Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Ekonomija, biznis, dionice, posao, (ne)zaposlenost...

Moderators: ExNihilo, anex

User avatar
Haris.ba
Posts: 10996
Joined: 08/09/2005 20:08

#926 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Haris.ba » 25/04/2020 11:34

Ricken. Fakat se razumijes u racunovodstvo.

Ali, de ti malo prelistaj i upravno pravno.

Malo si pomjesao uredbu sa zakonskom snagom i uredbu. Nije ti to isto. Ono prvo je htio nedavno Campara da donosu, a uredbe se donose redovno i ne moraju na Parlament.

Podzakonski akt po jednom zakonu ne prestaje automatski da vazi donosenjem novog zakona.

Ali, nebitno. Iz prakse, dvije razlicite firme imam. Jednu u zedo, jednu u ks. U zedo moze jedna osoba u doo, direktor i da nije u radnom odnosu. Tipa menadjerski ugovor. U ks ti kazu da moze i jedna osoba u doo direktor, ali da mora biti prijavljena u radni odnos.

Stvar kako to "kontrolisu" je onaj obrazac por500 mislim da je. Iako u njemu nema ta kolona ascare, ali valjda po provjeri jmb vide. Kada se prijavljujes u poreznu da dobijes tzv. Id broj firme. Ima neka rubrika o direktoru, i mislim da tu to stoji. Eh sad. Znam firmi koje su to uspjele da izbjegnu. Ali, niko nece konkretni da kaze kako i sta.


User avatar
Ricken
Posts: 5085
Joined: 03/05/2011 23:00
Location: Tamo na jugu daleko od sjevera
Contact:

#927 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Ricken » 25/04/2020 16:04

Haris.ba wrote:
25/04/2020 11:34
Ricken. Fakat se razumijes u racunovodstvo.

Ali, de ti malo prelistaj i upravno pravno.

Malo si pomjesao uredbu sa zakonskom snagom i uredbu. Nije ti to isto. Ono prvo je htio nedavno Campara da donosu, a uredbe se donose redovno i ne moraju na Parlament.

Podzakonski akt po jednom zakonu ne prestaje automatski da vazi donosenjem novog zakona.

Ali, nebitno. Iz prakse, dvije razlicite firme imam. Jednu u zedo, jednu u ks. U zedo moze jedna osoba u doo, direktor i da nije u radnom odnosu. Tipa menadjerski ugovor. U ks ti kazu da moze i jedna osoba u doo direktor, ali da mora biti prijavljena u radni odnos.

Stvar kako to "kontrolisu" je onaj obrazac por500 mislim da je. Iako u njemu nema ta kolona ascare, ali valjda po provjeri jmb vide. Kada se prijavljujes u poreznu da dobijes tzv. Id broj firme. Ima neka rubrika o direktoru, i mislim da tu to stoji. Eh sad. Znam firmi koje su to uspjele da izbjegnu. Ali, niko nece konkretni da kaze kako i sta.
Moguće da sam ja nešto pobrkao, ali vjerujem da ćeš mi pomoći da riješim nedoumice.
U prethodnom postu sam samo citirao ustav i zakon jer to prethodni forumaš tražio.

Slažem se da su uredbe sa zakonskom snagom i obična uredba dvije različite stvari, a nisam ni rekao da su isto. Ali i za običnu uredbu vlada mora imati ovlaštenje parlamenta ili ustavnu nadležnost, jer vlada nije zakonodavno tijelo već izvršno tijelo. Obična uredba je provedbeni akt, a ne zakon, kako i stoji u članu 19. Zakona o vladi. Treba prepisivati od boljih, pa tako treba vidjeti kako je to u Hrvatskoj riješeno. Hrvatska ima zakon o ovlastima Vlade, koji se donosi svake godine od strane Sabora, dok FBiH takav zakon nema, već ima Zakon o vladi iz kojeg se ne vide ovlasti vlade. Ustvani sud Hrvatske dao je slijedeće mišljenje: "Mišljenja smo da prvedbene uredbe nemaju neograničeno vremensko važenje odnosno na snazi su dok ih ne ukine neki drugi propis". Kod nas se nažalost ovakvim pitanjima niko ne bavi.

Prvi put iskreno čujem da podzakonski akt važi ako ne važi zakon iz kojeg je izveden, pa ako možeš molim te to da mi pojasniš?

Evo konkretno u član 5 Uredbe koja je kao na snazi je potpuno ne provodiv. Uredba se poziva na klasifikaciju djelatnosti koja je također 2010 godine izmjenjena, ali je uredba na snazi, kako? Klasifikacija djelatnosti kao provedbeni akt je izvedena iz Zakona o klasifikaciji djelatnosti koji je također u međuvremenu izmjenjen. Znači uredba iz 1995. i 1998, godine je izvedena iz Zakona koji odavno nisu na snazi. Kako je primjeniti?

To što kažu u KS je službeni stav centrale PUFBiH, a ja bih samo volio da znam šta je osnov za njega? Uredba o minimalnom broju zaposlenih? Kako je onda moguće da se drže samo cenzusa jednog privaljenog zaposlenika, kada uredba za firme koje obavljaju recimo građevinsku djelatnost kaže da moraju imati minimalno 15 zaposlenih, po toj navodnoj važećoj uredbi? Kako da ispoštujem član 5 Uredbe i od kojeg nadležnog tijela da tražim rješenje da ispunjavam uslove iz uredbe?

Kontrolišu jednostavno jer su sve firme dužne u roku od 5 dana od dana registracije da dobiju ID u PUFBiH (obrazac por 500). Samim tim ako novoosnovano ili društvo koje već postoji nema podnijet JS obrazac za prijavu jednog radnika na PIO, to će iskočiti u bazi podataka PUFBiH koja vodi registar. Pošto je za svaku firmu na određenom lokalitetu PUFBiH (Općini) nadležna jedna osoba iz PUFBiH, prema abecednom redu firme, moguće je da pojedinačni službenici ne reaguju jer ne primjete anomalije u sistemu.

Taj zaključak za ZEDO opet važi od mjesne nadležnosti, imao sam priliku komunicirati sa direktorima nekih ispostava PUFBiH u tom kantonu i njihov je stav temeljen na instrukcijama centralnog ureda PUFBiH da je jedna osoba mora biti prijavljena na PIO, bez obzira je li ili nije direktor.

Ja nisam protiv restriktovnog uređenja ovog pitanja, jer nisam za tašna mašna firme, ali puno više volim kada se izvršna vlast ponaša u skladu sa zakonima koje treba da provodi, a ne da tumači ili donosi akte čija je zakonitost upitna. To se zove pravna sigurnost, prvi preduslov za zdrav poslovni ambijent. Inače nema poslovnog ambijenta.

User avatar
Haris.ba
Posts: 10996
Joined: 08/09/2005 20:08

#928 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Haris.ba » 25/04/2020 20:54

Ricken wrote:
25/04/2020 16:04


Moguće da sam ja nešto pobrkao, ali vjerujem da ćeš mi pomoći da riješim nedoumice.
U prethodnom postu sam samo citirao ustav i zakon jer to prethodni forumaš tražio.

Slažem se da su uredbe sa zakonskom snagom i obična uredba dvije različite stvari, a nisam ni rekao da su isto. Ali i za običnu uredbu vlada mora imati ovlaštenje parlamenta ili ustavnu nadležnost, jer vlada nije zakonodavno tijelo već izvršno tijelo. Obična uredba je provedbeni akt, a ne zakon, kako i stoji u članu 19. Zakona o vladi. Treba prepisivati od boljih, pa tako treba vidjeti kako je to u Hrvatskoj riješeno. Hrvatska ima zakon o ovlastima Vlade, koji se donosi svake godine od strane Sabora, dok FBiH takav zakon nema, već ima Zakon o vladi iz kojeg se ne vide ovlasti vlade. Ustvani sud Hrvatske dao je slijedeće mišljenje: "Mišljenja smo da prvedbene uredbe nemaju neograničeno vremensko važenje odnosno na snazi su dok ih ne ukine neki drugi propis". Kod nas se nažalost ovakvim pitanjima niko ne bavi.
Ma to se uči tako u teoriji, ali koga zanima zna da i vlada je zakonodavno tijelo (tačnije organ koji može da stvara opće propise). Baš uredba sa zakonskom snagom je jedan od primjera. Pa i ustavni sud može biti zakonodavac. Drugo je što to ustavni sud izbjegava jer ne želi postati parlament. Recimo primjer sa ukidanje naziva srpsko u gradovima i određivanje koji će biti je primjer da može. A mislim da ustavni sud FBiH ima čak i šire ovlasti u "proizvodnji" propisa od drugih ustavnih sudova u zemlji.

Otprilike, uredbu sa zakonskom snagom donosi vlada na osnovu ustavne odredbe u izuzetnim situacijama. Uredbe donose na osnovu zakona o vladi, ali opet na osnovu ovlaštenja iz ustava. Uredba sa zakonskom snagom ima svrhu da u vanrednim situacijama vlada može stvarati propise ko parlament, a uredba ima druge namjene. Između ostalog, vezane za bliže uređenje sprovođenja zakona. Zanimljivost kod uredbi je da mogu biti donošene i bez izričitog ovlaštenja iz zakona. To je moć vlade. Može se nekome ne sviđati, ali tako je.

Ne bih na ovoj temi, ali kod nas je napravljen takav sistem da se uredbe koje se tretiraju ko podzakonski akti trebali bi da se problematiziraju na drugim sudovima nego na ustavnom sudu. Tako da svašta prođe u podzakonskim aktima. Jer načelno - ustavni sud se bavi zakonima a ne podzakonskim aktima.
Prvi put iskreno čujem da podzakonski akt važi ako ne važi zakon iz kojeg je izveden, pa ako možeš molim te to da mi pojasniš?
Pa ima toga. Dešava se. U zakonu se inače da vladi ili češće ministru da donese neki podzakonski akt. Pa mu se da rok od 6 mjeseci. Pa se to često ne desi. I tako podzakonski akti iz staroga zakona žive sa novim zakonom. Nije jednom se desilo da se tako pravilnik iz starog zakona zamjeni godinama nakon što je donešen novi zakon.
Evo konkretno u član 5 Uredbe koja je kao na snazi je potpuno ne provodiv. Uredba se poziva na klasifikaciju djelatnosti koja je također 2010 godine izmjenjena, ali je uredba na snazi, kako? Klasifikacija djelatnosti kao provedbeni akt je izvedena iz Zakona o klasifikaciji djelatnosti koji je također u međuvremenu izmjenjen. Znači uredba iz 1995. i 1998, godine je izvedena iz Zakona koji odavno nisu na snazi. Kako je primjeniti?
Pa primjenjuje se . Vidiš da se primjenjuje. Ne da porezna da dobiješ id broj. Naravno, to je kod registracije. Ali, šta porezna radi kada nakon registracije direktor nije u radnom odnosu, radniku nije produžen ugovor. Može se desiti, i dešava se u praksi da nema zaposlenog. Stvar je što dosta firmi ipak zaposli jer im je takva djelatnost pa sam posao zahtjeva. Tako da i ja ne znam šta porezna može uraditi kada firma nema zaposlenog u radnom odnosu.
To što kažu u KS je službeni stav centrale PUFBiH, a ja bih samo volio da znam šta je osnov za njega? Uredba o minimalnom broju zaposlenih? Kako je onda moguće da se drže samo cenzusa jednog privaljenog zaposlenika, kada uredba za firme koje obavljaju recimo građevinsku djelatnost kaže da moraju imati minimalno 15 zaposlenih, po toj navodnoj važećoj uredbi? Kako da ispoštujem član 5 Uredbe i od kojeg nadležnog tijela da tražim rješenje da ispunjavam uslove iz uredbe?
Pa kod građenja imaš ovlaštenja koja moraš dobiti od ministarstva. Bruka djelatnosti se ne može raditi bez nekog dodatnog ovlaštenja. Apoteke, stomatološke ordinacije, proizvodnja i promet naoružanja pa razne šumarske djelatnosti.

http://fmpu.gov.ba/gradenje

User avatar
Ricken
Posts: 5085
Joined: 03/05/2011 23:00
Location: Tamo na jugu daleko od sjevera
Contact:

#929 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Ricken » 26/04/2020 07:04

Haris.ba wrote:
25/04/2020 20:54
Ricken wrote:
25/04/2020 16:04


Moguće da sam ja nešto pobrkao, ali vjerujem da ćeš mi pomoći da riješim nedoumice.
U prethodnom postu sam samo citirao ustav i zakon jer to prethodni forumaš tražio.

Slažem se da su uredbe sa zakonskom snagom i obična uredba dvije različite stvari, a nisam ni rekao da su isto. Ali i za običnu uredbu vlada mora imati ovlaštenje parlamenta ili ustavnu nadležnost, jer vlada nije zakonodavno tijelo već izvršno tijelo. Obična uredba je provedbeni akt, a ne zakon, kako i stoji u članu 19. Zakona o vladi. Treba prepisivati od boljih, pa tako treba vidjeti kako je to u Hrvatskoj riješeno. Hrvatska ima zakon o ovlastima Vlade, koji se donosi svake godine od strane Sabora, dok FBiH takav zakon nema, već ima Zakon o vladi iz kojeg se ne vide ovlasti vlade. Ustvani sud Hrvatske dao je slijedeće mišljenje: "Mišljenja smo da prvedbene uredbe nemaju neograničeno vremensko važenje odnosno na snazi su dok ih ne ukine neki drugi propis". Kod nas se nažalost ovakvim pitanjima niko ne bavi.
Ma to se uči tako u teoriji, ali koga zanima zna da i vlada je zakonodavno tijelo (tačnije organ koji može da stvara opće propise). Baš uredba sa zakonskom snagom je jedan od primjera. Pa i ustavni sud može biti zakonodavac. Drugo je što to ustavni sud izbjegava jer ne želi postati parlament. Recimo primjer sa ukidanje naziva srpsko u gradovima i određivanje koji će biti je primjer da može. A mislim da ustavni sud FBiH ima čak i šire ovlasti u "proizvodnji" propisa od drugih ustavnih sudova u zemlji.

Otprilike, uredbu sa zakonskom snagom donosi vlada na osnovu ustavne odredbe u izuzetnim situacijama. Uredbe donose na osnovu zakona o vladi, ali opet na osnovu ovlaštenja iz ustava. Uredba sa zakonskom snagom ima svrhu da u vanrednim situacijama vlada može stvarati propise ko parlament, a uredba ima druge namjene. Između ostalog, vezane za bliže uređenje sprovođenja zakona. Zanimljivost kod uredbi je da mogu biti donošene i bez izričitog ovlaštenja iz zakona. To je moć vlade. Može se nekome ne sviđati, ali tako je.

Ne bih na ovoj temi, ali kod nas je napravljen takav sistem da se uredbe koje se tretiraju ko podzakonski akti trebali bi da se problematiziraju na drugim sudovima nego na ustavnom sudu. Tako da svašta prođe u podzakonskim aktima. Jer načelno - ustavni sud se bavi zakonima a ne podzakonskim aktima.
Prvi put iskreno čujem da podzakonski akt važi ako ne važi zakon iz kojeg je izveden, pa ako možeš molim te to da mi pojasniš?
Pa ima toga. Dešava se. U zakonu se inače da vladi ili češće ministru da donese neki podzakonski akt. Pa mu se da rok od 6 mjeseci. Pa se to često ne desi. I tako podzakonski akti iz staroga zakona žive sa novim zakonom. Nije jednom se desilo da se tako pravilnik iz starog zakona zamjeni godinama nakon što je donešen novi zakon.
Evo konkretno u član 5 Uredbe koja je kao na snazi je potpuno ne provodiv. Uredba se poziva na klasifikaciju djelatnosti koja je također 2010 godine izmjenjena, ali je uredba na snazi, kako? Klasifikacija djelatnosti kao provedbeni akt je izvedena iz Zakona o klasifikaciji djelatnosti koji je također u međuvremenu izmjenjen. Znači uredba iz 1995. i 1998, godine je izvedena iz Zakona koji odavno nisu na snazi. Kako je primjeniti?
Pa primjenjuje se . Vidiš da se primjenjuje. Ne da porezna da dobiješ id broj. Naravno, to je kod registracije. Ali, šta porezna radi kada nakon registracije direktor nije u radnom odnosu, radniku nije produžen ugovor. Može se desiti, i dešava se u praksi da nema zaposlenog. Stvar je što dosta firmi ipak zaposli jer im je takva djelatnost pa sam posao zahtjeva. Tako da i ja ne znam šta porezna može uraditi kada firma nema zaposlenog u radnom odnosu.
To što kažu u KS je službeni stav centrale PUFBiH, a ja bih samo volio da znam šta je osnov za njega? Uredba o minimalnom broju zaposlenih? Kako je onda moguće da se drže samo cenzusa jednog privaljenog zaposlenika, kada uredba za firme koje obavljaju recimo građevinsku djelatnost kaže da moraju imati minimalno 15 zaposlenih, po toj navodnoj važećoj uredbi? Kako da ispoštujem član 5 Uredbe i od kojeg nadležnog tijela da tražim rješenje da ispunjavam uslove iz uredbe?
Pa kod građenja imaš ovlaštenja koja moraš dobiti od ministarstva. Bruka djelatnosti se ne može raditi bez nekog dodatnog ovlaštenja. Apoteke, stomatološke ordinacije, proizvodnja i promet naoružanja pa razne šumarske djelatnosti.

http://fmpu.gov.ba/gradenje
Nije vlada zakonodavno tijelo. Uredbe sa zakonskom snagom može donositi po ustavu isključivo u stanju nesreće, citiran je član, i takve uredbe imaju ograničeno trajanje.

Ti možeš registrovati društvo i dobiti ID broj, sa direktorom na menadžerskom ugovoru, ali imaš rizik da će biti obračunati naknadnom kontrolom doprinosi, ukoliko makar jedna osoba ne bude registrovana na PIO.
Tačno mnogi ZAKONI, lex specialis regulišu obavljanje nekih djelatnosti, i sama moja djelatnost je takva, gdje su Zakonom propisani tehnički uvjeti za obavljanje u pogledu broja zaposlenih stručnih lica, ali ključna stvar je, to je uređeno zakonom za određenu oblast, a ne uredbom o minimalnom broju zaposlenika koja proizilazi iz zakona o preduzećima. Nije porezna nadležna da osigurava ispunjenost tehničkih uvjeta određenog društva, niti takva nadležnost proizilazi iz Zakona o poreznoj upravi FBiH.

Konkretno uslov za dobijanje ovlaštenja za obavljanje djelatnosti građenja i projektovanja su definirani uredbom vlade FBiH, ali koja proizilazi iz Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.

Konkretno ta uredba potpuno drugačije definira broj minimalnog broja zaposlenika u djelatnosti građenja u odnosu na Uredbu o minimalnom broju zaposlenih, pa je tako minimalni broj zaposlenika u zavisnosti od obima ovlaštenja koje pojedino društvo ima u zavisnosti od obima građenja koje može vršiti od 9 (onaj ko da ovlaštenje je u koliziji znači sa uredbom o minimalnom broju zaposlenih, jer ona kaže da za obavljanje te djelatnosti treba 15 radnika) za jednostavnije zahvate do 60 radnika za ovlaštenje za neke složenije radove. Osim ovoga definirani su uslovi za svaku poziciju koji moraju biti ispunjeni da bi firma za građenje dobila dozvolu (ovlaštenja za obavljanje djelatnosti). Prema uredbi o minimalnom broju zaposlenih nema nikakvih uslova osim broja ljudi koje firma mora imati, a oni mogu biti bez ikakvog iskustva ili stručne osposobljenosti započeti djelatnost što je opasno.

Takva uredba pravi više štete i jedino je koristi PUFBiH za traženje nekog osnova da obračunava pune doprinose, zaboravljajući da doprinosi nisu porezi već su direktno u korelaciji sa određenim pravima na korištenja prava na penziju i zdravstveno osiguranje, koje nećeš moći koristiti kad ti porezna po rješenju o kontroli obračuna dodatne doprinose.

Također, ovlaštenje za kontrolu ispunjenosti tehničkih uvjeta za građenje ne provodi porezna uprava niti ima ovlaštenja da to radi, već građevinska inspekcija. Isto je i sa drugim djelatnostima, čije je obavljanje regulirano nekim lex specialis zakonom za tu oblast, osim u slučajevima kada je poreznoj upravi dato ovlaštenja za nadzor provedbe konkretnog zakona u smislu tehničke ispunjenosti kriterija, a koliko znam to je ovlaštenja dato samo u pogledu Zakona o računovodstvu i reviziji. Ali znaju zalutati, pa se pozivati u svojim rješenjima na zakon o cestovnom saobraćaju i slično bez pribavljanja mišljenja nadležnog tijela ovlaštenog za nadzor, s ciljem obračuna poreza i doprinosa, što dovodi u pitanje zakonitost tako provedenog upravnog postupka. Naime, zakon o cestovnom prometu, tačno propisuje tko može vršiti kontrolu i koja zvanja mora imati da bi se provela kontrola.

Ne može živjeti podzakonski akt, ako je osnovni zakon povučen, jer se u zakonu definiše rok nadležnom ministarstvu da propiše provedbu zakona, a najduže 6 mjeseci.

I ključno Vlada može donositi akte sa određenom zakonskom snagom, samo na bazi ovlaštenja parlamenta i nikako drugačije, osim u vanrednim okolnostima po ustavu. Ne znam zašto o ovome raspravljamo kada je i sama uredba o minimalnom broju zaposlenih provedbeni akt, danas u koliziji sa zakonima koji regulišu obavljanje pojedinih djelatnosti i samom klasifikacijom djelatnosti koja je k tomu još definirana na državnom, a ne na entitetskom nivou.

Ne može ni ustavni sud biti zakonodavac, on može dati mišljenje, da li je zakon ili podzakonski akt u suglasnoti sa ustavom, ali će se taj zakon primjenjivati u prelaznom periodu dok nadležno tijelo ne propiše novi zakon ili će se uređenje određenog pitanja staviti van snage nakon isteka tog prelaznog perioda. Ustavni sud ne izrađuje zakone, ali da bi zakon bio usvojen mora proći ustavotvornu komisiju parlamenta koji ocjenjuje njegovu usklađenost sa ustavom. Kako osigurati taj mehanizam, ako Vlada počne da donosi Zakone i u normalnim uvjetima?

saale
Posts: 1020
Joined: 08/07/2008 13:39

#930 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by saale » 05/05/2020 15:02

Ima li neko skripte sa zadacima za certificiranog racunovodju :D

laly
Posts: 246
Joined: 16/01/2012 14:41

#931 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by laly » 13/07/2020 01:36

Pozdrav, zna li neki racunovodjada mi malo pojasni obracun i isplatu regresa?
Znam da je 50% od prosjecne tromjesecne plate u FBiH neoporezivo. I da se veze uz godisnji odmor.
Zanima me da li se isplacuje prije ili poslije koristenja GO?
Da li se moze isplatiti manji iznos od ovog 50%?

made_in_sarajevo
Posts: 3316
Joined: 06/05/2013 23:05

#932 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by made_in_sarajevo » 20/07/2020 16:55

Obrt je u pitanju i ima jedno vozilo dizel na obrtu. Ako se proda to vozilo i kupi se benzin sa plinom, da li pravdanje goriva i racuna ide isto kao i sa dizelom?

PRO165
Posts: 216
Joined: 02/06/2012 23:43

#933 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by PRO165 » 21/07/2020 02:13

made_in_sarajevo wrote:
20/07/2020 16:55
Obrt je u pitanju i ima jedno vozilo dizel na obrtu. Ako se proda to vozilo i kupi se benzin sa plinom, da li pravdanje goriva i racuna ide isto kao i sa dizelom?
A zašto bi bilo drugačije? Nadam se da ako je putničko vozilo ne koristiš ulazni odv ni za gorivo ni za opravke. Također mislim da kod obrta moraš striktno dokazati da automobil koristiš u poslovne svrhe (potpisanim putnim nalozima) inače ti porezna to odbije i pretvori trošak u dobit (+kamate).
citat zakona :
(5) Kao poslovni rashodi mogu se priznati samo oni rashodi za koje postoji uredna
dokumentacija i koji su u direktnoj vezi sa ostvarenjem prihoda. Kod utvrđivanja
povezanosti prihoda sa rashodima polazi se od odgovarajućih normativa (npr.
utroška materijala i energije i sl.) uzimajući u obzir specifičnost djelatnosti.

kokolina
Posts: 201
Joined: 03/12/2006 15:55
Location: mostar

#934 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by kokolina » 27/07/2020 18:57

Pozdrav
Ima li ko pri ruci formu - obrazac za pozajmice vlasnika obrtu za izmirenje doprinosa jer nažalost pazara nema

PRO165
Posts: 216
Joined: 02/06/2012 23:43

#935 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by PRO165 » 29/07/2020 21:27

Mislim da za obrt nije ni potreban ugovor o pozajmici, samo napišeš na virmanu polog vlastitih sredstava mada neke banke prave problem.
Ali evo jedan savjet za obrte:
Za razliku od preduzeća mogu se privremeno zatvoriti (max do 1 godine mislim) tako da ti ne teku obaveze.

Bijeli look
Posts: 99
Joined: 05/05/2016 13:30

#936 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Bijeli look » 02/10/2020 18:50

...

laly
Posts: 246
Joined: 16/01/2012 14:41

#937 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by laly » 02/10/2020 20:11

Pozdrav, ima li neki racunovodja da malo pojasni...

Pregledala sam PDV prijave od 2017-2020 i nasla sam 6 pogresno popunjenih PDV prijava. Iznos za uplatu PDV-a je tacan u svim prijavama, a greske se odnose na pogresno popunjeno polje 32- krajnja potrosnja.
Citala sam da je kazna za pogresno popunjeno polje krajnje potrosnje od 1000 do 10000 KM.
Zanima me kako inspekcija izrice kazne za takve greske? Pisu li kazne pojedinacno za svaku pogresnu PDV prijavu pa da mi dodje kazna 6000? Ili napisu zbirno npr. 1000 KM posto je upitanju malo preduzece i nisu neki veliki iznosi greski upitanju?

PRO165
Posts: 216
Joined: 02/06/2012 23:43

#938 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by PRO165 » 03/10/2020 09:33

Samo uradi ispravku PDV prijava. Nepisano pravilo je da za greške koje sama uočiš i platiš razliku (ako je ima) ne izdaju se kazne.

Ne odnosi se na ovo gore, ali mi pade na pamet u kontekstu kažnjavanja:
Inače kod svih ovih stvari oko poreza treba znati sljedeće: Prijavljen a neplaćen porez je prekršaj, neprijavljen i neplaćen porez je krivično dijelo!

laly
Posts: 246
Joined: 16/01/2012 14:41

#939 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by laly » 03/10/2020 22:24

PRO165 wrote:
03/10/2020 09:33
Samo uradi ispravku PDV prijava. Nepisano pravilo je da za greške koje sama uočiš i platiš razliku (ako je ima) ne izdaju se kazne.

Ne odnosi se na ovo gore, ali mi pade na pamet u kontekstu kažnjavanja:
Inače kod svih ovih stvari oko poreza treba znati sljedeće: Prijavljen a neplaćen porez je prekršaj, neprijavljen i neplaćen porez je krivično dijelo!
I ja sam mislila da uradim izmjene, ali mi kazu da kada mjenjas PDV prijave odmah dolaze u inspekciju. Dobila sam savjete da ostavim ovako kako jeste, pa me zanima ovo oko kazni...

PRO165
Posts: 216
Joined: 02/06/2012 23:43

#940 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by PRO165 » 03/10/2020 23:50

Naprosto nije istina ovo da dolaze baš uvijek. Znam barem 5 firmi koje su mijenjale prijave i nikome nisu došle. Dolazak je skoro neizbježan kad tražiš povrat, pogotovu veće iznos. I na kraju krajeva šta ako dođu. Ako ne dođu sad kod firmi koje vrte veće iznose sigurno dolaze jednom u 5 godina. Teško da ćeš izbjeći kontrolu u dužem vremenskom roku.

User avatar
Ricken
Posts: 5085
Joined: 03/05/2011 23:00
Location: Tamo na jugu daleko od sjevera
Contact:

#941 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Ricken » 04/10/2020 08:07

laly wrote:
02/10/2020 20:11
Pozdrav, ima li neki racunovodja da malo pojasni...

Pregledala sam PDV prijave od 2017-2020 i nasla sam 6 pogresno popunjenih PDV prijava. Iznos za uplatu PDV-a je tacan u svim prijavama, a greske se odnose na pogresno popunjeno polje 32- krajnja potrosnja.
Citala sam da je kazna za pogresno popunjeno polje krajnje potrosnje od 1000 do 10000 KM.
Zanima me kako inspekcija izrice kazne za takve greske? Pisu li kazne pojedinacno za svaku pogresnu PDV prijavu pa da mi dodje kazna 6000? Ili napisu zbirno npr. 1000 KM posto je upitanju malo preduzece i nisu neki veliki iznosi greski upitanju?
Zakon o postupku indirektnog oporezivanja ("Sl. glasnik BiH", br. 89/2005 i 100/2013) propisuje u članu 119:

"(Prekršaj zbog podnošenja netačnih podataka u prijavama indirektnih poreza i ispravama)

(1) Prekršaj indirektnih poreza je podnošenje prijava indirektnih poreza ili carinskih isprava koje sadrže nepotpune, netačne ili lažne podatke.
(2) Ako prekršaj iz stava (1) ovog člana ne prouzrokuje ekonomsku štetu UIO ili ne nametne ekonomski rizik javnim prihodima, sankcija će biti lakša i propisuje se u fiksnom iznosu od 1.000 KM.
(3) Ako prekršaj iz stava (1) ovog člana prouzrokuje ekonomsku štetu UIO ili nametne ekonomski rizik javnim prihodima, smatraće se teškim prekršajem.
(4) Osnovica sankcije biće iznos prouzrokovane ekonomske štete.
(5) Kazna za prekršaj iz stava (3) ovog člana je iznos od 150% do 200% od osnovice za sankciju.
(6) Procenat novčane kazne razvrstaće se u skladu s odredbama iz člana 111. ovog zakona".


Drugim riječima, službene osobe će cijeniti da li postoji šteta za budžet i javne prihode, ako ne utvrde takvu štetu, tada se kazna izriče u fiksnom iznosu.

Bijeli look
Posts: 99
Joined: 05/05/2016 13:30

#942 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Bijeli look » 04/10/2020 11:51

Bio sam postavio pitanje iznad, pa sam izbrisao, jer mi je pomogao prijatelj Gugl nakon 10 sekundi pretrage... :D
Uglavnom, ponovo pišem jer me sad zanima nešto drugo: ove godine osim svog stalnog posla sam radio i na tri projekta sa drugim poslodavcem, po ugovoru o djelu. Zbir naknada po ugovorima je 6200 KM neto.
Našao sam ovdje da ću morati podnijeti poresku prijavu do kraja marta: http://www.feb.ba/porezna-uprava-fbih-j ... h-prijava/ .

Zanima me da li ću biti obavezan i da nešto plaćam nakon podnošenja poreske prijave, odnosno da li imaju neke druge posljedice? Ili je ova prijava samo formalnost, pošto je poslodavac izvršio sve uplate? Dobio sam već ovjerene obrasce AUG 1031, naravno. Pitam zato što će ovi projekti nastaviti i ubuduće, tako da znam koliko love da tražim naredne godine, ako imam i ja nekih obaveza vezanih za ugovore o djelu. :D Hvala puno!

User avatar
bude
Posts: 798
Joined: 10/11/2008 13:26
Location: sleepy hollow

#943 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by bude » 04/10/2020 12:16

Treba po isteku godine uzeti od poslodavca GIP obrazac i objediniti prihode iz istog sa prihodima iz AUG obrazaca i to sve unijeti u GPD obrazac. Ukoliko poslodavac nije iskoristio puni poreski odbitak, moze eventualno na kraju biti nekog povrata poreza, narocito ako imas pravo odbitka na osnovu placenih kamata za stambeni kredit ili troskova lijecenja, inace je placeni porez jednak poreznoj obavezi.

Bijeli look
Posts: 99
Joined: 05/05/2016 13:30

#944 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Bijeli look » 04/10/2020 13:05

Super. Hvala puno na odgovoru. :bih:

User avatar
farenhajt983
Posts: 88
Joined: 30/05/2019 11:02

#945 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by farenhajt983 » 05/10/2020 19:03

Ne znam da li je pogresno mjesto za postavit pitanje.

Naime, izgubio sam 2 od 5 uplatnica iz dec.2019 za placanje nekih racuna, a sada mi tih svih 5 uplatnica(kopije koje zadrzim) treba da prilozim kao dokaz za jedan materijal. Placanje je vrseno u BH Posti.
Na osnovu ostatka uplatnica znam datum i vrijeme i onih koje mi nedostaju.

Koja je procedura i ako je to moguce od Poste dobiti kao neki dokaz sa izvrsenim placanjima.

*nije u pitanju kupovina ili tome slicno po online shopovima

pinkman
Posts: 1583
Joined: 07/09/2013 18:57

#946 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by pinkman » 13/11/2020 00:30

Kakav je tretman pozajmica u smislu poreza? Ono sto znam jeste da ako pravno lice pozajmi novac fizickom licu, da se onda treba uracunati i trzisna kamatna stopa (sa web stranice Centralne banke BIH), a razlika izmedju trzisne kamatne stope i ugovorene kamatne stope se smatra kao korist na sto treba platiti poreze i doprinose kao na platu. To je ok, kako ja shvatam.

Ono sto malo ne razumijem jeste kako ide kad je obrnuta situacija :D

Recimo firma je nedavno osnovana, posao se jos uvijek nije razradio i vlasnik svaki mjesec pravi pozajmicu da moze uplatiti neto platu, poreze, doprinose, prostor, knjigovodju i sl. Ako je u pitanju beskamatna pozajmica kako se to dalje tretira?

Koliko vidim moze biti:

a) Firma je vratila pozajmicu u roku i sta onda buduci da je beskamatna pozajmca. Moze li biti beskamatna?

b) Firma nije vratila pozajmicu? Pretpostavljam da se to onda tretira kao prihod sto moze da utice/poveca dobit, pa samim time i iznos koji se plati porez na dobit, zar ne? Koji je rok u kojem treba vratiti i sta ako se ne vrati u roku?

c) Oprost duga? Ako se moze tako nazvati. :D

Uglavnom, nije mi jasno kako ide kad je beskamatna pozajmica i firma dobila taj novac. Da li fizicko lice treba platiti neki porez na dohodak (na razliku trzisne i ugovorene kamatne stope), te kako sa pravnim licem i porezom na dobit.

Armin2013
Posts: 282
Joined: 19/08/2013 15:37

#947 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Armin2013 » 13/11/2020 11:24

pinkman wrote:
13/11/2020 00:30
Kakav je tretman pozajmica u smislu poreza? Ono sto znam jeste da ako pravno lice pozajmi novac fizickom licu, da se onda treba uracunati i trzisna kamatna stopa (sa web stranice Centralne banke BIH), a razlika izmedju trzisne kamatne stope i ugovorene kamatne stope se smatra kao korist na sto treba platiti poreze i doprinose kao na platu. To je ok, kako ja shvatam.

Ono sto malo ne razumijem jeste kako ide kad je obrnuta situacija :D

Recimo firma je nedavno osnovana, posao se jos uvijek nije razradio i vlasnik svaki mjesec pravi pozajmicu da moze uplatiti neto platu, poreze, doprinose, prostor, knjigovodju i sl. Ako je u pitanju beskamatna pozajmica kako se to dalje tretira?

Koliko vidim moze biti:

a) Firma je vratila pozajmicu u roku i sta onda buduci da je beskamatna pozajmca. Moze li biti beskamatna?

b) Firma nije vratila pozajmicu? Pretpostavljam da se to onda tretira kao prihod sto moze da utice/poveca dobit, pa samim time i iznos koji se plati porez na dobit, zar ne? Koji je rok u kojem treba vratiti i sta ako se ne vrati u roku?

c) Oprost duga? Ako se moze tako nazvati. :D

Uglavnom, nije mi jasno kako ide kad je beskamatna pozajmica i firma dobila taj novac. Da li fizicko lice treba platiti neki porez na dohodak (na razliku trzisne i ugovorene kamatne stope), te kako sa pravnim licem i porezom na dobit.
Pozajmica: Vlasnik daje firmi beskamatnu pozajmicu:
- pozajmica nema rok trajanja, možeš svake godine prolongirati povrat na još jednu godinu
- vlasnik nema nikave obaveze po osnovu te pozajmice a niti društvo
- ako se vrati pozajmice (samo osnovni iznos bez kamata itd) onda opet nema nikakvih obaveza ni vlasnik ni društvo
- ako se pozajmica otpiše, ide u prihod i plaća se na to porez na dobit, vlasnik nema nikakvu obavezu.
- ako je pozajmica veće i ne planira se vratit možda je bolje razmislit o povećanju kapitala i tada zaobilaziš porez

lp

pinkman
Posts: 1583
Joined: 07/09/2013 18:57

#948 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by pinkman » 13/11/2020 13:11

Armin2013 wrote:
13/11/2020 11:24
pinkman wrote:
13/11/2020 00:30
Kakav je tretman pozajmica u smislu poreza? Ono sto znam jeste da ako pravno lice pozajmi novac fizickom licu, da se onda treba uracunati i trzisna kamatna stopa (sa web stranice Centralne banke BIH), a razlika izmedju trzisne kamatne stope i ugovorene kamatne stope se smatra kao korist na sto treba platiti poreze i doprinose kao na platu. To je ok, kako ja shvatam.

Ono sto malo ne razumijem jeste kako ide kad je obrnuta situacija :D

Recimo firma je nedavno osnovana, posao se jos uvijek nije razradio i vlasnik svaki mjesec pravi pozajmicu da moze uplatiti neto platu, poreze, doprinose, prostor, knjigovodju i sl. Ako je u pitanju beskamatna pozajmica kako se to dalje tretira?

Koliko vidim moze biti:

a) Firma je vratila pozajmicu u roku i sta onda buduci da je beskamatna pozajmca. Moze li biti beskamatna?

b) Firma nije vratila pozajmicu? Pretpostavljam da se to onda tretira kao prihod sto moze da utice/poveca dobit, pa samim time i iznos koji se plati porez na dobit, zar ne? Koji je rok u kojem treba vratiti i sta ako se ne vrati u roku?

c) Oprost duga? Ako se moze tako nazvati. :D

Uglavnom, nije mi jasno kako ide kad je beskamatna pozajmica i firma dobila taj novac. Da li fizicko lice treba platiti neki porez na dohodak (na razliku trzisne i ugovorene kamatne stope), te kako sa pravnim licem i porezom na dobit.
Pozajmica: Vlasnik daje firmi beskamatnu pozajmicu:
- pozajmica nema rok trajanja, možeš svake godine prolongirati povrat na još jednu godinu
- vlasnik nema nikave obaveze po osnovu te pozajmice a niti društvo
- ako se vrati pozajmice (samo osnovni iznos bez kamata itd) onda opet nema nikakvih obaveza ni vlasnik ni društvo
- ako se pozajmica otpiše, ide u prihod i plaća se na to porez na dobit, vlasnik nema nikakvu obavezu.
- ako je pozajmica veće i ne planira se vratit možda je bolje razmislit o povećanju kapitala i tada zaobilaziš porez

lp
Hvala na info. A treba li kod notara ovjeriti ugovor i predati u PU? To je u pitanju par beskamanih pozajmica u par mjeseci koja ce isti dan biti preusmjerena za kiriju, PIO, zdravstvo, neto platu i to je to. Nije u pitanju veca pozajmica koja bi se dalje koristila i investirala u neke projekte i tome slicno. Znaci nista spektakularno, svega par hiljada KM.

Nije mi jasno zasto kad je pozajmica sa firme na firmu onda treba biti kamatna stopa ili ce se obracunati razlika dok kad vlasnik tj. fizicko lice pozajmljujuje firmi onda nije obavezno. Pretpostavljam jer se tako moze 'preljevati' dobit, a ovdje novac ide u firmu, ali opet djeluje diskriminatorno. :D

Takodje, ne mogu nigdje ovu tematiku da nadjem u Zakonu o porezu na dobit niti u Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit.

EDIT: Ipak vidim u Pravilniku jedino ovo:
+ razlika između tržišne (niže) kamate i kamate po kreditima između povezanih lica, kao i drugi pripadajući troškovi, sa obilježjem transferne cijene, član 17. stav 1. tačka 1. i član 48. Zakona;

Armin2013
Posts: 282
Joined: 19/08/2013 15:37

#949 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Armin2013 » 16/11/2020 07:15

[/quote]

Hvala na info. A treba li kod notara ovjeriti ugovor i predati u PU? To je u pitanju par beskamanih pozajmica u par mjeseci koja ce isti dan biti preusmjerena za kiriju, PIO, zdravstvo, neto platu i to je to. Nije u pitanju veca pozajmica koja bi se dalje koristila i investirala u neke projekte i tome slicno. Znaci nista spektakularno, svega par hiljada KM.

Nije mi jasno zasto kad je pozajmica sa firme na firmu onda treba biti kamatna stopa ili ce se obracunati razlika dok kad vlasnik tj. fizicko lice pozajmljujuje firmi onda nije obavezno. Pretpostavljam jer se tako moze 'preljevati' dobit, a ovdje novac ide u firmu, ali opet djeluje diskriminatorno. :D

Takodje, ne mogu nigdje ovu tematiku da nadjem u Zakonu o porezu na dobit niti u Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit.

EDIT: Ipak vidim u Pravilniku jedino ovo:
+ razlika između tržišne (niže) kamate i kamate po kreditima između povezanih lica, kao i drugi pripadajući troškovi, sa obilježjem transferne cijene, član 17. stav 1. tačka 1. i član 48. Zakona;
[/quote]

Pozdrav,
Nema potreba za ovjerom, ali možeš pitat u PU.

Pozajmica može bit beskamatna u bilo kojem slučaju ali u slučaju da firma daje beskamatnu pozajmicu ona se odriče prihoda, i to je njeno pravo, ali s obzirom i da umanjuješ porez na dobit to ti PU neće oprostit pa se mora izračunati koji bi bio prihod po osnovu pozajmica i platiti porez na to.

Pročitaj pravilnik o transfernim cijenama.

lp

Jesen82
Posts: 9
Joined: 15/10/2015 18:44

#950 Re: Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

Post by Jesen82 » 14/12/2020 23:12

Pozdrav! Prvi puta ću imati kontrolu UIO za poduzetnika koji vodi prosto knjigovodstvo...da li neko može da mi kaže šta inspektori još traže pored KUF-a i KIf-a, pošto nemam analitike kupaca i dobavljača...da li gledaju knjigu prihoda i rashoda, potraživanja i obaveza? hvala

Post Reply