Sabina ČABARAVDIĆ
Češka Republika i Poljska spremne su započeti razgovore s Washingtonom o postavljanju odbrambenog štita na njihovoj teritoriji, usprkos protivljenju vodećih ruskih vojnih lidera. Moskva je od samog početka oštro ustala protiv američke ideje o postavljanju proturaketnih sistema u srcu Evrope. I sam ruski predsjednik Vladimir Putin je prije dvije sedmice na minhenskoj konferenciji optužio zapad za obnavljanje "Hladnog rata". U cijelu se priču uključio i NATO koji deplasiranim ocjenjuje prijetnje ruskog oficira da "će za potencijalne mete ruskih raketa odrediti buduće proturaketne baze koje SAD žele podići u Poljskoj i Češkoj".
Nakon jučerašnjeg sastanka češkog i poljskog premijera u Varšavi, Mirek Topolanek je o svojim razgovorima s Jaroslavom Kačinskim novinarima kazao:
"Obje naše zemlje spremne su sada odgovoriti na američku ponudu. Saglasili smo se oko toga da će odgovor najvjerojetnije biti pozitivan, nakon čega mogu započeti razgovori."
Projekat kojeg je Washington obznanio prošlog mjeseca predviđa postavljanje radarskog sistema u Češkoj, a raketnog u Poljskoj, što bi bila prva lokacija takve vrste u Evropi. SAD smatraju da bi se na taj način mogle zaštiti od projektila koje bi mogle lansirati "odmetnute nacije" na Bliskom istoku. Rusija je međutim ovo shvatila kao prijetnju na sopstvenom pragu. Ministar odbrane Sergej Lavrov u utorak je u Moskvi saopštio:
"Ozbiljno smo zabrinuti američkim planovima o gradnji odbrambenog sistema koji ugrožava postojeće odnose vojnih snaga u Evropi. Jednostrana politika reagiranja silom pokazuje svoje slabosti. Vrijeme je da razgovaramo otvoreno i javno, a ne iza zatvorenih vrata. Rusija će na adekvatan način reagirati na svako ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Mi ne možemo dozvoliti da budemo uvučeni u nove konfrontacije ili trku u naoružavanju."
Ovo je tek jedna u nizu oštrih reakcija Rusije na američku ideju o postavljanju raketno-odbrambenog sistema na istoku Evrope. Predsjednik Vladimir Putin je prije dvije sedmice u Muenchenu čak upozorio Zapad kako obnavlja Hladni rat. U ponedjeljak je glavnokomandujući ruskih strateških snaga, general Nikolaj Solovtsov, Pragu i Varšavai poslao upozoravajuću poruku:
"Ukoliko Poljska i Češka prihvate postavljanje američkih proturaketnih štitova na njihovom tlu, za Rusiju neće biti teško da nastavi s proizvodnjom raketa srednjeg dometa koje će usmjeriti prema ovim lokacijama."
NATO je ove riječi ruskog generala ocijenio "deplasiranima", naglašavajući da je dotični proturaketni sistem striktno američki i ne zavisi od NATO-a. iz Brusselsa ponavljaju da pregovori s Poljskom i Varšavom spadaju u domen bilateralnih odnosa SAD-a sa svakom od ovih zemalja. Vojni eksperti tvrde da planirani raketni štit ne bi bio u stanju zaustaviti ruske rakete. Rusi se međutim boje da bi se adekvatni zaustavljači njihovih projektila mogli naknadno ugraditi kad jednog dana proturaketni sistem bude u funkciji. Analitičar iz Moskve Aleksandar Goltz procjenjuje:
"U pitanju je i politička i vojna opasnost. Ovo bi, nakon završetka Hladnog rata bilo prvi put da se u blizinu ruske granice postave američki vojni sistemi. On ne ugrožava ruske projektile, nego status rusije kao velike, nuklearne sile. Zato je reakcija tako žestoka."
Ono u čemu se eksperti slažu jeste ocjena da je ovo u zadnjih 20 godina najveći rascjep među nekadašnjim najljućim neprijateljima hladnoratovskog doba.
Slobodna Evropa
Riješili se jednih, dobili druge. To je u stvari bila suština svih tih globalnih promjena, koja se nazivala rušenje totalitarizma, hladnoratovske podjele, neprobojnog Berlinskog zida i uspostavljanja demokratije.
Prije su strahovali od američkih a sada će od ruskih raketa.
Razne demokrate kao što su Havel, Valensa i ostali dobro napunili džepove Soroševim novcem zato što su dobro obavili posao, a mi mislili da oni to rade zbog svojih demokratskih ubjeđenja..
