Vozio sam iz Splita preko Livna, Prozora i Konjica do Sarajeva. Na povratku sam išao preko Konjica, Mostara, Širokog brijega i Posušja.
Sarajevo je jako zanimljiv grad, sa puno starih građevina. Vidio sam najveću džamiju, tj. Gazi-Husrebegovu džamiju na Baščaršiji. Tamo su bili neki prodavači koji imaju dugu bradu, bez brkova i okruglu kapu na glavi. Pretpostavljam da su to tzv. vehabije. Na baščaršiji ima puno turista, svi slikavaju, na svakom koraku restorani, burekdžinice, čevapdžinice. Na baščaršiji sam vidio i 4 velika crna psa. Oni kruže okolo, obilaze restorane i čekaju da im turisti bace hranu. Djeluju dosta mirni unatoč svojoj impresivnoj veličini i snazi.
Posjetio sam i bazar na baščaršiji. Ima kod te glavne džamije neki pothodnik u kojem se prodaju razne tradicionalne stvari. Pretpostavljam da je to bazar, a ne pazar.
Posjetio sam i Inat kuću, Principiov Latinski most, restoran bazene, gradsku vijećnicu, Skenderiju, BBI centar i Avaz toranj. Na tornju je odlično, vidi se cijeli grad. Lift ide 5 metara u sekundi, snimao sam kroz staklo kako se lift uzdiše i odjednom se pojavljuje panorama grada. Odlično izgleda!
Bili smo posjetiti i Sarajevski ratni tunel. Razgledali smo eksponate i prošli ispod zemlje da vidimo kako izgleda.
Htio sam otići i u onaj rotirajući restoran. Kad me je GPS doveo do tamo spazih da se taj restoran nalazi u sklopu hotela sa 5 zvjezdica. Nisam imao muda sjesti unutra jer sam računao da će cifre vjerojatno biti paprene. Pretpostavljam da su takve cifre i u Elite klubu u Avazu.
Idući dan sam išao u grad Visoko. Tamo sam razgledao arheološke lokacije. Hodao sam kroz 800 metara tunela Ravne. Bio je vodič koji nam je sve objasnio, vrlo detaljno i temeljito. Kasnije smo išli na Piramidu sunca, ali nije bilo vodiča. Navodno su tamo vikendom ili ako se najavi neka grupa. Odjednom su se pojavila neka dva dječaka od cca 10-12 godina i kažu da će oni biti naši vodiči. Vodili su nas na lokacije gdje je iskopano, sve su nam objasnili i pokazali. S guštom sam im dao pare jer su odradili posao kako spada. Kasnije smo išli na piramidu mjeseca i nije bilo nikakvih vodiča. Ali nema veze, mi smo se jarali uzbrdo i razgledali sve što treba.
Oh, da, zaboravih reći da smo išli s autom po piramidi sunca jer nam je tako rekla žena u agenciji, da se može tamo. Htjeli smo ići na vrh piramide i vidjeti srednjovjekovni grad Visoki. Cesta je bila kriminalna, rupe sa svih strana. Na nekim mjestima su rupe s obje strane kolnika tako da nema šanse da ne opališ s autom odozdale. Nakon ko zna koliko udaraca u podvozje smo se spustili u podnožje i proklinjali ženu koja nas je poslala da vozimo gore.
Hrana je negdje dobra, a negdje loša, ovisno gdje naletiš. Na baščaršiji su cijene hrane solidne, ne baš jeftine, vjerojatno zbog većeg broja turista.
Miševe nisam vidio. Imao sam sreće da mi ne iskaču iz ormara. Pasa ima dosta. Vidio sam ih po Sarajevu u raznim kvartovima, a bilo ih je i u Visokome. Uglavnom su mirni i nisam vidio neku agresiju kod njih. Kraj hotela Grand je bio čopor od cca 15 pasa i to malo većih. Ja na parkingu ispred hotela kad ono cijela ekipa tamo. Ja nabijem gasa, malo turiram motor i psi se svi razbježali. Onda sam vidio da nemam gdje parkirati pa sam išao na susjedni parking (psi su se već premjestili tamo). Opet ja nabijem gasa (ne da ih zgazim, nego u mjestu malo turiram), a psi pobjegnu glavom bez obzira. Znači da su vrlo plahi i plašljivi.
Na glavnoj cesti vidim mačku kako se okreće po podu i mjauče od bolova. Netko je prije prešao s kolom preko njene noge. Mačka se pokušava maknuti sa ceste, ali je spora zbog bolova. Ja stao s autom sa strane i taman da ću izaći da joj pomognem, kad ono neki krelac prešao s kolom preko nje u ubio je na licu mjesta. Toliko je dobro naciljao kao da je to namjerno napravio. Tada sam opsovao sve redom.
Jedna stvar mi je bila interesantna. U Sarajevu i okolici gdje god sam stao na pumpu i išao u zahod, uvijek su zahodi bili katastrofa. Zahodi posrani, ljudi pišaju po dasci, pišaju po podu, ne potezu vodu od vodokotlića. Tako je bilo i u kafićima i u trgovačkom centru.
Što se tiče ljudi, ljudi su vrlo prijazni, vrlo su susretljivii spremni pomoći. Svi su komunikativni i druželjubivi. Čovjek se zbog toga vrlo dobro osjeća, nisam primijetio neprijateljski stav nigdje. Jedino su me turisti iz daleka čudno gledali. Tamo ima dosta turaka, arapa i ostalih turista iz dalekih zemalja. Onda vide mene kako sam obučen u crno, imam nacističke traperice (nisam nacista, nego se tako te traperice nazivaju), vide da sam obrijan, a nisam prirodno ćelav, nego sam skratio cijelu kosu s mašinom. Vjerojatno zbog toga misle da spadam u skinhedse i zato su me čudno gledali, neki i sa strahom u očima. Vjerojatno su ih upozorili da paze da ne nalete na takve tipove kad putuju po svijetu, a neki su možda imali i posla s takvima. Turska muzika se čuje na svakom kantunu, bilo je vrlo zanimljivih pjesama. Neke su pjesme na turskom jeziku, a neke su na engleskom, ali su u turskom stilu. Ova pjesma se orila stalno: https://www.youtube.com/watch?v=ehhsa1czRYw
Kad ova pjesma dođe na radiju, onda onaj koji pušta muziku u trgovačkom centru, odmah pojačava, raspaljuje, da se čuje kako spada.
Svakako, turistički posjet Sarajevu je bio vrlo zanimljiv. Ima se što vidjeti, ljudi su dobri, prijazni, ima dosta životinja, a ja volim životinje... ali zahodi su vam posrani uuuuuu...
))))Nadam se da uskoro dolazim opet gore kod vas.
