Pitanje iz Ukrajine

[GaRGa]

Ne znam zasto al Ukrajinke vole Bosnu i Bosance, znam par ljudi kojima su bake i nane ukrajinke

[dedi]

ZAPIS O ZEMLJI

PITAO JEDNOM TAKO JEDNOG VRLI PITAC NEKI
A KTO JE TA A STO JE TA DA PROSTIS
GDJE JE TA KUDA JE
ODAKLE JE TA BOSNA REKTI
A ZAPITAN ODGOVOR NJEMU TAD HITAR DADE
BOSNA DA PROSTIS, JEDNA ZEMLJA IMADE
I POSNA I BOSA DA PROSTIS
I HLADNA I GLADNA
I KTOMU JOS DA PROSTIS
PRKOSNA OD SNA

Mak Dizdar

[michio]

Kazu da su Ukrajinci dosli u BiH i zato sto je nestalo goriva(drva) u zapadnoj Ukrajini. Ne znam koliko je ovo tacno. Kod mene u razredu je bilo dvoje Ukrajinaca u BL pa su nam pricali o Ukrajini a da nikad tamo nisu ni bili

[Ukrajinac]

Ukrajinci koji žive u Bosni i Hercegovini danas su uglavnom naseljeni na području Republike Srpske u mjestima Banja Luka, Prnjavor, Kozarac-Trnopolje, Derventa, Laktaši,Gradiška i Srbac. U krajeve Bosne i Hercegovine dolaze krajem 19. i početkom 20. stoljeća iz Zapadne Galicije -Ukrajina.Ukrajina je vjerski, pravoslavna zemlja, a Ukrajinci u BiH su većinom grkokatolici (98%), dok ih je svega 2% pravoslavne vjeroispovijesti koji su smješteni u Hrvaćanima. Veoma su pobožni, tako da pretežno naseljavaju mjesta blizu svojih vjerskih objekata. Uoči Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je bilo oko 12.000 Ukrajinaca. Pretpostavlja se da je broj Ukrajinaca u odnosu na 1991. godinu, kada ih je bilo oko 7.500 hiljada, prepolovljen, te da ih danas ima svega 3.000 hiljade. S nostalgijom se Ukrajinci prisjećaju bivših vremena. U Devetini ( ukrajinsko selo u opštini Laktaši) je tada radila ukrajinska škola Taras Ševčenko, a danas je ona opljačkana i prazna. Veliki broj Ukrajinaca je početkom 1992. godine napustio Bosnu i Hercegovinu iz mnogih razloga ( iz straha, pretnji, nasilne mobilizacije, odvođenja u logore i drugog).Dio je migrirao u Kanadu, SAD i u razne krajeve Zapadne Evrope, posebno nakon rušenja dvije ukrajinske crkve u Prnjavoru i Staroj Dubravi. U blizini spomenute crkve u Prnjavoru, 1990. godine otvoren je i najveći centar Ukrajinaca u BiH – Kulturno-duhovni centar – gdje se danas izvode razni zabavni i edukativni programi, te kursevi ukrajinskog jezika tokom čitave godine. Osim toga, u istom kompleksu smještena je i biblioteka ukrajinske literature i ukrajinski etno-monografski-istorijski muzej u kome su smještene alatke koje Ukrajinci donose sa sobom naseljavajući Bosnu i Hercegovinu.

U povodu obilježavanja 100 godišnjice ukrajinskog prosvetiteljstva na ovim prostorima u Naseobini Lišnja 2008. godine je podignut spomenik prvoj ukrajinskoj čitaonici i školi na Balkanu. Ukrajinci su se integrirali u bosanskohercegovačko društvo, što ne znači da su se i asimilirali. Naime, oni su vjerni čuvari ukrajinskog identiteta u mnogim segmentima. Ukrajinski jezik uglavnom znaju svi Ukrajinci i on se govori u porodici, crkvi i u ukrajinskim udruženjima koje rade na čuvanju identiteta (Koordinacioni Savez ukrajinskih društava i organizacija – KRUTO sa članicama: KPUU "Taras Ševčenko" Banja Luka, KUD "Kozak" Laktaši, KPUU "Červona kalena" Lišnja, KPDU "Taras Ševčenko" Prnjavor i KUHU "Veselka" Trnopolje i "Ukrajinska matica" Banja Luka). U Devetini, selu blizu Laktaša, sačuvane su prve ukrajinske kuće pokrivene slamom. One se čuvaju kao dio istorijske baštine. Ukrajinska nošnja prisutna je u svakoj familiji podjednako kao i Kozbar, najpoznatija zbirka poezije najprevođenijeg ukrajinskog pjesnika Tarasa Ševčenka. Zanimljivo je da su očuvanju svog kulturnog identiteta doprinijeli sami Ukrajinci jer su veze s maticom do skoro bile rijetke, gotovo nisu ni postojale. Porodica, Crkva i udruženja – kulturno umjetnička društva, pored vjerske, odigrali su i društvenu ulogu, posebno kod mladih kod kojih je izražen ukrajinski identitet. Vjerski obredi se obavljaju na ukrajinskom jeziku Crkva i udruženja su ta koja ih okuplja i organizuje razna druženja gdje se izvode poznate ukrajinske igre i pjesme. Brine se i o informativnoj djelatnosti te se dobavljaju štampa i literatura na ukrajinskom jeziku kako maternji jezik ne bi pao u zaborav, a povremeno se štampaju glasila ukrajinaca sa ovih prostora. Prema crkvenim podacima Ukrajinci su se prestali doseljavati oko 1935. godine u BiH.

[macan prvi]

Ukrajinci koji žive u Bosni i Hercegovini danas su uglavnom naseljeni na području Republike Srpske u mjestima Banja Luka, Prnjavor, Kozarac-Trnopolje, Derventa, Laktaši,Gradiška i Srbac. U krajeve Bosne i Hercegovine dolaze krajem 19. i početkom 20. stoljeća iz Zapadne Galicije -Ukrajina.Ukrajina je vjerski, pravoslavna zemlja, a Ukrajinci u BiH su većinom grkokatolici (98%), dok ih je svega 2% pravoslavne vjeroispovijesti koji su smješteni u Hrvaćanima. Veoma su pobožni, tako da pretežno naseljavaju mjesta blizu svojih vjerskih objekata. Uoči Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je bilo oko 12.000 Ukrajinaca. Pretpostavlja se da je broj Ukrajinaca u odnosu na 1991. godinu, kada ih je bilo oko 7.500 hiljada, prepolovljen, te da ih danas ima svega 3.000 hiljade. S nostalgijom se Ukrajinci prisjećaju bivših vremena. U Devetini ( ukrajinsko selo u opštini Laktaši) je tada radila ukrajinska škola Taras Ševčenko, a danas je ona opljačkana i prazna. Veliki broj Ukrajinaca je početkom 1992. godine napustio Bosnu i Hercegovinu iz mnogih razloga ( iz straha, pretnji, nasilne mobilizacije, odvođenja u logore i drugog).Dio je migrirao u Kanadu, SAD i u razne krajeve Zapadne Evrope, posebno nakon rušenja dvije ukrajinske crkve u Prnjavoru i Staroj Dubravi. U blizini spomenute crkve u Prnjavoru, 1990. godine otvoren je i najveći centar Ukrajinaca u BiH – Kulturno-duhovni centar – gdje se danas izvode razni zabavni i edukativni programi, te kursevi ukrajinskog jezika tokom čitave godine. Osim toga, u istom kompleksu smještena je i biblioteka ukrajinske literature i ukrajinski etno-monografski-istorijski muzej u kome su smještene alatke koje Ukrajinci donose sa sobom naseljavajući Bosnu i Hercegovinu.

U povodu obilježavanja 100 godišnjice ukrajinskog prosvetiteljstva na ovim prostorima u Naseobini Lišnja 2008. godine je podignut spomenik prvoj ukrajinskoj čitaonici i školi na Balkanu. Ukrajinci su se integrirali u bosanskohercegovačko društvo, što ne znači da su se i asimilirali. Naime, oni su vjerni čuvari ukrajinskog identiteta u mnogim segmentima. Ukrajinski jezik uglavnom znaju svi Ukrajinci i on se govori u porodici, crkvi i u ukrajinskim udruženjima koje rade na čuvanju identiteta (Koordinacioni Savez ukrajinskih društava i organizacija – KRUTO sa članicama: KPUU "Taras Ševčenko" Banja Luka, KUD "Kozak" Laktaši, KPUU "Červona kalena" Lišnja, KPDU "Taras Ševčenko" Prnjavor i KUHU "Veselka" Trnopolje i "Ukrajinska matica" Banja Luka). U Devetini, selu blizu Laktaša, sačuvane su prve ukrajinske kuće pokrivene slamom. One se čuvaju kao dio istorijske baštine. Ukrajinska nošnja prisutna je u svakoj familiji podjednako kao i Kozbar, najpoznatija zbirka poezije najprevođenijeg ukrajinskog pjesnika Tarasa Ševčenka. Zanimljivo je da su očuvanju svog kulturnog identiteta doprinijeli sami Ukrajinci jer su veze s maticom do skoro bile rijetke, gotovo nisu ni postojale. Porodica, Crkva i udruženja – kulturno umjetnička društva, pored vjerske, odigrali su i društvenu ulogu, posebno kod mladih kod kojih je izražen ukrajinski identitet. Vjerski obredi se obavljaju na ukrajinskom jeziku Crkva i udruženja su ta koja ih okuplja i organizuje razna druženja gdje se izvode poznate ukrajinske igre i pjesme. Brine se i o informativnoj djelatnosti te se dobavljaju štampa i literatura na ukrajinskom jeziku kako maternji jezik ne bi pao u zaborav, a povremeno se štampaju glasila ukrajinaca sa ovih prostora. Prema crkvenim podacima Ukrajinci su se prestali doseljavati oko 1935. godine u BiH.

Bome cemo spektru religija u BiH na koje mozemo bitni ponosni uz islam, pravoslavlje, katolicanstvo i judaizam dodati i grkokatolicanstvo.

[A1fa]

Ukrajinci koji žive u Bosni i Hercegovini danas su uglavnom naseljeni na području Republike Srpske u mjestima Banja Luka, Prnjavor, Kozarac-Trnopolje, Derventa, Laktaši,Gradiška i Srbac. U krajeve Bosne i Hercegovine dolaze krajem 19. i početkom 20. stoljeća iz Zapadne Galicije -Ukrajina.Ukrajina je vjerski, pravoslavna zemlja, a Ukrajinci u BiH su većinom grkokatolici (98%), dok ih je svega 2% pravoslavne vjeroispovijesti koji su smješteni u Hrvaćanima. Veoma su pobožni, tako da pretežno naseljavaju mjesta blizu svojih vjerskih objekata. Uoči Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je bilo oko 12.000 Ukrajinaca. Pretpostavlja se da je broj Ukrajinaca u odnosu na 1991. godinu, kada ih je bilo oko 7.500 hiljada, prepolovljen, te da ih danas ima svega 3.000 hiljade. S nostalgijom se Ukrajinci prisjećaju bivših vremena. U Devetini ( ukrajinsko selo u opštini Laktaši) je tada radila ukrajinska škola Taras Ševčenko, a danas je ona opljačkana i prazna. Veliki broj Ukrajinaca je početkom 1992. godine napustio Bosnu i Hercegovinu iz mnogih razloga ( iz straha, pretnji, nasilne mobilizacije, odvođenja u logore i drugog).Dio je migrirao u Kanadu, SAD i u razne krajeve Zapadne Evrope, posebno nakon rušenja dvije ukrajinske crkve u Prnjavoru i Staroj Dubravi. U blizini spomenute crkve u Prnjavoru, 1990. godine otvoren je i najveći centar Ukrajinaca u BiH – Kulturno-duhovni centar – gdje se danas izvode razni zabavni i edukativni programi, te kursevi ukrajinskog jezika tokom čitave godine. Osim toga, u istom kompleksu smještena je i biblioteka ukrajinske literature i ukrajinski etno-monografski-istorijski muzej u kome su smještene alatke koje Ukrajinci donose sa sobom naseljavajući Bosnu i Hercegovinu.

U povodu obilježavanja 100 godišnjice ukrajinskog prosvetiteljstva na ovim prostorima u Naseobini Lišnja 2008. godine je podignut spomenik prvoj ukrajinskoj čitaonici i školi na Balkanu. Ukrajinci su se integrirali u bosanskohercegovačko društvo, što ne znači da su se i asimilirali. Naime, oni su vjerni čuvari ukrajinskog identiteta u mnogim segmentima. Ukrajinski jezik uglavnom znaju svi Ukrajinci i on se govori u porodici, crkvi i u ukrajinskim udruženjima koje rade na čuvanju identiteta (Koordinacioni Savez ukrajinskih društava i organizacija – KRUTO sa članicama: KPUU "Taras Ševčenko" Banja Luka, KUD "Kozak" Laktaši, KPUU "Červona kalena" Lišnja, KPDU "Taras Ševčenko" Prnjavor i KUHU "Veselka" Trnopolje i "Ukrajinska matica" Banja Luka). U Devetini, selu blizu Laktaša, sačuvane su prve ukrajinske kuće pokrivene slamom. One se čuvaju kao dio istorijske baštine. Ukrajinska nošnja prisutna je u svakoj familiji podjednako kao i Kozbar, najpoznatija zbirka poezije najprevođenijeg ukrajinskog pjesnika Tarasa Ševčenka. Zanimljivo je da su očuvanju svog kulturnog identiteta doprinijeli sami Ukrajinci jer su veze s maticom do skoro bile rijetke, gotovo nisu ni postojale. Porodica, Crkva i udruženja – kulturno umjetnička društva, pored vjerske, odigrali su i društvenu ulogu, posebno kod mladih kod kojih je izražen ukrajinski identitet. Vjerski obredi se obavljaju na ukrajinskom jeziku Crkva i udruženja su ta koja ih okuplja i organizuje razna druženja gdje se izvode poznate ukrajinske igre i pjesme. Brine se i o informativnoj djelatnosti te se dobavljaju štampa i literatura na ukrajinskom jeziku kako maternji jezik ne bi pao u zaborav, a povremeno se štampaju glasila ukrajinaca sa ovih prostora. Prema crkvenim podacima Ukrajinci su se prestali doseljavati oko 1935. godine u BiH.

Bome cemo spektru religija u BiH na koje mozemo bitni ponosni uz islam, pravoslavlje, katolicanstvo i judaizam dodati i grkokatolicanstvo.

Eto ja sam nedavno i upoznao prvog takvog Ukrajinca iz BIH Tad sam prvi put i cuo da postoje i grkokatolici kod nas u BIH i da cak imaju i svoju crkvu koja je srusena zajedno sa svim ostalim vjerskim objektima koji nisu bili pravoslavni.
Meni se taj Prnjavor sve vise svidja, pogotovo sto sam cuo da tamo ima i ogroman broj Italijana koji su dosli na isti nacin kao i Ukrajinci. Steta sto to izgleda nije vise ni nalik onom gradu od prije 1992

[kiky]

ti patka ...
imamo i ukrajince ...
interesantno ali bosna i ukrajina imaju jako puno sličnosti ...
barem što se tiče tih nekih istorijsko političkih momenata ...
obadvije zemlje su bile osvajane, provele jako puno vremena pod okupacijom i pljačkane ...
obadvije zemlje se več dugo bore za samostalnost ...
obadvije zemlje se, i poslije sticanja samostalnosti, moraju borit protiv agresivnih susjeda ...
možda i nebi bilo loše da smo se malko zbližili sa ukrajinom ...
ali sad im je predsjednik onaj konj tako da ukrajini opet predstoje crni dani ...
usput ...
pozdrav svim ukrajincima u bosni i hercegovini ...

[keep it real]

obadvije zemlje se več dugo bore za samostalnost ...
obadvije zemlje se, i poslije sticanja samostalnosti, moraju borit protiv agresivnih susjeda ...
možda i nebi bilo loše da smo se malko zbližili sa ukrajinom ...
ali sad im je predsjednik onaj konj tako da ukrajini opet predstoje crni dani ...

a dosad kao sve cvijetalo dok je bio pro-zapadni predsjednik .

toliko je bio dobar da je dobio manje od 5 % na izborima .


@ ukrajinac

koliko je ukrajinaca bilo u redovima vojske republike srpske ?

[michio]

Ukrajinaca je bilo u VRS samo sto im Vukovi sa Vucijaka srusise crkvu Neobicna poruka.

[Toto]

Sto morate i ovu temu pospricat politickim smradom