Petogodišnji deficit BiH veći od 27 milijardi KM

[dariosa]

Petogodišnji deficit BiH veći od 27 milijardi KM

http://www.nezavisne.com/revija/tekst1-050313.php

Ukoliko BiH nastavi sa nepovoljnim trendom trgovinske razmjene sa inostranstvom, koji samo u zadnjih pet godina karakteriše deficit od preko 27 milijardi KM, ozbiljno će biti dovedena u pitanje makroekonomska stabilnost i spoljna likvidnost zemlje, upozoravaju ekonomski analitičari.

Analize pokazuju da BiH nema potrebnu zaštitu domaće proizvodnje od dampinških cijena i uvoza roba koje ne zadovoljavaju potrebne standarde kvaliteta.

Domaći proizvođači ističu da se uvozi sve i svašta, čak i roba sumnjivog kvaliteta, što dovodi do daljeg propadanja bh. proizvodnje.

JEDNOSTAVNIJE JE UVOZITI
"Stvoreno je ubjeđenje da se u ovoj zemlji ništa ne isplati proizvoditi i da je jednostavnije sve uvoziti. Prividno, to je zaista tako. Međutim, na tim postavkama se ne može graditi, razvijati, niti opstati jedna ekonomija", ističe Vasilj Žarković, savjetnik za privredni sistem i finansije srpskog člana Predsjedništva BiH.

BiH je prošle godine ostvarila ukupnu robnu razmjenu sa inostranstvom u iznosu od 12,36 milijardi KM. Od toga se na uvoz odnosilo 9,37 milijardi, a izvoz 2,99 milijardi KM, što znači da je deficit iznosio 6,38 milijardi, a pokrivenost uvoza izvozom nepunih 32 odsto.

Ekonomisti ukazuju da svijest o potrebi većeg izvoza nije u potrebnoj mjeri razvijena, navodeći da se mora insistirati na promjeni gledišta i preduzimanju potrebnih mjera na privlačenja ino-kapitala.

Ocjenjuje se da je BiH sa oko 3,8 miliona stanovnika i oko 12,5 milijardi KM bruto domaćim proizvodom malo tržište, koje je prinuđeno da jača izvozni potencijal, jer je to preduslov ekonomskog rasta, savremenog razvoja, novog zapošljavanja i uravnoteženijeg spoljnotrgovinskog bilansa.

NAJUGROŽENIJI JE AGROSEKTOR
Najnepovoljniji sektor BiH zasigurno je agrokompleks, gdje je pokrivenost uvoza izvozom ispod 10 odsto, što je omjer koji se održava godinama. Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2004. godini iznosio je 1,94 milijardi KM, a izvoz samo 176 miliona.

Žarković spas vidi u onemogućavanju dampinškog uvoza subvencioniranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a čiji je motiv osvajanje bh. tržišta. Osim toga, potrebno je, navodi, uspostaviti efikasniji sistem kontrole kvaliteta uvoznih proizvoda po modelu Evropske unije.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH (STK) ističu da su vlasti agrosektoru davale samo deklarativnu podršku, a da su taj odnos malo promijenile tek nedavnim uvođenjem carina na pojedine proizvode iz Hrvatske i Srbije i Crne Gore.

"To nije dovoljno! Moraju se stvoriti uslovi za podsticaj domaće primarne proizvodnje koja se po potencijalu nalazi u RS, jer bez nje će se zaštita prerađivačkih kapaciteta, koji se dominantno nalaze u FBiH, bazirati na uvozu kao što je to sada slučaj", kaže Petar Milanović, potpredsjednik STK BiH.

On napominje da je BiH država koja ima različitu privrednu strukturu po entitetima i regijama, te da je stoga normalno tražiti njihove prednosti, a ne da se one, kao sada, takmiče po jačini pritiska na vlasti, umjesto da odlučujući faktor budu analize koje govore o baziranju privrede na razvojnim kapacitetima koji bi vezali cijeli reproduktivni lanac.

IZLAZ U METALNOJ INDUSTRIJI
Milanović smatra da je oblast metalne industrije najbolji pravac iz koga BiH može tražiti izlaz iz postojeće situacije, a što je, ističe, i odraz stanja koje je BiH imala u predratnom periodu.

Podaci pokazuju da je prošla godina, za razliku od prethodnih, bila prilično pozitivnija u tom sektoru, jer je BiH u kategoriji ruda, metala i proizvoda od metala ostvarila izvoz od 717 miliona KM, što je relativno uravnoteženo sa uvozom koji je iznosio 845 miliona KM.

Istina je, kaže Milanović, da postoji veliki uvoz u kategoriji mašina, vozila i drugih proizvoda iz te grane, gdje deficit dostiže 1,9 milijardi KM.

"Međutim, prisutan je veliki uvoz vozila što je neminovnost, kao i mašina kao osnovnog sredstva koje uglavnom služi u funkciji razvoja BiH", napominje on.

Drugi po vrijendnosti izvoza je drvni sektor čiji je udio u 2004. godini iznosio 653 miliona KM, dok je ostvareni uvoz iznosio 553 miliona. Ekonomisti ukazuju da se, ipak, radi o prilično nepovoljnom odnosu, jer se iz naše zemlje mahom odvoze niže faze prerade drveta, najčešće rezana građe, dok s druge strane uvozimo skupi namještaj.

Kao neophodan potez u toj oblasti nameće se privatizacija drvoprerađivačkih kapaciteta, koja u sadašnjem državnom vlasništvu propadaju ili u najboljem slučaju stagniraju.

U sektoru tekstila, kože i obuće BiH je ostvarila iznos od 337 miliona KM, čime je pokrila samo polovinu uvoza. Čak 95 odsto tog značajnog sektora, koji zapošljava veliki broj radnika, radi takozvane lon poslove (obrada proizvoda za naručioca iz inostranstva).

Ako vlasti u ovoj godini ne nađu rješenja za porast likvidnosti preduzeća iz te oblasti, u STK BiH upozoravaju da će doći do njenog velikog pada, prvenstveno zbog sve jačeg ulaska kineskih proizvoda.

Velika i dugotrajna boljka BiH je energetski sektor, gdje smo prošle godine zabilježili uvoz od preko milijardu KM. Slaba je utjeha što se izvoz donekle poboljšao i iznosi 292 miliona, mahom zbog rada Koks-hemijskog kombinata u Lukavcu i Rafinerije ulja Modriča.

U strukturi uvoza dominiraju naftni derivati, jer vlasti u BiH domaćoj rafineriji nafte nikada nisu omogućile kontinuiranu i značajniju proizvodnju.

"Iako je ta oblast zbog kapaciteta u Bosanskom Brodu trebalo da bude nosilac razvoja BiH, ona je postala izrazito nepovoljna, jer tu nažalost ne postoji ekonomija, već samo politika koja Rafineriju ne gleda kao ključni resurs cijele države", zaključuje Milanović.

Vlasti su, napominje on, stalno pričale o reformskom pristupu, ali se on nije osjetio u praksi kroz brzu i uspješnu privatizaciju, kao ni kod pokretanja stečajnih postupaka u preduzećima koja u postojećem stanju ne mogu nastaviti rad, a kroz koji bi mogli opstati pojedini zdravi pogoni.

Žarković dodaje da se svi slažu da BiH nema dovoljno prepoznatljivih izvoznih proizvoda, kvalitetom i dizajnom konkurentnih na ino-tržištima, te da strukturu izvoza uglavnom čine primarni proizvodi, a veoma malo finalni.

"Promjenu privredne strukture nije moguće ostvariti bez značajnijih stranih investicija koje su ključne za rast izvoza i rast međunarodne konkurentnosti domaće privrede", kaže Žarković.

Predrag KLINCOV

Robna razmjena BiH sa najznačajnijim spoljnotrgovinskim partnerima u 2004.
DRŽAVA
OBIM
UVOZ
IZVOZ
DEFICIT
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM U %

Hrvatska
2.809.000
2.192.406
616.594
1.575.812
28,12

SCG
1.568.822
1.101.992
466.830
635.162
42,36

Njemačka
1.448.465
1.093.313
355.151
738.162
32,48

Slovenija
1.305.523
1.082.582
222.941
859.641
20,59

Italija
1.275.853
789.681
486.172
303.509
61,57

Austrija
703.591
567.513
136.078
431.435
23,98

Mađarska
607.680
484.289
123.391
360.898
25,48

Švajcarska
354.181
248.985
105.196
143.789
42,25

Turska
206.172
189.261
16.911
172.350
8,94

Češka
191.676
179.710
11.966
167.744
6,66

Rusija
160.963
159.829
1.135
158.694
0,71

Holandija
148.653
129.173
19.480
109.693
15,08

Ostali
1.584.898
1.152.524
432.374
720.150
37,52

Ukupno
12.365.477
9.371.258
2.994.219
6.377.039
31,95

[digger]

Dajte ljudi da kada postavljate teme prenesene sa drugog izvora, obezbijedite i link. U ovom primjeru, kako vidjeti odnose sa drugim zemljama kada su kroz BB code dati bez ikakvog reda?

[dariosa]

do mene je. ispravljeno.

[sule_krug]

doci ce do nestabilnosti MACRO economije koju nikad nismo ni imali ako gledas bosnu i hercegovinu

[dariosa]

makro stabilnost postoji zbog stabilne valute i niske inflacije. ogroman odljev novca dovodi do pritiska na valutu koja moze da krahira a to bi vjerovatno dovelo do velike ekonomske krize, puno vece od ove u kojoj smo vec godinama...

[sule_krug]

ja razumijem to ali nikad nije bolje ni poslovala kao drzavna jedinica...

[Monom]

Sve te probleme je lako rijesiti ako se ima volja da se rijese.

Nije tacno da je dio robe koja se uvozi sumnjivog kvaliteta vec je velika vecina robe koja se uvozi sumnjivog kvaliteta!
Nije tacno da su ugrozeni samo poljoprivrednici.
Elektromasinska industrija je vise ugrozena od poljoprivrednika.

Inace nama su krema drustva "bizniseri" tj. nepismeni trgovci, spediteri i knjigovodje.
Specijalno "kadar" su knjigovodje koje treba da prikazu pozitivnu nulu na kraju jednogodisnje balade.
Ko ima imalo skrupula automatski je propao u svom ovom smradu.

Kako poceti normalno zivjeti?!

Vlada mora prihvatiti dole navedene ekonomske mjere!
Bezuslovno. I hitno!

Ne smije se vaditi na ono, znate zbog nase situacije ne mozemo ovo zbog ovoga i onoga. bunit ce se ovaj i onaj. bit ce problema zbog toga sto..

1. Institut za standarde i patente mora otvoriti ekspoziture u svim vecim gradovima BiH tako da budu jednako dostupni na cijeloj teritoriji.
Ovo je malo trziste i ne moze se dozvoliti kradja patenata i kopiranje proizvoda!
Samo tako ljudi koji znaju mogu siriti svoju kvalitetnu proizvodnju zaposljavajuci nove radnike. To znaci hljeb i kruh za sve ostale postene ljude koji hoce da rade..

2. Mora se utvrditi standard kvaliteta robe koja se proizvodi i uvozi tako da se ne proizvodi i ne uvozi smece.

3. Svako moze da uvozi bilo koju vrstu robe ali samo kada iz privredne komore dobije crno na bijelo da je otkupljena sva domaca proizvodnja!

Dakle ako ja kao registrovani domaci proizvodjac prijavim privrednoj komori da imam proizvode na stanju ( zalihama ) ti kao trgovac ne mozes da istu takvu robu uvozis! Odnosno mozes tek kada neko otkupi i plasira moj domaci proizvod.
Napominjem da ja za svoj proizvod imam pribavljenu dozvolu za rad i dokaz o kvalitetu!

Ovo je minimum svih minimuma.

Samo u ovom slucaju ce se nasi ljudi odlucivati da ulazu u proizvodnju.
U suprotnom cemo nastaviti da tonemo i dalje.

Sve ostale detalje ekonomske politike treba sa vremenom utvrditi i drzati ih se.
Ni po babu ni po stricevima.

Ovoga se ne odricati u narednih bar 500 godina!