Politicka Ekonomija Velikih Projekata u BiH i Inostranstvu

[Nele9]

ZAPOSLENJE Kuvajt - destinacija nade za naše radnike: Bosanci su na Bliskom istoku postali brend
Autor E. Huremović 2011-04-25 06:06:00

Tim naših ljudi koji već radi u Kuvajtu

Rad u bazi američke vojske. Samo kvalificirani radnici. Uskoro firma i u BiH

Mogućnost dobivanja dobro plaćenog radnog mjesta u Kuvajtu koju je građanima BiH ponudila kompanija „Al Hokuk“ (Al Hokook) izazvala je ogroman interes. Za svega nekoliko dana na intervjuima u Tuzli pojavilo se više od 1.200 kandidata.

Popravka vozila

Takav interes iznenadio je čak i ljude iz „Al Hokuka“. Majkl Rej (Michale Ray), direktor operacija kompanije koja zapošljava oko 5.000 ljudi zaduženih da logistički podržavaju američku vojsku u Kuvajtu, kaže da su ciljano došli u BiH da traže radnike.

Bosance koji dobiju posao u Kuvajtu očekuje rad u bazi američke vojske na izgradnji i održavanju objekata, popravci vojnih vozila te administrativnog dijela koji se odnosi na nabavku i skladištenje.

- Svojim dosadašnjim radom u kompanijama koje prate američku vojsku Bosanci su izgradili vrlo pozitivan imidž, kao vrijedni, pošteni i pouzdani radnici - kaže Rej.

„Al Hokuk“ je krajem prošle godine angažirao tim od 25 bh. automehaničara koji već rade u Kuvajtu. Njihovi poslodavci su izuzetno zadovoljni, jer, kako kaže Rej, posao rade kvalitetno i brže od ostalih. Zbog toga su se odlučili za angažman još blizu 400 ljudi, uglavnom automehaničara.

Pošteno plaćaju

Jedan od ljudi zaslužnih za imidž Bosanaca je Tuzlak Fuad Šehić. Nakon 16 godina rada u kompanijama koje opslužuju američku vojsku Šehić je danas potpredsjednik kompanije KGC, u čijem je vlasništvu i „Al Hokuk“.

- Došli smo u Tuzlu zato što znam da su naši ljudi vrijedni, da hoće raditi i da im treba posao. Bosanci su postali brend na Bliskom istoku, zato ih se često može vidjeti u majicama s natpisom „100% Bosnian“. Da ne bi bilo zabune, mi nismo nikakvi dobročinitelji, nikakva humanitarna organizacija. Mi smo ljudi koji na ovom poslu zarađuju i pošteno plaćajući ljude koji za nas rade - kaže Šehić.

Činjenica da je u najužem rukovodstvu kompanije čovjek iz BiH mnoge je ponukala da, po oprobanom bosanskom receptu, posao pokušaju dobiti vezama ili poznanstvom. No, grdno su se prevarili. Posao će, navodi Šehić, dobiti samo kvalificirani ljudi. Kompanija KGC planira u BiH registrirati firmu te potražnju za radnicima proširiti i na druge oblasti. U dogledno vrijeme posla će biti u zdravstvu, obrazovanju, građevinarstvu...



Težak rad i plaća od 3.000 dolara

- Kompanija „Al Hokuk“ svima koji dobiju posao osigurala je putni trošak, smještaj u civilnom dijelu grada u stanu od 150 kvadrata za trojicu ljudi, sa zasebnim kupatilima, hranu i besplatan internet u stanu te plaću koja se u prosjeku kreće oko 3.000 dolara. To je, moglo bi se reći, ljepša strana priče. Ona druga odnosi se na sam posao. To je težak, zahtjevan posao, koji se nekad mora raditi i na temperaturi od 40 stepeni, na suncu, i to 12 sati dnevno, najčešće šest dana u sedmici - kaže Šehić.

Koliko je ovo pouzdano?

Zavisi šta misliš pod pouzdano.
Priča je istinita.

[heckler]

PREVENT U VITKOVIĆIMA OTVARA JOŠ 600 RADNIH MJESTA

Prije nešto više od dvije godine u Vitkovićima, nadomak Goražda, Prevent je otvorio 170 novih radnih mjesta a godinu kasnije još toliko. No, pravi uspon Preventa u ovoj regiji tek se očekuje nakon izgradnje nove proizvodne hale u Vitkovićima, u kojoj...

... će posao dobiti još 600 radnika! Uz postojeću halu u Vitkovićima Prevent Safety, u kojoj 350 radnika proizvodi zaštitnu opremu (radničke kombinezone, rukavice, cipele...), uskoro će započeti izgradnja nove proizvodne hale u kojoj će koncem naredne godine biti pokrenuta proizvodnja autopresvlaka za Audi, Volkswagen i BMW. Riječ je o novim ugovorenim poslovima na koje Prevent ne može odgovoriti bez otvaranja novih proizvodnih linija.

Vlada Bosanskopodrinjskog kantona spremna je Preventu besplatno ustupiti građevinsku parcelu u Vitkovićima od oko 10.000 kvadratnih metara, dok je zauzvrat Prevent spreman investirati oko 6 miliona KM za izgradnju nove hale, nabavku mašinskih postrojenja i zapošljevanje najmanje 600 novih radnika.

Taj aranžman trebala bi još samo odobriti Skupština Bosanskopodrinjskog kantona, što izgleda neće biti problem, budući da Prevent i njegov vlasnik Nijaz Hastor u Goraždu uživaju ogromno povjerenje.

Hastorov sentiment prema rodnom kraju presudio je i prije dvije godine kada je uprava Preventa birala lokaciju na kojoj će izgraditi novi proizvodni pogon - Prevent Safety. Hastor je izabrao Vitkoviće a tada je najavio nove investicije Preventa u ovoj regiji, koja inače bilježi skromne stope privrednog rasta i razvoja, i koja se suočava s ozbiljnim problemom demografske depopulacije.

U međuvremenu, Prevent je s njemačkim auto-partnerima ugovorio proizvodnju dodatnog kontingenta autopresvlaka čiji obim prevazilazi postojeće kapacitete Preventovih pogona u Visokom i Zenici.

Kapa dole Preventu za sve sto radi za BiH. Ovakve stvari su za Gorazde od nultog prioriteta, a ujedno i od velike vaznosti za dugorocni strateski polozaj na istoku Bosne vizavi mogucih pokusaja separatizma.

[BiH-x]

[Bosnolog]

BiH dnevno gubi do 100.000 KM zbog odluke o zabrani izvoza naoružanja
Autor S. ROŽAJAC 2011-05-10 06:06:00

"Ginex": Trpi ogromne gubitke

"Ginex" u najtežoj situaciji • Ugovori propadaju, susjedi preuzimaju poslove

Zbog odluke Predsjedništva BiH o zabrani izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme iz BiH, koja je na snazi već skoro dva mjeseca, naša zemlja, odnosno firme koje izvoze, dnevno gube od 50.000 do 100.000 KM.

Na ovo je u razgovoru za naš list jučer upozorio predsjednik Grupacije namjenske proizvodnje u Vanjskotrgovinskoj komori BiH i direktor Remontnog zavoda Hadžići Zijo Fazlagić.

- "Ginex" je u najtežoj situaciji, s obzirom na to da su njegove izvozne dozvole najfrekventnije, a ima takvu proizvodnju koja je u pojedinačnim cijenama vrlo mala, ali u ukupnom iznosu ogromna. On ima veliki broj zahtjeva za izvozne dozvole i ne može ih dobiti zbog odluke Predsjedništva. Zbog toga dio radnika mora slati na čekanje - tvrdi Fazlagić.

Prema njegovoj ocjeni, to su neposredne štete Odluke o zabrani izvoza naoružanja i vojne opreme iz BiH, koju je donijelo Predsjedništvo BiH. Posredne štete, kako trvdi Fazlagić, jesu one koje potencijalnim kupcima daju informaciju da smo nepouzdani za poslovanje.

- Početak godine veoma je bitan, a mi smo tada dobili sankciju. Da se to desilo krajem godine, sve bi bilo drugačije. To su nesagledive štete i moramo hitno, makar uveli duplu kontrolu na procedure izvoza, što prije nastaviti izvoziti. Sve je manje skupo od ovih gubitaka koje sada imamo - kaže predsjednik Grupacije.

Kupci odlaze u susjedne zemlje

Fazlagić tvrdi da su štete koje BiH trpi ogromne i zbog činjenice da kupci nakon zabrane izvoza iz BiH sve češće odlaze u druge, pretežno susjedne zemlje. No, navodi i da u ovom trenutku firme namjenske industrije ne mogu ništa učiniti, osim čekati da resorno ministarstvo pooštri procedure te da one prođu Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH.

Ima li neko opsirnije infrmacije u cemu je problem oko ove izgleda politicki obojene odluke iza cega vjerovatno stoje neke sumnjive posljke i isporuke namjenskih proizvoda,????.....

Ovo je neka planski osmisljena sabotaza,nadama se da je vremesnki ogranicena odluka jer je ovo klasicno upucavanje u vlastito stopalo,sto se mora urgentno rjesavati prije svega zbog svakodnevnih gubitaka trzista te uposlenih radnika,.....

[Bosnolog]

Investicije,dovodenje investitora,ulaganje,respekt za ovaj mudar projekat,.....

[Bosnolog]

Istraživanje: BiH na četvrtom mjestu najatraktivnijih turističkih destinacija za halal turiste
05. 08. 2011. • 22:37 A. K.


Halal turizam je novi oblik turističke ponude koji postaje sve popularniji. Podrazumijeva da turistima muslimanima budu zadovoljene dvije potrebe: omogućavanje uslova za obavljanje vjerskih obreda i halal hrana.

Bosna i Hercegovina se nalazi na četvrtom mjestu najatraktivnijih turističkih destinacija u svijetu za halal turiste, pokazalo je istraživanje lista Halal Journal. Halal turizam u BiH treba da krene u sistemskom smjeru razvoja turizma. Ukratko, muslimani očekuju da im se u okviru ponude obezbjedi halal hrana, a u hotelima u kojima odsjedaju postojanje prostorije u kojoj mogu obavljati vjerske molitve.

"Turisti iz cijelog svijeta prepoznaju BiH kao potencijalno veoma dobru destinaciju gdje bi mogli provesti odmor. Mi s naše strane još nemamo odgovore na tri osnovna pitanja: gdje će spavati, šta će jesti i kako im kvalitetno približiti naše prirodne, kulturne i historijske znamenitosti. Ne možemo im odgovoriti na jednostavno pitanje: gdje mogu pojesti na halal način pripremljene ćevape ili burek, po čemu je naša zemlja poznata", kaže šef odjela za edukaciju Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH Valdet Peštalić, piše Deutsche Welle.

Halal proizvodi su provjereni, sigurni i ispunjavaju sve zahtjeve kvalitete. Halal naravno mogu koristiti i i osobe koje nisu muslimani jer nije u suprotnosti s odredbama drugih vjera. "Vrlo je bitno da hrana koja se sprema u hotelu bude napravljena od halal namirnica. U sobama u kojima borave turisti treba napraviti određene prilagodbe. To podrazumijeva da u sobama u kojima borave koriste papuče, da na zidovima nema slika životinja ili ljudi, ali mogu biti slike prirode i slično te da u mini baru nema alkohola, kao i da bude označan pravac Kible", navode iz Agencije za certificiranje halal kvaltete.

Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete u BiH kaže da je moguće potvrditi da u BiH postoji veliki broj objekata koji već pružaju halal usluge u određenim oblicima, bilo da se radi o pripremanju i posluživanju hrane, koje uključuje organizovanje iftara ili posluživanje hrane u drugim prilikama, kao i adekvatnoj opremljenosti prostora. "Ako isključimo slučajeve samodeklarisanja, gosti i dalje svaki put moraju pitati da li je hrana halal. U skladu sa međunarodnim standardima, a i našim domaćim propisima, samodeklarisanje halala neprihvatljiva praksa. Uvođenjem sistema certifikovanja usluga pripremanja i posluživanja hrane, te rangiranja usluga smještaja i drugih sadržaja, obezbjeđuju se preduslovi da se ova oblast uredi u skladu sa međunarodnim normativima. Mi smo potpuno uvjereni da u BiH već boravi veliki broj turista kojima je halal jako važan, ali nemamo sistem prikupljanja podataka da bismo mogli govoriti i broju tih osoba", kaže Sakić.

Direktor organizacije Crescent Rating iz Singapura, vodeće svjetske institucije za rangiranje hotela po sistemu Halal Friendly Travel, Fazal Bahardeen je istakao da muslimani sve više postaju brižni oko toga šta konzumiraju, brinu o finansijskim ugovorima, o tome kako putuju i provode odmor, jednostavno, žele da kada idu u inostranstvo, imaju obezbjeđene uslove za zadovoljenje potreba.

"Da budem iskren, najljepšu vožnju koju sam imao u životu bila je od Mostara do Sarajeva. Predio je bio tako lijep. Moguće je da postoje i ljepša mjesta, ali ja ih nisam vidio. Ono što mi tražimo je da muslimani koji putuju po svijetu ne moraju brinuti o hrani ili o obavljanju molitve, tako da se mogu prepustiti uživanju koje im nudi neka zemlja. Dakle, ne trebaju brinuti o osnovnim potrebama. To je ono što pokušavamo uvesti u turističku ponudu. Muslimani sve više putuju po svijetu i predstavljaju najbrže rastući turistički segment današnjice. Broj turista muslimana se svake godine povećava za deset posto", ističe Bahradeen. Godišnji promet u oblasti halal turizma iznosi preko 90 milijardi američkih dolara i trenutno učestvuje s 9 posto u ukupnoj oblasti u svijetu.

Jos dok krene Aljazira iz Sarajeva,Vasica ce slog strefiti a Dodiku ce se lajava usta okrenuti zbog masovne najezde Halal turista,..

[sinuhe]

Pricekajte malo sa ublehama pa Torabi je tek otisao.

[andromeda101]

Pricekajte malo sa ublehama pa Torabi je tek otisao.

Ako nista, Bosanci su vec uhodani i iztrenirani u "prezivljavanju". Zamisli samo kad (ako) zapad opet strefi ekonomska kriza. Eno SAD prvi put u istoriji snizen "credit-rating" sa AAA na AA+.

Zamisli samo kako bi se tek zapadnjaci morali navici na bezparicu, nedostatak goriva itd.

[Bosnolog]

Ekonomija

Iz dijaspore stiglo 800 miliona maraka


09.08.2011. u 08:35

http://www.abrasmedia.info/dru%C5%A1tvo ... zakona-bih
U BiH je u prvom kvartalu ove godine, prema podacima Centralne banke BiH, iz dijaspore stiglo 799,8 miliona KM, što je za 55 miliona više nego u istom periodu prošle godine.

U prvom kvartalu prošle godine vrijednost doznaka je iznosila 744,3 miliona KM - naveli su u CB BiH i dodali da ovi podaci uključuju i formalnu procjenu dijela transfera koji se dostavljaju neformalnim kanalima i sastavni su dio platnog bilansa BiH.

Ovi podaci pokazuju da je finansijska pomoć iz inostranstva rođacima u BiH, poslije tri godine, konačno počela da se povećava.

Globalna kriza je ostavila značajne posljedice i na finansijsku moć građana BiH u inostranstvu, pa su, prema zvaničnim podacima, od 2008. godine doznake rođacima u BiH značajno smanjene.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Miloš Todorović istakao je da je rast vrijednosti doznaka od velikog značaja, jer je finansijska pomoć koju stanovnicima Srpske šalju porodice iz inostranstva, pored izvoza i direktnih stranih investicija, jedan od najznačajnijih izvora ulaska novca u zemlju.

- Ovi podaci pokazuju da se stanje u zemljama u kojima žive i rade naši ljudi polako stabilizuje, tako da oni mogu obezbijediti značajniju finansijsku pomoć svojoj porodici na ovim prostorima - istakao je Todorović.

On je dodao da, prema istraživanjima SWOT-a, oko 400.000 ljudi iz Srpske živi u inostranstvu i novčano pomaže svoju porodicu u RS.

- Ova pomoć dijaspore je dobrim dijelom zaslužna za to što deficit na tekućim računima građana nije mnogo veći - istakao je Todorović i dodao da bi novac iz inostranstva, koji najvećim dijelom završava u krajnjoj potrošnji, bilo neophodno usmjeravati i u investicije.

LJILJAN.BA

[Penicilin]

Evo teme koja bi u trenutnim uslovima trebala biti na vrhu lista svih prioriteta, kako javnosti uključujući i ovaj forum tako i političara. Šta različiti nivoi vlasti u BiH trebaju i mogu učiniti kako bi generisali rast i ekonomski razvoj? U nedostatku bilo kakvih dobrih primjera iz FBiH neka kao uvod u ovu temu posluže aktuelni projekti Srbije i RS-a:

http://www.24sata.rs/vesti/ekonomija/ve ... 0891.phtml
http://srb.time.mk/read/c45c164fd3/3d7f ... index.html

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-min ... doboj.html
http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=18482

Dakle: dok drugi jebe, ti se Muzafere kupaj..
Šta poduzeti?