Pogrešno tumačenje određenih riječi i pogrešni termini

[Sanjarko]

@Sanjarko
Šta ti znači to suveli ?

Preporučujem ti grupu 'Svaka ćas' na fesjbuku

Ne koristim fejs. Mesendzer da, fejs ne bas, ponekad samo kad je nekom rodzendan ili mi nesto izbaci.

[ja71]

Razjašnjeno

[ja71]

Šuhveli - sumLJivo

Aaaaaa šuhveli

[ExNihilo]

Na što zapravo mislite kad kažete pregršt?

Morate me pustiti da vam ovo ispričam! Muči me godinama. Dakle, kada dlan prinesete dlanu, naslonite ih jedan na drugi, mali prst na mali prst, pa onda dlanovima formirate posudu, korablju, čamac okrenut prema nebu, u tu posudu, u taj čamac možete nasuti brašno, rižu, orahe, ili naliti vode, pa da vam curi između prstiju. Količina brašna, riže, oraha, svejedno čega, koja može stati na tako položene dlanove odrasla čovjeka naziva se – pregršt. Premda se međusobno razlikujemo u veličini šaka – nekom su šake k’o lopate, drugom su šake k’o u djeteta – pregršt je opća mjera nečega što stane u ljudske šake. Odavno već, ako je ikada i bila, pregršt nije službena mjera. Ali od službenih je mjera čovjeku bliža, u životu primjenjivija, jer za mjerilo ima njegovo tijelo. Još je takvih mjera: naramak, stopa, lakat… Kad smo kod lakta, zanimljivo je da se u povijesti mjera razlikovao dubrovački (51,2 cm) od njemačkog (77,8 cm) lakta. Pokušao sam izmjeriti vlastiti lakat. Jedva da je u njemu 45 centimetara. Moja greška sastoji se u tome što sam zavaran suvremenim upotrebom riječi lakat. Kao mjera, lakat se proteže od vrha srednjaka, sve do ramena, što doista jest sedamdeset i koji centimetar. Inače, lakat je isto što i aršin, samo što je aršin turski. U našem jeziku aršin je slikoviti, metaforični sinonim za svaku mjeru. (Jadno je pravosuđe, koje svakome ne sudi po istom aršinu…)

Od svih je mjera projektiranih od dijelova čovjekova tijela, pregršt nekako najljudskija mjera. Zato što se ogledamo u svojim šakama (šake su, metaforično, dlanovi, a dlan je još jedna dužinska mjera), i zato što u trenucima u kojima svojim dlanovima formiramo pregršt ne možemo ništa drugo da radimo. Ruke su nam sasvim obuzete, a naša pažnja i koncentracija bivaju sasvim svedene na taj postupak. Pregršt je mjera našeg srca i naše čovječnosti. Dok tako stojimo, i dok nam među dlanove sipaju rižu ili suhi grah, naša je duša u pregršti.

Ovo danas pripovijedam zato što su upravo novine mjesto na kojemu bi se o pregršti trebalo govoriti. Da sam drukčiji čovjek i da sam si narodio djece, i da svi skupa živimo u nekom dvorcu iz engleskih dramskih serija, izjutra bih im, za doručkom, pričao o pregršti. I o drugim riječima koje se svud naokolo, a naročito na radiju i na televiziji, pogrešno koriste. Godinama se već štrecam slušajući nogometne reportere kako u izvještaju po utakmici govore da je domaća ekipa imala “pregršt prigoda”. Nekad davno, u vrijeme Jugoslavije, dok nije uspostavljen taj kontinuirani mentalni poremećaj po kojem jezična samostalnost treba biti izraz nacionalne, republičke, državne samostalnosti, umjesto “pregršt prigoda” nogometni reporteri Radio televizije Zagreb znali bi reći “sijaset prilika”. Riječ sijaset u našem jeziku, bilo hrvatskom, bilo bosanskom ili srpskom, značila je mnoštvo, premda u turskom originalu znači nešto sasvim drugo (siyaset je politika, uprava, kazna). Ali kako nam turski nije bio materinji, i kako u svih četiristotinjak godina života pod Osmanskim imperijem nismo čestito naučili temeljne jezike carstva, tako je sijaset mogao postati riječ za neko naše upražnjeno, nemušto, bezrječno značenje. Možda nije najuzornije, možda je simptom dubinske nepismenosti, ali mogu se i tako koristiti riječi stranih jezika. Mnogi naši turcizmi znače nešto posve različito od onog što znače njihove turske riječi izvornice.

Ali dok je sijaset turska riječ, kojoj ne dugujemo nježnost pjesnika i govornika, pregršt je hrvatska i slavenska riječ. Osim što su u nju upisane stotine i koja tisuća godina naraštajnog, kulturnog i jezičnog iskustva, osim što su u toj riječi životi i grobovi beskrajnog niza naših stvarnih i metaforičnih predaka, u pregršti su znanja i kompetencije proizašle iz materinjeg jezika. Ne znamo li što je sijaset, ne znamo turski zboriti. Ne znamo li, međutim, što je pregršt, ne znamo govoriti hrvatski. I to ne na način na koji to sugerira iritantna i inervantna jezična policija jezikoslovačke falange, koja već trideset godina rastura hrvatski jezik i jebe ga u svaku riječ, ne bi li se kako uzrazlikovao od srpskom. Ne znamo li što je pregršt, ne znamo govoriti jezik svojih nepismenih predaka, ali ni jezik cjelokupne hrvatske književnosti. Mimo književnosti i nepismenih predaka naš jezik niti ne postoji. Ne samo naš, nego ni bilo koji drugi. U tome pregršt je samo jedna od stotina riječi čije značenje nije poznato onima koji ih izgovaraju ili pišu.

Domaćin, dakle, na protekloj utakmici nije imao “pregršt prigoda”. Kao što se u pregrštima nisu mogli mjeriti kamionski tovari ovog i onog, što se nastojalo izmjeriti u govorenju naših nemuštih i nepismenih javnih govornika. Pregršt je mala i vrlo intimna mjera. Prije nekoliko tjedana na zagrebačkom sam krematoriju gledao kako na sahrani jednoga starog pisca stari književni kritičar korak za korakom prilazi odru i iz posude za to namijenjene šakama grabi ružine latice, pa ih baca za njim. Nakon te pregršti pomislio sam da bi ovo, ipak, vrijedilo napisati. S riječima koje se krivo koriste nije najveći problem što preuzimaju pogrešna značenja. Mnogo je gore što neki važni pojmovi, situacije i stanja ostaju bez svojih riječi. A kako čovjek razmišlja unutar jezika, pomoću riječi i pojmova baš jednog određenog jezika, pamet i osjećaji mu se kreću unutar upravo tog jezika. I onda bez jezika zaglupi i zanijemi. I više ne umije biti ganut prizorom u kojem stari kritičar pregrštom ružinih latica sa svijeta ispraća jednoga svog pisca i jedan njegov hrvatski jezik.

miljenko jergović 13. 11. 2021.

[no_sikiriki]

Moze li mi neko ko se razumije objasniti da li je sikirati se, sikiracija lokalizam koji je zapravo ispravan? Vidim da ogroman broj (pismenih) ljudi tako govori, a ja sam uvijek mislila da je ispravno samo sekirati se, sekiracija. ALi vidjela sam da tako (sikirancija) piše i jedna lektorica bosanskog jezika koja vjerujem da zna svoj posao...

[ExNihilo]

Moze li mi neko ko se razumije objasniti da li je sikirati se, sikiracija lokalizam koji je zapravo ispravan? Vidim da ogroman broj (pismenih) ljudi tako govori, a ja sam uvijek mislila da je ispravno samo sekirati se, sekiracija. ALi vidjela sam da tako (sikirancija) piše i jedna lektorica bosanskog jezika koja vjerujem da zna svoj posao...

Pa "sikirati se" je ikavska varijanta, koja se zadržala u dijelovima gdje je ikavica još uvijek snažna. Ali ono što je zanimljivije jeste da "ispravna" varijanta, tj. "sekirati se" predstavlja ekavski govor. Dakle, ako već pričamo ijekavicom, onda bi trebalo "sjekirati se". Sikira - sekira - sjekira.

Jezik je weird.

[no_sikiriki]

Moze li mi neko ko se razumije objasniti da li je sikirati se, sikiracija lokalizam koji je zapravo ispravan? Vidim da ogroman broj (pismenih) ljudi tako govori, a ja sam uvijek mislila da je ispravno samo sekirati se, sekiracija. ALi vidjela sam da tako (sikirancija) piše i jedna lektorica bosanskog jezika koja vjerujem da zna svoj posao...

Pa "sikirati se" je ikavska varijanta, koja se zadržala u dijelovima gdje je ikavica još uvijek snažna. Ali ono što je zanimljivije jeste da "ispravna" varijanta, tj. "sekirati se" predstavlja ekavski govor. Dakle, ako već pričamo ijekavicom, onda bi trebalo "sjekirati se". Sikira - sekira - sjekira.

Jezik je weird.

hmm...fakat weird hvala ti na pojasnjenju.

[Seawolf]

Moze li mi neko ko se razumije objasniti da li je sikirati se, sikiracija lokalizam koji je zapravo ispravan? Vidim da ogroman broj (pismenih) ljudi tako govori, a ja sam uvijek mislila da je ispravno samo sekirati se, sekiracija. ALi vidjela sam da tako (sikirancija) piše i jedna lektorica bosanskog jezika koja vjerujem da zna svoj posao...

Pa "sikirati se" je ikavska varijanta, koja se zadržala u dijelovima gdje je ikavica još uvijek snažna. Ali ono što je zanimljivije jeste da "ispravna" varijanta, tj. "sekirati se" predstavlja ekavski govor. Dakle, ako već pričamo ijekavicom, onda bi trebalo "sjekirati se". Sikira - sekira - sjekira.

Jezik je weird.

Samo što glagol sekirati (se) nema nikakve veze sa imenicom sjekira.

[Filter]

mene profesorica srpskohrvatskog ucila drukcije
nova vremena, ko zna, mozda po novom i jeste izraz potekao od sjekire

[ExNihilo]

Pa "sikirati se" je ikavska varijanta, koja se zadržala u dijelovima gdje je ikavica još uvijek snažna. Ali ono što je zanimljivije jeste da "ispravna" varijanta, tj. "sekirati se" predstavlja ekavski govor. Dakle, ako već pričamo ijekavicom, onda bi trebalo "sjekirati se". Sikira - sekira - sjekira.

Jezik je weird.

Samo što glagol sekirati (se) nema nikakve veze sa imenicom sjekira.

Koja je etimologija glagola?

[Seawolf]

mene profesorica srpskohrvatskog ucila drukcije
nova vremena, ko zna, mozda po novom i jeste izraz potekao od sjekire

Moguće. Kao u onom vicu: "Kako je umro Trotsky?"

[Tananarive]

Nikako Sanjarko nisi u pravu. Objektivno nisi u pravu.

Sta bi rekao za njemacki, japanski, madjarski, finski a tek arapski?

To sto je nama mrsko nauciti razliku č i ć, to treba sve izmijeniti? A ja cu ti reci - to je nasa sramota i bolje da sutimo samo.

Halo ba, 35% ljudi nerazlikuje ta slova nikako. Nije stvar ucenja. Nerazlikuju uopste. Znaci da se trebaju sramit/stidit toga.

Nerazlikuju uopste, nema tu ucenja. Od 65% dio je suveli/sumnjiv jer je rekao/kazao da ih nerazlikuje samo se nesjecam kad i kako.

Jezik je narodni, narod ga koristi i zivi, upotrebljava svakodnevno. Do ogranicavanja i uvodzenja raznih propisa i standarda, narod nije koristio, zivio i upotrebljavao jezik uopste ili sta.

Koliko se sad jezik razlikuje iz doba primjerice Kulin bana i ostalih. Mijenja se, prilagodzava itd.

To sto je palo napamet nekome da ogranicava jezik nije do mene i naroda.

Sad Hr jezikoslovci/lingvisti hoce da budu jezicki puritanci/cistunci pa uvode razne nove rijeci za tudzice sve pa sta se uhvati/prihvati kod naroda uhvati/prihvati se.

Eto zrakomlat nije kako znam.

Hoćeš da kažeš da radi polupismenih, treba da ukidamo stvari u jeziku, lakše je uzeti knjigu i malo vježbati i opismeniti se nego uništavati jezik.

[Sanjarko]

Halo ba, 35% ljudi nerazlikuje ta slova nikako. Nije stvar ucenja. Nerazlikuju uopste. Znaci da se trebaju sramit/stidit toga.

Nerazlikuju uopste, nema tu ucenja. Od 65% dio je suveli/sumnjiv jer je rekao/kazao da ih nerazlikuje samo se nesjecam kad i kako.

Jezik je narodni, narod ga koristi i zivi, upotrebljava svakodnevno. Do ogranicavanja i uvodzenja raznih propisa i standarda, narod nije koristio, zivio i upotrebljavao jezik uopste ili sta.

Koliko se sad jezik razlikuje iz doba primjerice Kulin bana i ostalih. Mijenja se, prilagodzava itd.

To sto je palo napamet nekome da ogranicava jezik nije do mene i naroda.

Sad Hr jezikoslovci/lingvisti hoce da budu jezicki puritanci/cistunci pa uvode razne nove rijeci za tudzice sve pa sta se uhvati/prihvati kod naroda uhvati/prihvati se.

Eto zrakomlat nije kako znam.

Hoćeš da kažeš da radi polupismenih, treba da ukidamo stvari u jeziku, lakše je uzeti knjigu i malo vježbati i opismeniti se nego uništavati jezik.

Nisu polupismeni, NERAZLIKUJU uopste. Slovenci s ovim slovima nemaju problema, jer nemaju ova slova.

[Sanjarko]

mene profesorica srpskohrvatskog ucila drukcije
nova vremena, ko zna, mozda po novom i jeste izraz potekao od sjekire

Moguće. Kao u onom vicu: "Kako je umro Trotsky?"

Pao na pusku i propucao se bruku puta.

[Filter]

mene profesorica srpskohrvatskog ucila drukcije
nova vremena, ko zna, mozda po novom i jeste izraz potekao od sjekire

Moguće. Kao u onom vicu: "Kako je umro Trotsky?"

dedera vic, nisam ga cuo prije ili sam zaboravio... isti klinac

[Seawolf]

Moguće. Kao u onom vicu: "Kako je umro Trotsky?"

dedera vic, nisam ga cuo prije ili sam zaboravio... isti klinac

Hoćeš li ijekavsku, ikavsku, ili ekavsku verziju?

p.s. Vic sa istim odgovorom je i ako se Trotsky zamijeni Karađorđem.

[Bloo]

Samo što glagol sekirati (se) nema nikakve veze sa imenicom sjekira.

Of skroz.

Već sekkieren i seccare/seccante.

[ExNihilo]

Evo dobar članak u kome autorica tvrdi da je i sam glagol sjeći (a posljedično i njegovi izvedeni oblici) proizašao iz njemačkog glagola sekkieren, a koji je opet proizašao iz latinskog glagola seccare.

Dakle, sjekira ipak ima veze sa sekiranjem: nose zajednički etimološki korijen.

[Riddle]

Moralno je ono kad se nešto mora.

Zao mi je sto ovu temu nisam prije vidio. Pratim.

[no_sikiriki]

suma sumarum...da li da se bunim kad me ljudi na ovom forumu zovu "sikirljiva"...or just let it go?

[Laertes]

suma sumarum...da li da se bunim kad me ljudi na ovom forumu zovu "sikirljiva"...or just let it go?

Ne, samo promijeni nick u no_sEkiriki

[Laertes]

Hoćeš da kažeš da radi polupismenih, treba da ukidamo stvari u jeziku, lakše je uzeti knjigu i malo vježbati i opismeniti se nego uništavati jezik.

Nisu polupismeni, NERAZLIKUJU uopste. Slovenci s ovim slovima nemaju problema, jer nemaju ova slova.

Nemoj ba ti ovdje išta pisati

[ExNihilo]

suma sumarum...da li da se bunim kad me ljudi na ovom forumu zovu "sikirljiva"...or just let it go?

Ne, samo promijeni nick u no_sEkiriki

[¤ jelena ¤]

Hoćeš da kažeš da radi polupismenih, treba da ukidamo stvari u jeziku, lakše je uzeti knjigu i malo vježbati i opismeniti se nego uništavati jezik.

Nisu polupismeni, NERAZLIKUJU uopste. Slovenci s ovim slovima nemaju problema, jer nemaju ova slova.

Ni....90% govornika našeg jezika ne zna da se riječca NE piše odvojeno od GLAGOLA, a spojeno sa imenskim riječima...

Dakle, NE RAZLIKUJU, NE ZNAJU;

NERAZLIKOVANJE, NEZNANJE....
(gradivo nižih razreda osnovne škole)

I....hoćemo li zbog toga brisati gramatička i pravopisna pravila na kojima počiva jezički standard tj. savremeni književni jezik i prilagođavati se većini nepismenih samo zbog toga što je to jedna masovna pojava u narodu?!

Nećemo, vala, nego ćete ostati do kraja života nepismeni i naučiti da živite s tom činjenicom kad niste (bili) u stanju da naučite osnovne stvari.

Svijest o sopstvenoj nepismenosti možda jeste neprijatna, ali niko od nje nije umro...koliko je meni poznato.

Kome je nepodnošljiv osjećaj neprijatnosti jer ne zna nešto osnovno, taj odvoji 10 minuta vremena, sjedne i nauči. Ko misli da mu ne treba biti neprijatno jer je nepismen, taj će nastaviti da negora svoju nepismenost, tražiće nekakva opravdanja i ostaće nepismen.

Veoma jednostavno.

[no_sikiriki]

suma sumarum...da li da se bunim kad me ljudi na ovom forumu zovu "sikirljiva"...or just let it go?

Ne, samo promijeni nick u no_sEkiriki

I know, nisam trebala slušati Edu Maajku, nikad