5 ha, merkantilni 1 ha. I da sam vidio da visina podsticaja po hektaru može pokriti dobar dio troskova sjemena. Ovo provjeri ne znam sa sigurnošću.

Suština je da dosta nas u BiH ima svoje kuće i zemlju. Da se napravi anketa na forumu, vjerujem da bi skoro 70 posto bilo onih sa minimalno 2 ha zemlje.

I sam ukazujem na problem nebrige države. Ali znam kako se svugdje cijeni kvalitet a pogotov BIO hrana. I kako je vazno kad imas samoodrzivost hrane za domace trziste.

Uh burazere, 2 hektara ti je 20 duluma.. Ja bi prije rekao da 70% ljudi NEMA tu zemlju...

[TriDe]

Ja imam od dede sa oceve strane 30 duluma. Rodice uzele siću, seka 5 i ostalo mi 20.

Sa majkine strane, sestra i ja dobili po 6 ipo duluma i to sam ostavio daidžama.

Po Hercegovini ljude koje poznajem imaju zemlje pofino, a tako i po G. Vakufu i okolini.

Naravno da ovo nije jasan pokazatelj niti imamo jasan uvid zbog nepostojanja popisa. Moje misljenje.

Isto tako mislim da bi zaradio solidno na zemlji, treba ti minimalno 6 duluma.

Pitat admina da ovde napravi anketu i da se izjasnimo o posjedu. Vidili bi gospode sa po 3 ha.

@dr_Evil

Kreni od Opličića do Bune i Malog Polja. Pa mi javi. Vidjet ćeš gazdinstava i zemlje.

[dr_Evil]

Ja imam od dede sa oceve strane 30 duluma. Rodice uzele siću, seka 5 i ostalo mi 20.

Sa majkine strane, sestra i ja dobili po 6 ipo duluma i to sam ostavio daidžama.

Po Hercegovini ljude koje poznajem imaju zemlje pofino, a tako i po G. Vakufu i okolini.

Naravno da ovo nije jasan pokazatelj niti imamo jasan uvid zbog nepostojanja popisa. Moje misljenje.

Isto tako mislim da bi zaradio solidno na zemlji, treba ti minimalno 6 duluma.

Pitat admina da ovde napravi anketu i da se izjasnimo o posjedu. Vidili bi gospode sa po 3 ha.

@dr_Evil

Kreni od Opličića do Bune i Malog Polja. Pa mi javi. Vidjet ćeš gazdinstava i zemlje.

Znam odlicno taj kraj od Oplicica. Bune i Malog polja, nemaju ljudi te zemlje tu, jednostavno godine i previse isidara(sto bi rekli u tom kraju). Veci placevi koji vidis su Hepok zemljista koja su korupcijom dodijeljena 5-6 SDA-ovaca. Tako da odjednom neko ima 50-60 duluma, a dedo mu ostavio 4 duluma pri brdu.

P.S. dosao dulum zemlje na Buni, Kosoru i M.polju 100.000 KM minimum

[TriDe]

Za B.Brdo, Lokve i dijelom Gubavicu, otac tačnije zna, kaže svako drugo domaćinstvo ima minimalno 15 duluma zemlje sa šumom.

Dosta se iselilo te zemlja je obrasla u šipražje, pa kada snimaš dronom ne vidiš uvijek uređenu površinu.

Eto jedna opština. Pa vidi na sjeveru Hercegovine sela kad motaš od Prozora tamo na Valice, pa se spuštaš dole Ivanci, onda Klis i ides prema Lisičićima.

Gledaj haosa,

Prema podacima koje su dobili od entitetskih statističkih zavoda, u usporedbi s ožujkom 2025. i ožujkom 2026., Federacija BiH i Republika Srpska zabilježile su porast cijena osnovnih namirnica. Najveći porast zabilježen je kod povrća, koje je u Federaciji BiH poskupjelo i do 20% u određenim kategorijama, zatim slijedi meso, s porastom između 5 i 8%, te voće, koje je poskupjelo za gotovo 7%.Uvozimo 80% hrane koju konzumiramo.

[Chloe]

Tema ... ... pratim.

[mishic]

Odustajanje od sitno-sopstveničke proizvodnje definitivno guši i ubija poljoprivredu u BiH.

Nekada se za vlastite potrebe sijalo povrće, uzgajalo voće, sijalo žito za stoku i vlastito domaćinstvo, imala "štalica i kravica" i uz njih radi pastrme i pokojeg teleta još po neko hajvanće, stada ovaca i koza i to je uz poneku farmu i poljoprivredno dobro popunjavalo znatan dio potreba.

Danas, kada se to, zbog cijena, više ništa ne isplati, uvoznički lobiji, ukrupnjavanje farmi i stada, te poljoprivrednih dobara, cijene su takve da se ovo domaćinsko poslovanje ne isplati a poticaji i stimulisanje takve proizvodnje nije adekvatno, preostaje nam da uvozimo, kukamo na cijene i zapuštamo imanja koja nepovratno propadaju.

Sela u kojima je bilo po nekoliko stotina grla krupne i dva tri puta više sitne stoke danas su prazna ili u njima ima tek po nekoliko grla stoke tako da bez tetrapaka i trgovina ni sami mještani ne bi imali mliječnih proizvoda, povrća i najosnovnijeg voća.

"Slobodno tržište" je dvosjekli mač i traženje načina za stimulisanje malih proizvodnih kapaciteta je put da se dođe do zdravije, jeftinije i povoljnije domaće proizvodnje.

(Sjetite se afere u Francuskoj koja je štitila proizvodnju mlijeka pa su joj maheri doskočili kupujući mlijeko po prodavnicama da bi ga prodavali u otkup kao vlastiti proizvod)

[TriDe]

Irska ima oko 6,5 miliona goveda, Nizozemska 3,5 miliona, Austrija blizu 2 miliona. U Austriji ima solidan broj malih porodičnih farmi.

BiH ispod 300 000 goveda.

Ne poredim ove zemlje po standardu i subvencijama, ali zar ovo nije sramota. Četiri zemlje u Evropi imaju manji stočni fond. Dvije od njih su Makedonija i Crna Gora.

Držat barem kokoše. Pa jaja gdje god uzmeš narandžasta, umjesto ono zlatno žuta.

Onda dođu ovde i kažu znaš da je poljoprivreda zastupljena ispod 2 posto u bdp razvijenih država. Ne zanima me. Znam kakva je hrana po trgovinama, znam da nigdje nemaš kupit meso da valja.

Hljeb obični striropor, povrće i voće isprskano, a med dobijaju od svega samo ne od pčela

Nisam medicinske struke, ali sam siguran da je hrana glavni faktor zdravlja.

[Ci-Nick]

Njemačka poljoprivreda čini manje od 1% BDP-a Njemačke.
Da se odreknu proizvodnje i da uvoze svu hranu ?
Nebitno je koliki udio u BDP-u ima poljoprivreda, bitno je težiti ka samodostatnosti.
Hrana, voda, energija (barem električna) to je najbitnije jer kad dođe do krize ili poremećaja onda ne možeš ni zlatom platiti.
Dovoljno je sjetiti se korone i kako su bogatije zemlje bile spremne više platiti za vakcine a siromašne ko j.be.
U trenutku nestane fer igre i jači te gazi bez imalo empatije i bez izvinjenja.
Poljoprivreda ili bolje rečeno proizvodnja i prerada hrane nam treba ali moderna, planirana i organizovana.
Zna se gdje se može proizvoditi krompir, gdje povrće a gdje voće i gdje mogu žitarice da se proizvode i da su brdski krajevo dobri za stočarstvo.
Država bi trebala ili bolje rečeno morala da ima evidenciju svih proizvođača. da im bude suport, besplatni savjeti agronoma, besplatne usluge veterinara, besplatne zaštitne mjere od mraza i grada. To bi bilo mnogo korisnije od tih poticaja po kg ili grlu.
I država bi morala da organizuje otkup pa i zabranu ili ograničenje uvoza određenih proizvoda ako ih imamo u dovoljnim količinama.
Ovako pustiš da ljudi proizvedu kupus, kupus rodi i onda cijena bude takva da ga mnogi proizvođači zaoru. Sljedeće godine niko neće da proizvodi kupus, nestašica kupusa, cijena 2 marke po kg. Treće godine opet svi u kupus i tako se igramo u nedogled.

[bumerangss]

Pa evo vam mljekare, cijena otkupa, pazi sada, snizena za hebenih 5 feninga. Hej sve ide gore otkupljivaci snize otkupnu cijenu a uvoze smece

Vala opala cijena mlijeka i u trgovini
Eno u konzumu 1,30 Domace blago mislim Gradacac proizvodi

[Peacean]

Pa bila je nedavno vijest da u FBiH ima previše mlijeka i da ne znaju šta sa njim.

[peca777]

A sto imaju previse? Otkupili sve moguce domace, ili je nesto drugo?

[TriDe]

BiH je u četiri mjeseca ove godine uvezla oko 80 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda. Izvoz je bio oko 45 miliona KM.

Nemamo ga previše, niti ga ima jedan od entiteta viška. Volio bih vidjeti statistiku o samoodrživosti, jer vjerujem da ne možemo pokriti potrebe domaćeg tržišta.

Problem je nesiguran otkup. Na nivou lokalne zajednice mlijeko otkupljuju mljekare. Ostatak završi na pijaci.

Za bolji plasman na veća tržišta treba jasna strategija.

Evo primjer, ja posjedujem 100 koza. U toj općini takvih stočara/kozara nek ima 20ak. Da bi se probili na veće tržište, trebamo zadrugu gdje se usklade standardi. Primjer način držanja koza, ishrana, pasmina itd. Tek onda, sa 2000 možemo negdje konkurisati.

[Peacean]

A sto imaju previse? Otkupili sve moguce domace, ili je nesto drugo?

https://www.klix.ba/biznis/ekonomija/fe ... /260428151

[Isner]

BiH je u četiri mjeseca ove godine uvezla oko 80 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda. Izvoz je bio oko 45 miliona KM.

Nemamo ga previše, niti ga ima jedan od entiteta viška. Volio bih vidjeti statistiku o samoodrživosti, jer vjerujem da ne možemo pokriti potrebe domaćeg tržišta.

Problem je nesiguran otkup. Na nivou lokalne zajednice mlijeko otkupljuju mljekare. Ostatak završi na pijaci.

Za bolji plasman na veća tržišta treba jasna strategija.

Evo primjer, ja posjedujem 100 koza. U toj općini takvih stočara/kozara nek ima 20ak. Da bi se probili na veće tržište, trebamo zadrugu gdje se usklade standardi. Primjer način držanja koza, ishrana, pasmina itd. Tek onda, sa 2000 možemo negdje konkurisati.

Ajde da pobrojimo koje je to uvozno mlijeko? Da jednom i to raskrinkamo, za vazdan... Evo, ti kreni, ja cu nastaviti niz...

Isto tako godinama govore da mi neke silne stotine miliona uvozimo vodu, što nije tačno. Naša (državna) klasifikacija ne pravi razliku između vode, hladnih čajeva, kisele vode, vitaminizirane vode, određenih sokova itd i naša statistika sve to trpa pod "VODA"... I onda saopšte da smo kupili vode iz Hrvatske preko 145 miliona KM... Vode nismo al čajeva i aromatizovanih voda jesmo.. E sad, zašto kod nas u BiH niko ne pravo hladne čajeve i te kerefeke?

Koje je to inostrano mlijeko na našim policama? Ja ga nešto ne vidim, da jebe rak raka... Al zato naši statističari sve proizvode od mlijeka a to su puter, maslac, razni sirevi, skupocjeni sirevi, zdenke trpaju pod "MLIJEKO"... I onda kažu da smo mi kupili mlijeka iz Hrvatske i Srbije u vrijednosti preko 100 miliona.. Mlijeka nismo al njihovih sireva i ml.prerađevina jesmo... E zašto kod nas Milkos, ZIM i Pađeni namaju liniju tih proizvoda? Zašto je svaka Milkos pavlaka i mileram odron, zašto je Milkos sirutka bistra i s dva prsta talk taloga na dnu? Ko mi nađe ZIM il Pađeni zdenku ja mu dajem zlatan dukat.... Ima Mađarska zdenka al naše Bosanske, osim Meggle nema.. a ide ko luda u prodaji... I onda kukaju kao ne ide domace...

Naše mljekare osim tetrapak mlijeka i mlijeka u kesi te jogurta, sirutke i plafon pavlake ništa drugo i ne proizvode.... A naša Statistika sve uvezene mliječne prerađevine klasifikuje kao "MLIJEKO"... pa dobiješ to što dobiješ...

[TriDe]

Te informacije imaš na stranici Uprave za indirektno oporezivanje.

Primjer za 4 mjeseca ove godine, i tamo fino stoje tabele i dole ispod klasifikacije uvoza i izvoza.

Pa piše da smo npr. uvezli toliko i toliko kg, onda šifra i prvi red - Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatog šecera ili drugih sladila;

Pa sifra i dalje - Mlijeko i pavlaka, koncentrirani ili s dodatim šecerom ili drugim sladilima;

Sifra - Mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, jogurt, kefir i ostalo fermetirano ili zakiseljeno...

Isto tako za surutku, maslac te sir i skutu.

Znači koliko kg i koliko KM po mjesecu.

Što se vrsta mlijeka tiče, to nek javi ko malo bolje istraži tržne centre, pa da sumiramo. Zato i jesam pokrenuo ovu temu, kako bi imali korisne info na jednom mjestu.

[Isner]

Te informacije imaš na stranici Uprave za indirektno oporezivanje.

Primjer za 4 mjeseca ove godine, i tamo fino stoje tabele i dole ispod klasifikacije uvoza i izvoza.

Pa piše da smo npr. uvezli toliko i toliko kg, onda šifra i prvi red - Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatog šecera ili drugih sladila;

Pa sifra i dalje - Mlijeko i pavlaka, koncentrirani ili s dodatim šecerom ili drugim sladilima;

Sifra - Mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, jogurt, kefir i ostalo fermetirano ili zakiseljeno...

Isto tako za surutku, maslac te sir i skutu.

Znači koliko kg i koliko KM po mjesecu.

Što se vrsta mlijeka tiče, to nek javi ko malo bolje istraži tržne centre, pa da sumiramo. Zato i jesam pokrenuo ovu temu, kako bi imali korisne info na jednom mjestu.

Bravo, ovo je diskusija sa podacima, pa da te pohvalim, tako treba diskutovati...

Evo sad pogledao, iako sam znao i ranije:

Tabela kaže, konto 0401 uvoz: Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatog šecera ili drugih sladila: 10.716.718,65 KM... Uvoz svih ostalih mliječnih prerađevina kojih BTW naše mljekare (izuzev Livna) uglavnom i ne rade je 68,000 KM ugrubo_sam_sracunao, možda sam ofulao par miliona... 68 miliona KM.. Nama uglavnom kažu (s medija) kako mi popijemo tuđeg mlijeka preko 68 miliona... A tabela kaže da smo mlijeka najmanje popili al smo pohavljali tuđih sireva koje naše mljekare ne proizvode...

Možda bi mi kupili i pojeli domaci voćni jogurt, da ga ima... Il bi kupovali naše sireve da ih ima u ponudi, kvalitetnih, izuzev Livna..

[TriDe]

Naravno, ozbiljne diskusije su one koje su potkovane zvaničnom statistikom. Cilj su prave informacije i iskustva.

Od mlijeka se dobije toliko kvalitetnih proizvoda, pa je to potrebno što vise moguće uredno zaštititi.

Ali prvo i osnovno, naša država nema dovoljno muznih krava da bi podmirila tržište mlijekom i mliječnim proizvodima.

Pa onda da imamo i kvalitetne sireve, raznih vrsta i lokalnih proizvođača, te mlijeko koje može u ravan nekom kvalitetnom.

Isto recimo što proizvodimo oko 300 000 tona psenice, a trosimo preko 500 hiljada.