PDV zaokruživanje

[nonekonomist]

Imam nekoliko pitanja iz ekonimije pa ako je je neko voljan da odgovori bio bih vrlo zahvalan.
Zašto većina računovođa (barem one koje ja poznajem) kod računanja PDV rade zaokruživanje matematički ispravno ali ipak ne po zakonu:
http://www.uino.gov.ba/download/Dokumen ... 041006.pdf
Da li inspekcija kažnjava zbog ovakvih grešaka?

Kad firma iz BiH plaća uslugu (za web hosting) drugoj firmi iz Luksemburga (iz EU) i na računu piše VAT = 0.00€ da li se kod nas poljavljuje ulazni PDV. Vidio sam slično pitanje na forumu za račun iz USA ali na kojem stoji VAT i nisam baš shvatio kako se kod nas to računa.

[Ricken]

1) Ti si kao primatelj usluge dužan obračunati pdv (član 15. ZPDV). Ako je trošak za poslovnu djalatnost onda imaš pravo priznati kao ulazni. Stopa pdv je 17% na fakturisani iznos.

Na onoj temi je bila priča o porezu po odbitku. U tvom slučaju kako BiH nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Luksemburgom (koliko znam), dužan od iznosa uplate nerezidnetu još obustaviti 10% poreza po odbitku i platiti ga državi. Ukoliko se ino lice ne složi da mu odbiješ porez na njegov teret, onda ga može zaračunati na svoj teret po stopi od 11,1%. Takav porez ti se nepriznaje kao priznati u poreznom bilansu. U oba slučaju si dužan obustvaljeni i plačeni porez po odbitku prijaviti nadležnoj PU ispostavi na obrascu POD.

2) UIO kažanjava za sve ono što po zakonu imaju osnovu i ako je država oštečena strana. Nisam čuo za slučaj kažnjavanja zbog neadekvatnog zaokružavanja što neznači da i nije bilo.

[nonekonomist]

1) Ti si kao primatelj usluge dužan obračunati pdv (član 15. ZPDV). Ako je trošak za poslovnu djalatnost onda imaš pravo priznati kao ulazni. Stopa pdv je 17% na fakturisani iznos.

Na onoj temi je bila priča o porezu po odbitku. U tvom slučaju kako BiH nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Luksemburgom (koliko znam), dužan od iznosa uplate nerezidnetu još obustaviti 10% poreza po odbitku i platiti ga državi. Ukoliko se ino lice ne složi da mu odbiješ porez na njegov teret, onda ga može zaračunati na svoj teret po stopi od 11,1%. Takav porez ti se nepriznaje kao priznati u poreznom bilansu. U oba slučaju si dužan obustvaljeni i plačeni porez po odbitku prijaviti nadležnoj PU ispostavi na obrascu POD.

Ricken, hvala na jasnom odgovoru.

2) UIO kažanjava za sve ono što po zakonu imaju osnovu i ako je država oštečena strana. Nisam čuo za slučaj kažnjavanja zbog neadekvatnog zaokružavanja što neznači da i nije bilo.

Teoretski zbog pogrešnog zaokruživanja država se može ošteti za max. 1KM Međutim nisu mi jasni ovi računovođe koji ne daju ni razgovarati o ovome. Volio bih čuti više mišljenja o ovom zakruživanju na PDV prijavi.

[nonekonomist]

Ovog sam se pribojavao, da neće biti uopće nekih reakcija na ovaj post.
Da malo pojasnim zašto pitam. Pokušavam uvesti OpenERP za jednu manju firmu koja svoje papire vodi na "fišeku".
Kod računanja PDV primijetio sam neslaganje u iznosima koje računa sadašnji knjigovođa. Na iznesenu primjedbu o PDV-u, knjigovođa grubo odgovara da on koristi certificirani program koji ne pravi greške. Ok nisam više raspravljao već sam otišao provjeriti u par firmi i jednu knjigovodstvenu agenciju.
Na moje zaprepaštenje svi rade kao i moj "certificirani" knjigovođa: zaokružuju na bliži cijeli broj a ne prema uputama iz UINO.
Nakon slaganja svih ovih informacija zaključio sam sljedeće:
-Knjigovođe uglavnom nemaju pojma o poslu o kojem rade - oslanjaju se samo na softver u kojem rade!
-Softveraši nisu u stanju izvesti zaokruživanje koje zahtjeva UINO!
Naravno zapitao sam se i zašto se uopće radi zaokruživanje na PDV prijavi. To mi je najgluplja stvar u cijeloj priči. Zaokruživanje se stalno radi na svakom računu ali na ovaj način, nikako ne mogu shvatiti.

[siren of the woods]

Poštovani,imam jedno pitanje,pa ako bi mogli da mi odgovorite.
Dali u PDV-prijavu ulaze i racuni od goriva plaćeni gotovinom,za službeno vozilo?Ostala sam bez knjigovođe,a ne snalazim se baš dobro oko poreza.
Unaprijed zahvalna

[nonekonomist]

Poštovani,imam jedno pitanje,pa ako bi mogli da mi odgovorite.
Dali u PDV-prijavu ulaze i racuni od goriva plaćeni gotovinom,za službeno vozilo?Ostala sam bez knjigovođe,a ne snalazim se baš dobro oko poreza.
Unaprijed zahvalna

Osnovica takvog računa ulazi u polje 21 na PDV prijavi. PDV s tog računa ne ulazi u polje 41, osim ako vam to vozilo nije "gospodarsko".
Tako radi naš knjgovođa koji inače ne zaokružuje dobro PDV
Ovo vrijedi ako su vam računi manji od 100KM. Ako su vam ti računi veći od 100KM ne mogu vam se ni priznati za KUF.
Inače obrati pozornost na moje korisničko ime.

[siren of the woods]

U tome i jeste problem,naš knjogovođa to ništa nije obračunavao,nego je te račune stavljao na blagajnu,znači sve ono što smo plaćali gotovinom.
Što se tiče tvog problema, svaki knjigovođa ima svoje,zato sam i ja zbunjena,ja sam imala priliku raditi sa nešto starijim knjigovođom,koji ima firmu i radnog iskustva,a isto tako i sa jednom djevojkom koja je onako mlada i oboje su imali neke svoje zaključke.Jedno govori ovako,drugo onako.S ozirom da sam se susretala sa inspekcijom i njihov način rada je kako kad,koliko znam nisu obraćali pažnju na to zaukruživanje,i na neke iznose od marku i slično.Mada kako je sve naopako,možda i to počnu gledati.

[tester33]

Ovog sam se pribojavao, da neće biti uopće nekih reakcija na ovaj post.
Da malo pojasnim zašto pitam. Pokušavam uvesti OpenERP za jednu manju firmu koja svoje papire vodi na "fišeku".
Kod računanja PDV primijetio sam neslaganje u iznosima koje računa sadašnji knjigovođa. Na iznesenu primjedbu o PDV-u, knjigovođa grubo odgovara da on koristi certificirani program koji ne pravi greške. Ok nisam više raspravljao već sam otišao provjeriti u par firmi i jednu knjigovodstvenu agenciju.
Na moje zaprepaštenje svi rade kao i moj "certificirani" knjigovođa: zaokružuju na bliži cijeli broj a ne prema uputama iz UINO.
Nakon slaganja svih ovih informacija zaključio sam sljedeće:
-Knjigovođe uglavnom nemaju pojma o poslu o kojem rade - oslanjaju se samo na softver u kojem rade!
-Softveraši nisu u stanju izvesti zaokruživanje koje zahtjeva UINO!
Naravno zapitao sam se i zašto se uopće radi zaokruživanje na PDV prijavi. To mi je najgluplja stvar u cijeloj priči. Zaokruživanje se stalno radi na svakom računu ali na ovaj način, nikako ne mogu shvatiti.

Moram da te ispravim .... nisi djelimicno u pravu.
Ja sam racunovodja i znam sta je tu problem. Problem ima do programera a i u razlicitim programima za racunovodstvo u razlicitim firmama. I gledaj sta se desava :

1.) ti dobijes fakturu od dobavljaca .... a taj dobavljac ima drugaciji software za racunovodstvo i drugacije zaokruzuje brojeve ili guta 2 ili 3 feninga gore-dole jer su razliciti programeri konstruisali software.

2.) kasnije se desi na kraju mjeseca da PDV malo odstupa i pristupis zaokruzivanju na 2-3 KM vise mjesecno zbog toga da ti inspekcija ne dodje bezveze i ometa te u radu zbog 3 KM ....

3.) I da dodje inspekcija iz UIO ne mogu ti nista ako se zbir PDV-a ulaznog i izlaznog PDV-a poklopi sa orginal fakturama. Inspekcija se ne buni ako im pretplatis ..... nego inspekcija se buni ako si im duzan 30 feninga pa im on salju svoje momke da to preispitaju sta se to desava.

4.) Tebi mozda smeta sto to nije po zakonu ..... pa dosta je nedefinisanih zakona izglasano pa ljudi moraju vrsiti dodatna poravnanja u racunovodstvu.

5.) Dosta ljudi u UIO nemaju pojma kakve posjeduju oni obrasce jer sam dosao jedanput za doprinose ... a oni se cude za taj "njihov obrazac" .... a ja im rekao da sam to skinuo sa njihove web stranice a ljudi nemaju pojma o tome.

6.) Debili kroje debilne zakone ...... pa samo zakomplikuju neke stvari ...

7.) Ovo sto narucujes u inostranstvu za web hosting .... ne placas PDV ..... niti imas ulazni PDV. Knjizis ga bez PDV-a kao najobicniji maloprodajni racun. Jer kako ces odbijati ulazni PDV kad nema PDV-a.

[nonekonomist]

7.) Ovo sto narucujes u inostranstvu za web hosting .... ne placas PDV ..... niti imas ulazni PDV. Knjizis ga bez PDV-a kao najobicniji majloprodajni racun. Jer kako ces odbijati ulazni PDV kad nema PDV-a.

Ovo mi je najiteresantnije u vašem odgovoru: ne priznajte PDV s maloprodajnih računa niti zaračunavate PDV na uvoz usluga?
Gledajte moj prethodni knjgovođa nije priznavao PDV s maloprodajnih računa dok sadašnji priznaje!!
Vi sada tvrdite da ne priznajete? Kako je to moguće?????

Za ovaj slučaj uvoza usluga razumijem da ima neslaganja. Na prvi pogled ne izgleda logično da bi se ovdje trebao pojaviti ulazni PDV. Međutim probajte se staviti u poziciju uvoznika i napravite kalkulaciju s ulaznim PDV-om i bez ulaznog PDV-a.
Osjetno je je nepovoljnije za uvoznika u slučaju bez ulaznog PDV-a. Tad se krši princip da trgovac plaća PDV-a samo na svoju zaradu. Primjetite Ricken-ov odgovor na vrhu. On ukazuje na obavezu obračunavanja PDV. To mi je večeras potvrdio i inspektor koji radi u UINO.

[tester33]

7.) Ovo sto narucujes u inostranstvu za web hosting .... ne placas PDV ..... niti imas ulazni PDV. Knjizis ga bez PDV-a kao najobicniji majloprodajni racun. Jer kako ces odbijati ulazni PDV kad nema PDV-a.

Ovo mi je najiteresantnije u vašem odgovoru: ne priznajte PDV s maloprodajnih računa niti zaračunavate PDV na uvoz usluga?
Gledajte moj prethodni knjgovođa nije priznavao PDV s maloprodajnih računa dok sadašnji priznaje!!
Vi sada tvrdite da ne priznajete? Kako je to moguće?????

Za ovaj slučaj uvoza usluga razumijem da ima neslaganja. Na prvi pogled ne izgleda logično da bi se ovdje trebao pojaviti ulazni PDV. Međutim probajte se staviti u poziciju uvoznika i napravite kalkulaciju s ulaznim PDV-om i bez ulaznog PDV-a.
Osjetno je je nepovoljnije za uvoznika u slučaju bez ulaznog PDV-a. Tad se krši princip da trgovac plaća PDV-a samo na svoju zaradu. Primjetite Ricken-ov odgovor na vrhu. On ukazuje na obavezu obračunavanja PDV. To mi je večeras potvrdio i inspektor koji radi u UINO.

Zakon o PDV-u ima mnogo nedefinisanih stavki. (jer postoje strana zonska podrucja gdje kod njih ne postoji PDV iznos za strane kupce)

Probat cu vam malo slikovito objasniti (bazirat cemo se na ovaj web hosting):

a) pravna lica imaju pravo odbiti PDV ako je u poslovne svrhe a ako nije nema pravo odbiti ulazni PDV nego placa 17% kao krajni potrosac

b) fizicka lica nemaju pravo odbiti PDV kao krajni potrosac osim ako nije sta kupio u inostranstvu i tamo platio PDV pa kad dodje na granicu ovi mu odbiju razliku i visak pretplate se vraca

c) ako kao pravno lice uvozite radi dalje prodaje onda placate i PDV

d) (nepisano pravilo) ako kao fizicko/pravno lice kupujete nesto u inostranstvu "neopipljivo" i koje je definisano raznim stranim zakonima da se to tretira kao maloprodaja bez PDV-a od 0% kao krajni domaci kupac ili strani kupac ..... vi to mozete tretirati kao "maloprodajni racun bez PDV-a bez pravo na odbijanje ulaznog PDV-a placenim u inostranstvu cija je usluga izvrsena u datoj stranoj zemlji preko interneta", zato vi kao pravno lice u BIH-a ne smijete ni odbijati PDV jer ga "nema" ... ali mozete prikazivati svoj izlazni PDV = 0% kroz svoje knjigovodstvo. A ovi UINO se mogu napraviti budale pa "forsirati" kako si ti usluge koristio u BiH-a a ne koristis jer je to sve na internetu na nekom serveru (kompjuteru) u inostranstvu pa kao moras platiti 17% dodatno na "stranu fakturu" ..... a vama se to stvara trosak nepotrebni. Zato vam se stvara zbrka jer je "zakon o PDV-u" nedorecen za ovakve situacije.


Moj prijedlog je da to raspravite sa ljudima iz UINO-a pa se dogovorite kako cete ovaj slucaj tretirati kad vam ponovo dodju u buducnosti.

[Ricken]

Ovaj slučaj o kojem Noneconomist govori nije uvoz roba, pa tako treba batalit priču o maloprodaji, ili uvozu radi daljnje prodaje. Zakon o pdv-u je vrlo dorečen, a ovaj slučaj obrađuje član 15 ZPDV, vrlo detaljno. Kod oporezivanja usluga može se dogoditi da se oporezuje prema mjestu primaoca (uglavnom) ili mjestu pružaoca usluge (najčešće kad se radi o nekretninama), ali se nemože dogoditi da se neoporezuju što dalje specificira i član 16 ZPDV, odnosnos član 21 pravilnika. Pružalac usluge nije fakturisao pdv jer se pdv u ovim slučajevima prevaljuje na primaoca.

[nonekonomist]

Ovaj slučaj o kojem Noneconomist govori nije uvoz roba, pa tako treba batalit priču o maloprodaji, ili uvozu radi daljnje prodaje. Zakon o pdv-u je vrlo dorečen, a ovaj slučaj obrađuje član 15 ZPDV, vrlo detaljno. Kod oporezivanja usluga može se dogoditi da se oporezuje prema mjestu primaoca (uglavnom) ili mjestu pružaoca usluge (najčešće kad se radi o nekretninama), ali se nemože dogoditi da se neoporezuju što dalje specificira i član 16 ZPDV, odnosnos član 21 pravilnika. Pružalac usluge nije fakturisao pdv jer se pdv u ovim slučajevima prevaljuje na primaoca.

Ricken ovdje se ipak radi o daljnjoj prodaji (Zakupim prostor na hosting serveru pa ga prodajem drugim firmama iz BiH). Možete li pojasniti da li ima razlike kod nabavke za vlastite potrebe ili kod daljnje prodaje.

[forumaš2011]

Poštovani,imam jedno pitanje,pa ako bi mogli da mi odgovorite.
Dali u PDV-prijavu ulaze i racuni od goriva plaćeni gotovinom,za službeno vozilo?Ostala sam bez knjigovođe,a ne snalazim se baš dobro oko poreza.
Unaprijed zahvalna

Ukoliko je plaćeno gotovinom gorivo a iznos je manji od 100,00 KM račun se priznaje kao i prikazani PDV samo ukoliko imaš isječak s kase tj. fiskalni račun. Ukoliko je iznos računa veći od 100,00 KM moraš imati i poreznu fakturu i u tom slučaju se priznaje iznos PDV-a a ukoliko nemaš porezne fakture nemaš pravo prikazat PDV. Znači nije bitan način plaćanja nego imaš li odgovarajući dokument.
Bitna stvar u svemu tome je da za putnička vozila nemaš pravo odbitka PDV-a kako za gorivo tako i za bilo koji vid potrošnje na to vozilo, znači ulazni PDV se priznaje samo na teretna vozila.

[tester33]

Ovaj slučaj o kojem Noneconomist govori nije uvoz roba, pa tako treba batalit priču o maloprodaji, ili uvozu radi daljnje prodaje. Zakon o pdv-u je vrlo dorečen, a ovaj slučaj obrađuje član 15 ZPDV, vrlo detaljno. Kod oporezivanja usluga može se dogoditi da se oporezuje prema mjestu primaoca (uglavnom) ili mjestu pružaoca usluge (najčešće kad se radi o nekretninama), ali se nemože dogoditi da se neoporezuju što dalje specificira i član 16 ZPDV, odnosnos član 21 pravilnika. Pružalac usluge nije fakturisao pdv jer se pdv u ovim slučajevima prevaljuje na primaoca.

Ricken ovdje se ipak radi o daljnjoj prodaji (Zakupim prostor na hosting serveru pa ga prodajem drugim firmama iz BiH). Možete li pojasniti da li ima razlike kod nabavke za vlastite potrebe ili kod daljnje prodaje.

Ako je dalja prodaja ..... MORAS dodati PDV od 17%. Jer prodajes. Da si samo kupovao kao stranac ne moras dodati PDV jer je PDV vec obracunat od 0%.

Ja sam mislio da imas problem ... oko koristenje usluge kao krajni korisnik pa da sprovedes kroz svoju firmu.

Znaci moras fakturisati kao "iznos fakture" + PDV krajnjem kupcu a ulazni PDV u ovom slucaju nece postojati.

[siren of the woods]

Hvala na odgovoru,u pitanju i jeste teretno vozilo,a računi su fiskalni sa iznosima manjim od 100 KM.

[nonekonomist]

Ovaj slučaj o kojem Noneconomist govori nije uvoz roba, pa tako treba batalit priču o maloprodaji, ili uvozu radi daljnje prodaje. Zakon o pdv-u je vrlo dorečen, a ovaj slučaj obrađuje član 15 ZPDV, vrlo detaljno. Kod oporezivanja usluga može se dogoditi da se oporezuje prema mjestu primaoca (uglavnom) ili mjestu pružaoca usluge (najčešće kad se radi o nekretninama), ali se nemože dogoditi da se neoporezuju što dalje specificira i član 16 ZPDV, odnosnos član 21 pravilnika. Pružalac usluge nije fakturisao pdv jer se pdv u ovim slučajevima prevaljuje na primaoca.

Ricken ovdje se ipak radi o daljnjoj prodaji (Zakupim prostor na hosting serveru pa ga prodajem drugim firmama iz BiH). Možete li pojasniti da li ima razlike kod nabavke za vlastite potrebe ili kod daljnje prodaje.

Ako je dalja prodaja ..... MORAS dodati PDV od 17%. Jer prodajes. Da si samo kupovao kao stranac ne moras dodati PDV jer je PDV vec obracunat od 0%.

Ja sam mislio da imas problem ... oko koristenje usluge kao krajni korisnik pa da sprovedes kroz svoju firmu.

Znaci moras fakturisati kao "iznos fakture" + PDV krajnjem kupcu a ulazni PDV u ovom slucaju nece postojati.

Slučaj prvi:
Kupujem web hosting za svoju firmu. Dobivam inozemnu fakturu (u eurima i bez VAT) preračunato u KM npr. 100KM. Ako "izmislim" 17% ulaznog PDV mene taj web hosting zapravo košta 83KM. Na ovo još platim 11,1% poreza po odbitku pa ukupni trošak izađe na 94,1KM. Manje od početnih 100KM!?
Drugi slučaj:
Kupujem web hosting za daljnju prodaju. Dobivam inozemnu fakturu preračunato u KM npr 100KM. Moram dodati maržu od npr 10% i pravim izlaznu fakturu: 110 + PDV=128,7KM domaćem kupcu. Znači dobijem 128,7KM a odbici su: ulazna faktura 100KM, PDV državi 18,7 , porez po odbitku 11,1KM. Ukupni troškovi su 129,8KM i veći su od ulaznih
Naravno, kad nisam stavio maržu od 70%

Je li ovo gore dobra kalkulacija?

[tester33]

Je li ovo gore dobra kalkulacija?

Kad hoces da znas priblizan iznos odbitka PDV-a od 17% mnozis sa 0,1452 koeficijentom da dobijes iznos PDV-a od 17%.

Ne trebas komplikovati.
Znaci preprodavac si osnovne usluge i ti nemas tu nikakvog ulaznog PDV-a da odbijas. Nego jednostavno kalkulises cijenu ovako:

1000 KM strana faktura
+ 100 KM marža
+ 17% PDV ako prodajes u BiH ...
---------------------------------------------
= 1287 KM maloprodajna cijena za kupce u BiH


ako je tvoj kupac stranac i nije iz BIH i on po zakonu imao pravo povrat PDV-a
1000 KM strana faktura
+ 100 KM marža
-- nema PDV-a
--------------------------------------------------
= 1100 KM maloprodajna cijena za kupce van BiH


prepusti ti to racunovodjama i pravnicima

[Ricken]

Ovaj slučaj o kojem Noneconomist govori nije uvoz roba, pa tako treba batalit priču o maloprodaji, ili uvozu radi daljnje prodaje. Zakon o pdv-u je vrlo dorečen, a ovaj slučaj obrađuje član 15 ZPDV, vrlo detaljno. Kod oporezivanja usluga može se dogoditi da se oporezuje prema mjestu primaoca (uglavnom) ili mjestu pružaoca usluge (najčešće kad se radi o nekretninama), ali se nemože dogoditi da se neoporezuju što dalje specificira i član 16 ZPDV, odnosnos član 21 pravilnika. Pružalac usluge nije fakturisao pdv jer se pdv u ovim slučajevima prevaljuje na primaoca.

Ricken ovdje se ipak radi o daljnjoj prodaji (Zakupim prostor na hosting serveru pa ga prodajem drugim firmama iz BiH). Možete li pojasniti da li ima razlike kod nabavke za vlastite potrebe ili kod daljnje prodaje.

Govorim da se radi o uslugama a ne o robama. Zakon o pdv-u posebno definiše oporezivanje usluga, a posebno robe, kad se radi o poslovnim odnosima između domaćeg i ino lica. Sasvim je nebitno da li se radi o daljnjoj prodaji, tim bolje jer je riječ o poslovnoj usluzi. Međutim i da se neradi o daljnoj prodaji ne bi bilo razlike, jer iznajmljivanje web hostinga za recimo svrhe reklame je također poslovna svrha i imate pravo na priznavanje pdv-a.

Tako da na fakturu od ino lica u ovom slučaju obračunate pdv u iznosu od 17% i prznajete ga kao ulazni porez i kao izlazni porez u isto vrijeme (znači njegov krajni efekat je neutralan) ali ga je u skaldu sa članom 15 zpdv obavezno obračunati.

[Ricken]

Je li ovo gore dobra kalkulacija?

Kad hoces da znas priblizan iznos odbitka PDV-a od 17% mnozis sa 0,1452 koeficijentom da dobijes iznos PDV-a od 17%.

Ne trebas komplikovati.
Znaci preprodavac si osnovne usluge i ti nemas tu nikakvog ulaznog PDV-a da odbijas. Nego jednostavno kalkulises cijenu ovako:

1000 KM strana faktura
+ 100 KM marža
+ 17% PDV ako prodajes u BiH ...
---------------------------------------------
= 1287 KM maloprodajna cijena za kupce u BiH


ako je tvoj kupac stranac i nije iz BIH i on po zakonu imao pravo povrat PDV-a
1000 KM strana faktura
+ 100 KM marža
-- nema PDV-a
--------------------------------------------------
= 1100 KM maloprodajna cijena za kupce van BiH


prepusti ti to racunovodjama i pravnicima

Strancu će uslugu iznajmljivanja web hostinga fakturisat bez pdv-a u skaldu sa članom 15 ZPDV-u, jer se ove usluge oporezuju prema mjestu primaoca. Tako da se neradi ni o kakvom povratu pdv-a. Na povrat pdv-a imaju po posebnim uvjetima samo strani građani koji kupuju na BH teritoriji robe sa pdv-om.

[Ricken]

[/quote]
Slučaj prvi:
Kupujem web hosting za svoju firmu. Dobivam inozemnu fakturu (u eurima i bez VAT) preračunato u KM npr. 100KM. Ako "izmislim" 17% ulaznog PDV mene taj web hosting zapravo košta 83KM. Na ovo još platim 11,1% poreza po odbitku pa ukupni trošak izađe na 94,1KM. Manje od početnih 100KM!?
Drugi slučaj:
Kupujem web hosting za daljnju prodaju. Dobivam inozemnu fakturu preračunato u KM npr 100KM. Moram dodati maržu od npr 10% i pravim izlaznu fakturu: 110 + PDV=128,7KM domaćem kupcu. Znači dobijem 128,7KM a odbici su: ulazna faktura 100KM, PDV državi 18,7 , porez po odbitku 11,1KM. Ukupni troškovi su 129,8KM i veći su od ulaznih
Naravno, kad nisam stavio maržu od 70%

Je li ovo gore dobra kalkulacija?[/quote]

Slučaj 1: Ne. PDV je neutralan u smislu što se zaračunava u iznosu od 17%, i priznaje kao ulazni i izlazni istodobno. Znači trošak je KM 100 . Što se tiče poreza po odbitku u vašem slučaju ono bi bio 11,1 KM, pa je stvarni trošak nabavke ako porez po odbitku plačete na vlastiti teret KM 111,1. Bez obzira na namjenu hostinga trošak nabavke je isti i isto je postupanje sa pdv-om. I u ovom slučaju prilikom daljnje prodaje web hostinga izlazni pdv zaračunavate na cijenu koju fakturišete kupcu.

Slučaj 2: Pdv je isti kao i u prvom slučaju, neutralan, ulazno i izlazno se priznaje u iznosu od 17% na fakturisanu osnovicu. Porez po odbitku na vaš teret ako se tako odlučite iznosi 11,1% od fakturisanog iznosa. Kod fakturisanja kupcu pdv se obračunava na vašu prodajnu cijenu. Pdv nema ako web hosting dalje prodajete inozemnom kupcu.


Znači nema prvog i drugog slučaja, pdv kod ulazne fakture se priznaje ulazno i izlazno u iznosu od 17%. Ako nema daljenje prodaje onda ništa, ako ima izlazni pdv zaračunavate na prodajnu cijenu. Vrlo jednostavno.

Ovdje trebate razmisliti o plačanju poreza po odbitku na vlastiti teret, jer vas isti u suštini košta 21%. Plačeni porez po odbitku se nepriznaje kao trošak u poreznom bilasnu pa vam uvečeva poreznu osnovicu koja se oporezuje sa 10%.

S druge strane ako odbijete kupcu 10% od iznosa uplate, i pošaljete dokumentaciju dobavljaču koja će njemu u njegovoj zemlji koristiti kao dokaz da može za taj iznos koristiti porezni kredit odnosno za taj iznos umanjiti poreznu osnovicu u svojoj zemlji. Isto je i da vama vaš kupac iz inostranstva odbije porez po odbitku, na osnovu validne dokumentacije možete u FBiH ostvariti porezni kredit.

[nonekonomist]

Ovaj slučaj o kojem Noneconomist govori nije uvoz roba, pa tako treba batalit priču o maloprodaji, ili uvozu radi daljnje prodaje. Zakon o pdv-u je vrlo dorečen, a ovaj slučaj obrađuje član 15 ZPDV, vrlo detaljno. Kod oporezivanja usluga može se dogoditi da se oporezuje prema mjestu primaoca (uglavnom) ili mjestu pružaoca usluge (najčešće kad se radi o nekretninama), ali se nemože dogoditi da se neoporezuju što dalje specificira i član 16 ZPDV, odnosnos član 21 pravilnika. Pružalac usluge nije fakturisao pdv jer se pdv u ovim slučajevima prevaljuje na primaoca.

Ricken ovdje se ipak radi o daljnjoj prodaji (Zakupim prostor na hosting serveru pa ga prodajem drugim firmama iz BiH). Možete li pojasniti da li ima razlike kod nabavke za vlastite potrebe ili kod daljnje prodaje.

Govorim da se radi o uslugama a ne o robama. Zakon o pdv-u posebno definiše oporezivanje usluga, a posebno robe, kad se radi o poslovnim odnosima između domaćeg i ino lica. Sasvim je nebitno da li se radi o daljnjoj prodaji, tim bolje jer je riječ o poslovnoj usluzi. Međutim i da se neradi o daljnoj prodaji ne bi bilo razlike, jer iznajmljivanje web hostinga za recimo svrhe reklame je također poslovna svrha i imate pravo na priznavanje pdv-a.

Tako da na fakturu od ino lica u ovom slučaju obračunate pdv u iznosu od 17% i prznajete ga kao ulazni porez i kao izlazni porez u isto vrijeme (znači njegov krajni efekat je neutralan) ali ga je u skaldu sa članom 15 zpdv obavezno obračunati.

Konačno sam shvatio ovo.
E sad me zanima kako se ovo praktično realizira na PDV prijavi pošto bi program sam to trebao sve ispisati.
Fakturirani iznos inozemnog dobavljača zbraja se u polje 22
17% od fakturiranog iznosa se zbraja u polje 42
17% posto od fakturiranog iznosa zbraja se u polje 52 (ovo će biti teško implementirati, ulazna faktura podiže izlazni PDV)

Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovoj raspravi.

[siren of the woods]

Zamolila bih vas za pomoć,naime radi se o jednom racunu koji je prošao kroz fiskalnu kasu,pa je kupac odustao od istog,ali račun nije storniran kroz fiskalnu kasu,jer kasa nije radila vec nekih par dana.I isti nije prijavljen u PDV-prijavi jer je trebao biti vraćen,sada je isti kupac ponovo prihvatio fakturu i račun,koji treba sada da bude izdat,nadam se da me shvatate.Sad šta je najpametnije uraditi.S obzirom da račun nije ušao u PDV prijavu?

[dinoo1898]

pretpostavit cemo da je taj prvi racun bio u nekom periodu prije 1.10., ja bi stornirao taj racun, i napravio novu fakturu i novi fiskalni na datum iz 10. mjeseca

[siren of the woods]

Dobro si pretpostavio,znači račun je iz avgusta.Ma radi se o mašinama,pa se čeka na kupca koji tako malo dribla,stranac pa ne razumije naše zakone.To sam i ja kontala,da sad storniram,i izdam novu fakturu,al ko će objasniti,šta i kako.