Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
DaysleepeR wrote: ↑04/09/2026 10:22
Ima razlog što i u sred rata redovni studenti nisu bili obavezni ići u vojsku.
Ja se ne sjećam da je neko u Sarajevu bio pošteđen mobilizacije.
A također ne razumijem nikog ko nije htio da se bori.
Svojim ljudima sam govorio kad viidm da posustaju: ako nećete životom stati pred neprijatelja za svoju porodicu, za šta onda živite? Jel ima veće i važnije stvari od porodice?
Ako postoji bitka u kojoj vrijedi poginuti, to je ta bitka...
Dakle ne razumijem ni tebe koji potenciraš da neko nije trebao, smio, ovo-ono.
Svako ko je znao šta je alternativa nije čekao ni poziv, ni rođendan.
Redovni studenti nisu bili pošteđeni regrutacije, ali nisu slani na obuku sve dok im ide redovan studij.
Samo idioti mogu bacati mladost jedne zemlje u klaonicu i da onda nema ko graditi zemlju.
Isner wrote: ↑04/09/2026 09:31
Pa u starom sistemu generacije su odrasle na pricama o Bošku Buhi, Mladoj partizanki, Mirku, Slavku i malim partizanima.. Svi skupa imali 25 godina...
Sasvim uobicajno bilo da kad babo pogine da najstariji sin ode za njim, tako je moj dedo otisao sa 12-13 u partizane. Takav vakat bio.
Umjesto da zbog toga skines kapu i kazes svaka cast, tebi malo 5 mjeseci, e golemo.
Ima nas ocito svakakvih. Ja skidam kapu svakom djetetu sta je prezivjelo rat, a ne samo onima koji su uzeli pusku, jos kao derlad ili starci.
Imamo zaista zbog cega Dinokia prozivati, ali ovo je bilo nisko, cak i za SDA.
Bio je i Pezić, pa niko i ne spominje. Skidam i ja, ali prečesto potencira kao da je sa 15-16 se priključio, a ne sa skoro 18.
Jeste li vi sjesni da je zabranjeno slati maloljetnike u rat i da je naša država to krila i imala i ima i dalje velikih problema radi maloljetnika u Armiji BiH?
Zadnja stvar sa kojom se treba hvaliti.
Nemaju šta maloljetnici raditi u vojnim formacijama.
Ebi ga, ko im je mogao zabraniti. Znam dosta raje sta je sa 16-17 u Mostaru uzela pusku u zadnjem ratu. Zanimljivo je bilo recimo u Dreznici, tamo je u nekim trenutcima sve sta je moglo pusku nosit islo na liniju, bez obzira na spol ili godine.
Jeste li vi sjesni da je zabranjeno slati maloljetnike u rat i da je naša država to krila i imala i ima i dalje velikih problema radi maloljetnika u Armiji BiH?
Ko ce bolan koga zaustaviti, sta ti je covjece, jos gdje nema musko u kuci(poginulo ili slicno). Uzarena tinejdzerska glava, ode raja ode i on, vrati sebe u te godine.
Ne kazem ja da je to pozitivno, ali isticem da treba svakom tom momku danas covjeku skinuti kapu za ludost i hrabrost. Svaki roditelj bi gledao da zastiti svoje potomostvo ako je to moguce, to je sasvim normalna stvar.
Glupe su price da sada treba staviti stigmu na to, sutiti o tome ili slicno.
Jeste li vi sjesni da je zabranjeno slati maloljetnike u rat i da je naša država to krila i imala i ima i dalje velikih problema radi maloljetnika u Armiji BiH?
kakih problema svijuti?
Da čitaš temu vidio bi da je angažovanje maloljetnika u ratnim dejstvima ratni zločin po međunarodnom pravu.
Jeste li vi sjesni da je zabranjeno slati maloljetnike u rat i da je naša država to krila i imala i ima i dalje velikih problema radi maloljetnika u Armiji BiH?
kakih problema svijuti?
Bosna i Hercegovina je kao potpisnica međunarodnih konvencija morala opravdati postojanje fenomena "djece vojnika" na svom teritoriju pred međunarodnim organizacijama. Država se suočavala s kritikama da nije na vrijeme spriječila zloupotrebu djece u vojne svrhe, bez obzira na to što se u većini slučajeva radilo o dobrovoljnom pristupanju u uvjetima opće obrambene krize.
Pitanje maloljetnih boraca u Bosni i Hercegovini (unutar HVO-a, Armije RBiH i VRS-a) izravno je utjecalo na ugled države i izazvalo pritiske međunarodnih tijela, jer se fenomen "djece vojnika" kosi s temeljnim globalnim konvencijama o ljudskim pravima.Pravni i politički pritisak te ugled države kroz ovaj problem definirani su kroz nekoliko ključnih segmenata:
1. Kršenje UN-ove Konvencije o pravima djeteta
Bosna i Hercegovina je potpisnica UN-ove Konvencije o pravima djeteta, a na njezino izravno poštovanje obvezana je i samim Daytonskim mirovnim sporazumom. Međunarodne institucije, poput UN-ovog Odbora za prava djeteta, redovito analiziraju izvješća o primjeni Fakultativnih protokola koji se odnose na uključenost djece u oružane sukobe. Prema međunarodnim standardima, novačenje osoba mlađih od 18 godina u neprijateljstvima predstavlja teško kršenje dječjih prava, dok se angažman mlađih od 15 godina klasificira kao ratni zločin. Država se suočila s političkim pritiskom da jasno osudi i zakonski uokviri ove propuste iz prošlosti kako bi zadržala status kredibilnog partnera u UN-u.
2. Izvještaji nevladinih organizacija i medijski pritisak
Međunarodne organizacije za ljudska prava (poput Human Rights Watcha i Amnesty Internationala) kontinuirano prate problematiku djece u konfliktnim i post-konflictnim zonama. Dokumentirani su brojni slučajevi gdje su maloljetnici u BiH činili dio regularnih ili neregularnih vojnih formacija. Istraživanja i izvještaji, poput onih koje je objavljivao Institute for War and Peace Reporting (IWPR), javno su problematizirali činjenicu da je u BiH poginuo velik broj maloljetnih boraca, što je u međunarodnoj javnosti narušavalo narativ o striktno obrambenom ratu vođenom isključivo unutar profesionalnih zakonskih okvira.
3. Problem "Dobrovoljnog" učešća i pravni apsurd
Za razliku od nekih svjetskih konflikata gdje su djeca sustavno otimana i prisilno novačena, u BiH su maloljetnici u rat odlazili pretežno kao dobrovoljci. Međutim, iz perspektive međunarodnog prava, dijete ne može dati pravno valjan pristanak za sudjelovanje u ratu. Kako ističu pravni stručnjaci u analizama sudjelovanja djece vojnika u BiH, država se našla u paradoksu: s jedne strane je morala preuzeti odgovornost za propust zaštite djece, a s druge strane, bivši maloljetni borci tražili su službeno priznanje i veteranska prava od te iste države. To je pred stranim promatračima stvorilo sliku pravne nesređenosti.
4. Pritisak Vijeća Europe i post-konflictnih fondova
Ugled BiH trpio je i zbog nesposobnosti države da provede adekvatnu tranzicijsku pravdu i rehabilitaciju. Izvješća Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja tretiraju položaj djece u post-konflictnim zonama Balkana redovito su opominjala domaće vlasti zbog sporosti u ekonomskoj i socijalnoj tranziciji. Državi je zamjereno što su zakoni koji tretiraju prava boraca ignorirali njihovu specifičnu dob u vrijeme rata, ostavljajući ih bez psihološke podrške. To je rezultiralo time da su strane zaklade i UN-ove agencije (poput UNICEF-a) morale same financirati psihosocijalne programe za traumatiziranu djecu jer državni aparat nije imao kapacitet niti političku volju da se sustavno bavi posljedicama učešća maloljetnika u ratu.
Pitanje maloljetnih boraca u Bosni i Hercegovini (unutar HVO-a, Armije RBiH i VRS-a) izravno je utjecalo na ugled države i izazvalo pritiske međunarodnih tijela, jer se fenomen "djece vojnika" kosi s temeljnim globalnim konvencijama o ljudskim pravima.Pravni i politički pritisak te ugled države kroz ovaj problem definirani su kroz nekoliko ključnih segmenata:
1. Kršenje UN-ove Konvencije o pravima djeteta
Bosna i Hercegovina je potpisnica UN-ove Konvencije o pravima djeteta, a na njezino izravno poštovanje obvezana je i samim Daytonskim mirovnim sporazumom. Međunarodne institucije, poput UN-ovog Odbora za prava djeteta, redovito analiziraju izvješća o primjeni Fakultativnih protokola koji se odnose na uključenost djece u oružane sukobe. Prema međunarodnim standardima, novačenje osoba mlađih od 18 godina u neprijateljstvima predstavlja teško kršenje dječjih prava, dok se angažman mlađih od 15 godina klasificira kao ratni zločin. Država se suočila s političkim pritiskom da jasno osudi i zakonski uokviri ove propuste iz prošlosti kako bi zadržala status kredibilnog partnera u UN-u.
2. Izvještaji nevladinih organizacija i medijski pritisak
Međunarodne organizacije za ljudska prava (poput Human Rights Watcha i Amnesty Internationala) kontinuirano prate problematiku djece u konfliktnim i post-konflictnim zonama. Dokumentirani su brojni slučajevi gdje su maloljetnici u BiH činili dio regularnih ili neregularnih vojnih formacija. Istraživanja i izvještaji, poput onih koje je objavljivao Institute for War and Peace Reporting (IWPR), javno su problematizirali činjenicu da je u BiH poginuo velik broj maloljetnih boraca, što je u međunarodnoj javnosti narušavalo narativ o striktno obrambenom ratu vođenom isključivo unutar profesionalnih zakonskih okvira.
3. Problem "Dobrovoljnog" učešća i pravni apsurd
Za razliku od nekih svjetskih konflikata gdje su djeca sustavno otimana i prisilno novačena, u BiH su maloljetnici u rat odlazili pretežno kao dobrovoljci. Međutim, iz perspektive međunarodnog prava, dijete ne može dati pravno valjan pristanak za sudjelovanje u ratu. Kako ističu pravni stručnjaci u analizama sudjelovanja djece vojnika u BiH, država se našla u paradoksu: s jedne strane je morala preuzeti odgovornost za propust zaštite djece, a s druge strane, bivši maloljetni borci tražili su službeno priznanje i veteranska prava od te iste države. To je pred stranim promatračima stvorilo sliku pravne nesređenosti.
4. Pritisak Vijeća Europe i post-konflictnih fondova
Ugled BiH trpio je i zbog nesposobnosti države da provede adekvatnu tranzicijsku pravdu i rehabilitaciju. Izvješća Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja tretiraju položaj djece u post-konflictnim zonama Balkana redovito su opominjala domaće vlasti zbog sporosti u ekonomskoj i socijalnoj tranziciji. Državi je zamjereno što su zakoni koji tretiraju prava boraca ignorirali njihovu specifičnu dob u vrijeme rata, ostavljajući ih bez psihološke podrške. To je rezultiralo time da su strane zaklade i UN-ove agencije (poput UNICEF-a) morale same financirati psihosocijalne programe za traumatiziranu djecu jer državni aparat nije imao kapacitet niti političku volju da se sustavno bavi posljedicama učešća maloljetnika u ratu.
koje Evrope? koja nam je zakucala embargo revno da nas pokolju ko pilice
koje Evrope? koja je sutila dok je gledala kroz špiju s nema kako nestajemo, suteci i odobravajuci
koje Evrope? koja sada slavi Mladica ko u Češkoj xD
koje Evrope? koja je gledala poslije klanice kud kamioni idu pa danas i oni šute i cetalji....
ko je u ratu imao herca da ide u smrt on je i dobio priliku..... mozes im zahvalit sto imas priliku da prdoklacis na .ba domeni
ti nisi normalan lik.....
Last edited by skrbavi-admin on 04/09/2026 13:07, edited 1 time in total.
Pitanje maloljetnih boraca u Bosni i Hercegovini (unutar HVO-a, Armije RBiH i VRS-a) izravno je utjecalo na ugled države i izazvalo pritiske međunarodnih tijela, jer se fenomen "djece vojnika" kosi s temeljnim globalnim konvencijama o ljudskim pravima.Pravni i politički pritisak te ugled države kroz ovaj problem definirani su kroz nekoliko ključnih segmenata:
1. Kršenje UN-ove Konvencije o pravima djeteta
Bosna i Hercegovina je potpisnica UN-ove Konvencije o pravima djeteta, a na njezino izravno poštovanje obvezana je i samim Daytonskim mirovnim sporazumom. Međunarodne institucije, poput UN-ovog Odbora za prava djeteta, redovito analiziraju izvješća o primjeni Fakultativnih protokola koji se odnose na uključenost djece u oružane sukobe. Prema međunarodnim standardima, novačenje osoba mlađih od 18 godina u neprijateljstvima predstavlja teško kršenje dječjih prava, dok se angažman mlađih od 15 godina klasificira kao ratni zločin. Država se suočila s političkim pritiskom da jasno osudi i zakonski uokviri ove propuste iz prošlosti kako bi zadržala status kredibilnog partnera u UN-u.
2. Izvještaji nevladinih organizacija i medijski pritisak
Međunarodne organizacije za ljudska prava (poput Human Rights Watcha i Amnesty Internationala) kontinuirano prate problematiku djece u konfliktnim i post-konflictnim zonama. Dokumentirani su brojni slučajevi gdje su maloljetnici u BiH činili dio regularnih ili neregularnih vojnih formacija. Istraživanja i izvještaji, poput onih koje je objavljivao Institute for War and Peace Reporting (IWPR), javno su problematizirali činjenicu da je u BiH poginuo velik broj maloljetnih boraca, što je u međunarodnoj javnosti narušavalo narativ o striktno obrambenom ratu vođenom isključivo unutar profesionalnih zakonskih okvira.
3. Problem "Dobrovoljnog" učešća i pravni apsurd
Za razliku od nekih svjetskih konflikata gdje su djeca sustavno otimana i prisilno novačena, u BiH su maloljetnici u rat odlazili pretežno kao dobrovoljci. Međutim, iz perspektive međunarodnog prava, dijete ne može dati pravno valjan pristanak za sudjelovanje u ratu. Kako ističu pravni stručnjaci u analizama sudjelovanja djece vojnika u BiH, država se našla u paradoksu: s jedne strane je morala preuzeti odgovornost za propust zaštite djece, a s druge strane, bivši maloljetni borci tražili su službeno priznanje i veteranska prava od te iste države. To je pred stranim promatračima stvorilo sliku pravne nesređenosti.
4. Pritisak Vijeća Europe i post-konflictnih fondova
Ugled BiH trpio je i zbog nesposobnosti države da provede adekvatnu tranzicijsku pravdu i rehabilitaciju. Izvješća Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja tretiraju položaj djece u post-konflictnim zonama Balkana redovito su opominjala domaće vlasti zbog sporosti u ekonomskoj i socijalnoj tranziciji. Državi je zamjereno što su zakoni koji tretiraju prava boraca ignorirali njihovu specifičnu dob u vrijeme rata, ostavljajući ih bez psihološke podrške. To je rezultiralo time da su strane zaklade i UN-ove agencije (poput UNICEF-a) morale same financirati psihosocijalne programe za traumatiziranu djecu jer državni aparat nije imao kapacitet niti političku volju da se sustavno bavi posljedicama učešća maloljetnika u ratu.
ti nisi normalan lik.....
Eto ti si normalan.
Klasični šupljator, na riječima jak, prvi bi ispalio i svoju guzicu, a o djeci svojoj da ne govorim.
A nemaš ništa protiv da nečija druga djeca idu u rat za tebe.
Eto ti si normalan.
Klasični šupljator, na riječima jak, prvi bi ispalio i svoju guzicu, a o djeci svojoj da ne govorim.
A nemaš ništa protiv da nečija druga djeca idu u rat za tebe.
Naravno da nisam normalan, normalan covjek ne moze reci za sebe da je normalan nakon sto prezivi takve 4 godine.
O tom jesam li nisam li ispalio guzicu i sta sam radio 92-96 lagano mozes ginekologu
Djeca koja hoce u rat u kojem nema izbora jer to nije bio nas izbor niti smo imali ikakve sanse - naravno - samo im dat sad dronove.
Ja djece nemam da rastu u okruzenju budala ne bih.
Ko nece ima Njemacka.....
Eto ti si normalan.
Klasični šupljator, na riječima jak, prvi bi ispalio i svoju guzicu, a o djeci svojoj da ne govorim.
A nemaš ništa protiv da nečija druga djeca idu u rat za tebe.
Naravno da nisam normalan, normalan covjek ne moze reci za sebe da je normalan nakon sto prezivi takve 4 godine.
O tom jesam li nisam li ispalio guzicu i sta sam radio 92-96 lagano mozes ginekologu
Djeca koja hoce u rat u kojem nema izbora jer to nije bio nas izbor niti smo imali ikakve sanse - naravno - samo im dat sad dronove.
Ja djece nemam da rastu u okruzenju budala ne bih.
Ko nece ima Njemacka.....
Mislim da mi ne trebamo nikom da se pravdamo i da je to jako pogrešan stav.
Činjenice su da smo se borili za goli opstanak u situaciji u kojoj nam je ZABRANJENO DA SE BRANIMO!
I nema sad niko pravo da nas propituje kako smo se branili i odbranili.
Samo mu reći da nam pošalje pismeno sve te dokumente koje imaju i sve primjedbe koje imaju.
Sa obavezom da na svakom bude rupa cca 5 cm prečnika u sredini.
I mi ćemo postupiti sa tim dokumentima kako priliči.
Nevjerovatno kako fulamo poente.
Na prošlost ne možemo uticati, niti ja pokušavam da ukaljam časnost naše borbe.
Ali tema i priča je bila o budućnosti, a na nju možemo uticati.
Ne možemo i ne smijemo gledati pozitivno na angažovanje maloljetnika u ratu u budućnosti u bilo kojem obliku i obimu.
Niti treba podržavati ljude koji se hvale sa tim, jer postoji izrazito human i opravdan razlog što su donesene takve konvencije.
Na kraju krajeva ne vidim da je iko digao ruku da bi slao svoje maloljetno dijete u rat.
Ok. Budućnost je budućnost.
Mis mo ovdje počeli sa maloljetnim borcima iz našeg rata. O tom se pričalo od početka.
Budućnost.
Ne znamo šta nam nosi i ko će za šta morati i kako da se bori.
Očigledno je da bi klinci mogli biti jako dobri piloti dronova sada.
U budućnosti će ti isti klnici biti stariji ljudi sa istim sposobnostima, ali mi ćemo uvijek imati problem sa brojnošću i uvijek će sva muška populacija morati biti pod oružjem ako zatreba. Sva koja je u stanju da se bori.
Jer svaki rat koji ćemo voditi će biti obrambeni rat, rat koji ne smiješ izgubiti.
Najvise se fula poenta u tome da je rat neko kontrolirano stanje, posebno kad ti je na kucnom pragu.
Ljudi se otvoreno hvale ratnim zlocincima i zlocinima, ovamo se problematizira to sto je neko koji mjesec prije 18. rodjendana bio kurir u vojsci ili nosio hranu na liniju.
Slati maloljetnike negdje u rat treba da bude tretirano kao ratni zlocin, medjutim kad maloljetnicima rat dodje na kucni prag, onda ih niko nije poslao u rat, nego je rat dosao njima. Big difference.
Ozimician wrote: ↑04/09/2026 13:33
Najvise se fula poenta u tome da je rat neko kontrolirano stanje, posebno kad ti je na kucnom pragu.
Ljudi se otvoreno hvale ratnim zlocincima i zlocinima, ovamo se problematizira to sto je neko koji mjesec prije 18. rodjendana bio kurir u vojsci ili nosio hranu na liniju.
Slati maloljetnike negdje u rat treba da bude tretirano kao ratni zlocin, medjutim kad maloljetnicima rat dodje na kucni prag, onda ih niko nije poslao u rat, nego je rat dosao njima. Big difference.
Ozimician wrote: ↑04/09/2026 13:33
Najvise se fula poenta u tome da je rat neko kontrolirano stanje, posebno kad ti je na kucnom pragu.
Ljudi se otvoreno hvale ratnim zlocincima i zlocinima, ovamo se problematizira to sto je neko koji mjesec prije 18. rodjendana bio kurir u vojsci ili nosio hranu na liniju.
Slati maloljetnike negdje u rat treba da bude tretirano kao ratni zlocin, medjutim kad maloljetnicima rat dodje na kucni prag, onda ih niko nije poslao u rat, nego je rat dosao njima. Big difference.
Naravno. I onda komandant te jedinice nakon rata, umjesto da živi miran život, pravno odgovara jer nije vratio maloljetnika kući.
Isto kao što odgovara po komandnoj odgovornosti kad mu vojnici naprave sranje nad civilima.
Samo vi tom propagandnom logikom. Daleko ćete dogurati tako.
Ozimician wrote: ↑04/09/2026 13:33
Najvise se fula poenta u tome da je rat neko kontrolirano stanje, posebno kad ti je na kucnom pragu.
Ljudi se otvoreno hvale ratnim zlocincima i zlocinima, ovamo se problematizira to sto je neko koji mjesec prije 18. rodjendana bio kurir u vojsci ili nosio hranu na liniju.
Slati maloljetnike negdje u rat treba da bude tretirano kao ratni zlocin, medjutim kad maloljetnicima rat dodje na kucni prag, onda ih niko nije poslao u rat, nego je rat dosao njima. Big difference.
Naravno. I onda komandant te jedinice nakon rata, umjesto da živi miran život, pravno odgovara jer nije vratio maloljetnika kući.
Isto kao što odgovara po komandnoj odgovornosti kad mu vojnici naprave sranje nad civilima.
Samo vi tom propagandnom logikom. Daleko ćete dogurati tako.
Ako prezive.
Medjunarodno pravo ionako vrijedi za sirotinju, najvece sile danasnjice ga aktivno krse - USA i Rusija.
Komandanti treba da budu bolji na papiru i bolje da dokumentuju naredjenja, i pravno da se ograde, taj dio ce uz AI biti mnogo laksi.
Ozimician wrote: ↑04/09/2026 13:33
Najvise se fula poenta u tome da je rat neko kontrolirano stanje, posebno kad ti je na kucnom pragu.
Ljudi se otvoreno hvale ratnim zlocincima i zlocinima, ovamo se problematizira to sto je neko koji mjesec prije 18. rodjendana bio kurir u vojsci ili nosio hranu na liniju.
Slati maloljetnike negdje u rat treba da bude tretirano kao ratni zlocin, medjutim kad maloljetnicima rat dodje na kucni prag, onda ih niko nije poslao u rat, nego je rat dosao njima. Big difference.
Naravno. I onda komandant te jedinice nakon rata, umjesto da živi miran život, pravno odgovara jer nije vratio maloljetnika kući.
Isto kao što odgovara po komandnoj odgovornosti kad mu vojnici naprave sranje nad civilima.
Samo vi tom propagandnom logikom. Daleko ćete dogurati tako.
Ako prezive.
Medjunarodno pravo ionako vrijedi za sirotinju, najvece sile danasnjice ga aktivno krse - USA i Rusija.
Komandanti treba da budu bolji na papiru i bolje da dokumentuju naredjenja, i pravno da se ograde, taj dio ce uz AI biti mnogo laksi.
