Opsada turista

[Mr.Penguin]

.

[Master.DKP]

Jedna od najvecih svedskih turistickih agencija ( a BiH nudi od ove godine kos 43 turiticke agencije iz svih krajeva Svedske) nudi Bosni i Hercegovinu, tj. pogotovo Hercegovi zbog svih svojih ljepota + blizine jadranskog mora.

Nije samo Sarajevo veliki potencijal i mamac, Mostar kao i jos dosta destinaciju u Hercegovini su vise nego primamljive za svedske turiste tj. turiste iz skandinavije.

Ove godine, a to ce mo imati na kraju godine, broj svedskih turista je povecan duplo ako ni i vise radi dobrog marketinga nekoliko firmi iz BiH.

http://www.reseskaparna.se/kroatien-hercegovina/

[Master.DKP]

Poznati američki magazin Time na svojim stranicama donosi tekst Catherine Frammery pod nazivom "Dobrodošli u Sarajevo 21. stoljeća: Gdje se ratni ožiljci gube u novim fasadama", koji govori o obnovi historijskih građevina i ponovnom rađanju grada.

Autorica u uvodu teksta navodi podatke koji vjerno ilustruju inventar prošlosti i sadašnjosti grada: oko šest hiljada objekata koji su postojali prije 1992. godine, 3.226 je oštećeno ili uništeno tokom rata. Danas, 80 posto tih gradskih struktura je zaštićeno ili obnovljeno. Donosimo najzanimljvije dijelove teksta, objavljenog i na stranicama Worldcrunch i Le Temps.

Lidija Mičić, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika FBiH, ponosna je na napredak koji je vidljiv u njenom rodnom gradu. Sjedeći su svom uredu pored crvenkaste Miljacke, ona ističe da su lukovi mostova ponovno spojeni, kule obnovljene, crkve i džamije dobile nove krovove.

Da li je Sarajevo konačno opet svoje? To je pitanje koje svaki turista postavlja kada dolazi u "balkanski Jeruzalem". Slike bombardiranja sa obližnjih brda i uništavanja sarajevske Vijećnice još uvijek postoje u kolektivnom pamćenju Zapada.

No, grad je zaista nanovo rođen. Korak po korak, traje obnova grada koji sada broji oko 310 hiljada stanovnika. Stari dio Baščaršija je sačuvan, gradska tržica Markale koja je bombardovana u ratu je također obnovljena, a sve je manje sarajevskih ruža, karakterističnih ožiljaka od granata i gelera na asfaltu u obliku cvijeta.

Duž glavne ulice, otvoreni kafići koji su tokom ljetnih mjeseci uvijek prepuni gostiju mogu se ravnopravno takmičiti sa sličnim francuskim ili italijanskim objektima.

Mango, Swatch, Adidas, samo su neka od imena poznatih međunarodnih kompanija koje su otvorile svoje radnje u Sarajevu, sa istim proizvodima i cijenama kao i u Evropi. BBI, blistavi shopping centar, pozdravlja prestižnu klijentelu, iako je ovdje alkohol zabranjen jer investitori dolaze iz Perzijskog zaliva. Na tom mjestu je i sjedište televizijske kuće Al-Jazeera za Balkan.

Istovremeno, stare džamije i Pravoslavna katedrala ponovo su dobili stari sjaj, parkovi su čisti, šahisti su se vratili središnjoj pozornici. I turisti se doista vraćaju.

No, jedno pitanje ostaje otvoreno: Da li je bilo potrebno obnoviti sve onako kako je nekad bilo? Zar ne bi bilo bolje promijeniti sve i jednom za sva vremena ući u 21. vijek? Mnogi tvrde da bi to bila potpuna ludost. Pojedine građevine predstavljaju veliki značaj za naslijeđe grada da bi njihov nestanak utjecao na cjelokupni identitet Sarajeva.

Pariški arhitekta Jean-François Doualas, koji je zadnji put bio u Sarajevu 1994. godine, kaže: "Sarajevo su izgradili osmanski trgovci, oko svojih karavan saraja. Nije ni čudo da sve što se danas gradi ima veze sa trgovinom".

Na kraju teksta, autorica zaključuje da iako je 80 posto spomenika zvanično sačuvano, najznačajni od svih - zajednički život - svakim danom se iznova izgrađuje.

[Master.DKP]

Istraživanje Tripadvisora
BiH velika turistička atrakcija za Britance
Rezultati istraživanja britanske agencije Tripadvisor pokazuju da su nekadašnje zone ratnih sukoba poput BiH i Ruande sada veoma popularne destinacije za britanske turiste.
Mostar
Mostar
Prema podacima agencije, na internet stranicama za potragu mjesta za odmor, interesovanje za BiH povećano je za 39 posto. BiH je britanskim turistima od ranije poznata kao primamljiva destinacija za odmor u zimskom periodu.

U tekstu koji je objavio The Telegraph navodi se da naša zemlja turistima nudi jeftine skijaške odmore. Također postoji interes za upoznavanje sa historijom gradova kao što je Sarajevo, gdje turisti još uvijek mogu vidjeti posljedice rata.

Dobre rezultate ostvarila je i Makedonija, koja je zabilježila porast interesovanja za 50 posto.

Tokom protekle godine, najveće interesovanje je za Ruandu. Zabilježeno je povećanje od nevjerovatnih 656 posto.

Ruanda je popularna među turistima zbog bujne vegetacije, velikih zelenih brda i praćenja gorila.

Britanski Foreign Office i dalje upozorava na rizik od odlaska u pojedine dijelove te zemlje, ali najveći dio Ruande sada je otvoren za turiste

[PipiDugaDevetka]

Jedna od najvecih svedskih turistickih agencija ( a BiH nudi od ove godine kos 43 turiticke agencije iz svih krajeva Svedske) nudi Bosni i Hercegovinu, tj. pogotovo Hercegovi zbog svih svojih ljepota + blizine jadranskog mora.

Nije samo Sarajevo veliki potencijal i mamac, Mostar kao i jos dosta destinaciju u Hercegovini su vise nego primamljive za svedske turiste tj. turiste iz skandinavije.

Ove godine, a to ce mo imati na kraju godine, broj svedskih turista je povecan duplo ako ni i vise radi dobrog marketinga nekoliko firmi iz BiH.

http://www.reseskaparna.se/kroatien-hercegovina/

...........Mostar

Dan 5: Dubrovnik i Trebinje

Mi putovati duž prekrasne obale i način na koji smo zaustaviti u slikovitom selu Neum za kavu. Sada čeka za Dubrovnik, koji se nalazi na krajnjem južnom rtu Hrvatska, te već stoljećima obdareno najboljim arhitektima i umjetnicima. Mirisna limuna, naranče i mandarine, palme i agave prekrasnim krase lijepe renesansne vrtove srednjovjekovnih kamenih palača. Mi bi vođeni obilazak grada i imaju svoje vrijeme za ručak. Naše putovanje se nastavlja u prekrasnom gradu Trebinju, koji se nalazi u srpskom dijelu Bosne i Hercegovine. Prekrasan gradić sa stari grad okružen zidom. Živimo u Trebinju pored glavnog trga i jesti dobru večeru.

Dan 6: Trebinjsko-nekropole Radimlja - Mostar

Mi započeti dan s zanimljivim razgled grada u Trebinju. Naše putovanje se nastavlja kroz dolinu Popova malo Stolac, naš vodič Zlatko rodnom gradu. Na način na koji smo također posjetili srednjovjekovna nekropola Radimlja, i dobiti bolji uvid u Hercegovini povijesti. Zaustavit ćemo se za ručak i za one koji žele (plativo na licu mjesta). U popodnevnim satima smo došli u Mostar. To je osobito veličanstven most preko rijeke Neretve, s 1566, koji je bio uništen u građanskom ratu, a sada obnovljena, a UNESCO-ve Svjetske baštine. Most je sada simbol zajednički put u budućnost. Uz nevjerojatne mješavine različitih nacionalnosti, arhitekture, i naravno lijep mediteranske klime je Mostar danas je jedno od najpopularnijih odredišta u Bosni i Hercegovini. Mi smo provjeriti u našem hotelu i uzeti trenutak odmora. Navečer smo se vođeni stadsruntur u starom gradu koji završava s večerom u restoranu labirint koji ima prekrasan pogled na most. Noćenje Mostaru.

Dan 7: Hercegovina poreza

Danas smo u mogućnosti da doživite prekrasan krajolik, dobra hrana i vino u Hercegovini. Mi smo započeli posjetom Počitelj, srednjovjekovni gradić inspiriran Otomanskog carstva. Osim Nacionalnog parka NP Hutovo blato za izlet brodom na jezeru kanala, nakon čega slijedi ukusni ručak. Prekrasan slap Kravice nudi prirode iskustvo i za one koji žele za šetnju u prekrasnom okruženju. Kako doći do sve na putu prema dolje trebate hodati posljednji zalogaj. Dan završava posjet vinogradu Međugorje, gdje ćemo se vidjeti vinograde i saznati više o domaće vino. U restoranu UDOVICE, koja ima svoju povijest, vidimo vinski podrum, testiranje kuća rakija, vidjeti kako ispeći kruh na domaćem kapa i mi završiti s tradicionalnim večera s lokalnim kuća Hercogvin. Povratak u Mostar i naš hotel.

Samo sam popravio link i preveo uz pomoć Google Prevodilice sa švedskog jezika.

[PipiDugaDevetka]

Poznati američki magazin Time na svojim stranicama donosi tekst Catherine Frammery pod nazivom "Dobrodošli u Sarajevo 21. stoljeća: Gdje se ratni ožiljci gube u novim fasadama", koji govori o obnovi historijskih građevina i ponovnom rađanju grada.

Autorica u uvodu teksta navodi podatke koji vjerno ilustruju inventar prošlosti i sadašnjosti grada: oko šest hiljada objekata koji su postojali prije 1992. godine, 3.226 je oštećeno ili uništeno tokom rata. Danas, 80 posto tih gradskih struktura je zaštićeno ili obnovljeno. Donosimo najzanimljvije dijelove teksta, objavljenog i na stranicama Worldcrunch i Le Temps.

Lidija Mičić, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika FBiH, ponosna je na napredak koji je vidljiv u njenom rodnom gradu. Sjedeći su svom uredu pored crvenkaste Miljacke, ona ističe da su lukovi mostova ponovno spojeni, kule obnovljene, crkve i džamije dobile nove krovove.

Da li je Sarajevo konačno opet svoje? To je pitanje koje svaki turista postavlja kada dolazi u "balkanski Jeruzalem". Slike bombardiranja sa obližnjih brda i uništavanja sarajevske Vijećnice još uvijek postoje u kolektivnom pamćenju Zapada.

No, grad je zaista nanovo rođen. Korak po korak, traje obnova grada koji sada broji oko 310 hiljada stanovnika. Stari dio Baščaršija je sačuvan, gradska tržica Markale koja je bombardovana u ratu je također obnovljena, a sve je manje sarajevskih ruža, karakterističnih ožiljaka od granata i gelera na asfaltu u obliku cvijeta.
Duž glavne ulice, otvoreni kafići koji su tokom ljetnih mjeseci uvijek prepuni gostiju mogu se ravnopravno takmičiti sa sličnim francuskim ili italijanskim objektima.

Mango, Swatch, Adidas, samo su neka od imena poznatih međunarodnih kompanija koje su otvorile svoje radnje u Sarajevu, sa istim proizvodima i cijenama kao i u Evropi. BBI, blistavi shopping centar, pozdravlja prestižnu klijentelu, iako je ovdje alkohol zabranjen jer investitori dolaze iz Perzijskog zaliva. Na tom mjestu je i sjedište televizijske kuće Al-Jazeera za Balkan.

Istovremeno, stare džamije i Pravoslavna katedrala ponovo su dobili stari sjaj, parkovi su čisti, šahisti su se vratili središnjoj pozornici. I turisti se doista vraćaju.

No, jedno pitanje ostaje otvoreno: Da li je bilo potrebno obnoviti sve onako kako je nekad bilo? Zar ne bi bilo bolje promijeniti sve i jednom za sva vremena ući u 21. vijek? Mnogi tvrde da bi to bila potpuna ludost. Pojedine građevine predstavljaju veliki značaj za naslijeđe grada da bi njihov nestanak utjecao na cjelokupni identitet Sarajeva.

Pariški arhitekta Jean-François Doualas, koji je zadnji put bio u Sarajevu 1994. godine, kaže: "Sarajevo su izgradili osmanski trgovci, oko svojih karavan saraja. Nije ni čudo da sve što se danas gradi ima veze sa trgovinom".

Na kraju teksta, autorica zaključuje da iako je 80 posto spomenika zvanično sačuvano, najznačajni od svih - zajednički život - svakim danom se iznova izgrađuje.

Gospođo Lidija, ništa nemam protiv tvoga imena i prezimena, ali sestro draga, provalila si se kao čir potkožnjak kada se provali. Glede sarajevskih ruža. Upravo su ruže na asfaltu Sarajeva ono što privlači turiste i ono što im je zanimljivo. Čak bi trebalo postaviti velike ekrane da se na njima vrte snimci tih ulica i ratnih dešavanja do u beskonačnost. Turisti bi stajali, gledali, snimali, a imali bi ugođaj da nauče da prepoznaju zvuk granate od 120mm, 60mm, tenkovske, maljutke, pijukanje snajperskih metaka,...

[motachjointa]

http://blog.careynash.com/2011/03/21/bo ... -children/oprostite ako je bilo neda mi se pregledati citav topik.

[PipiDugaDevetka]

http://blog.careynash.com/2011/03/21/bo ... -children/oprostite ako je bilo neda mi se pregledati citav topik.

Jeste, bilo je. @MasterDKP postavio.

[PipiDugaDevetka]

FTV DNEVNIK 2 prilog o Opsadi turista Sarajeva:
http://www.rtvfbih.ba/video/?v=201108/d ... 821-01.flv
Btw, ni ova Neira Tahto nije licencirani vodič.

[Vitezanin]

Možda je pitanje malo glupavo, ali kako se ocijeni koliko je turista došlo?? Evo na videu kažu da je Sa posjetilo 22.000 turista u 7. mjesecu. Meni nekako to zvuči-malo.
A negdje sam čitao da Sarajevo godišnje posjeti oko 700.000 turista. Ta brojka mi je nespojiva s ovom od 22.000 u "najprometnijem" mjesecu u godini.

[macan prvi]

Koliko ja znam ima nekakav autobus (kombibus) koji ide od carsije do aerodroma (i nazad nekoliko puta dnevno. Ali kada mi koji zivimo ovdje ne znamo tacno kako li ce neko ko prvi put dolazi...

Ima, ali ti treba gatara da ti prouci hoces li se naci na Aerodromu u vrijeme kad on vozi. Osim toga, Aerodrom Sarajevo na svojoj web-stranici nema ni rijeci o tom kombiju, iako je to jedna od primarnih informacija koje turistima trebaju i koje ce turisti potraziti na stranici Aerodroma.

[Chmoljo]

Možda je pitanje malo glupavo, ali kako se ocijeni koliko je turista došlo?? Evo na videu kažu da je Sa posjetilo 22.000 turista u 7. mjesecu. Meni nekako to zvuči-malo.
A negdje sam čitao da Sarajevo godišnje posjeti oko 700.000 turista. Ta brojka mi je nespojiva s ovom od 22.000 u "najprometnijem" mjesecu u godini.

ne znam... samo Sarajevo nije ko more, vezano za godišnja doba. dosta je regionalnih turista za NG i inače zimi.

[Vitezanin]

Ali svejedno primjeti se daleko veća gužva ljeti nego zimi, izuzimajući samu Novu godinu. Ako je u 7. mjesecu bilo 22.000 turista mogli bismo reći da za cijelu godinu bude cca 300.000. Gdje stane onih + 400.000 , naravno ako Sarajevo zaista godišnje posjeti 700.000 turista.
I da, primjetio sam da Sarajevo ima generalno tijekom cijele godine turiste, a ne kao ono sezonski, da dođe 90% turista u dva mjeseca npr.

[Chmoljo]

pa nedostatak konkrentne informacije ti dovoljno govori o tome zašto se pojedini ljudi ovdje iščuđavaju ocjenama da smo ozbiljan turistički pretedent.

nije nikakvo mudro slovo znati broj turista, ali 'na divljaka' se ovdje radi ponajviše, tako da je ostalo da o cifri turista govoriš u približnom broju. bez te informacije, isto je kao izaći na ispit bez da si pročitao knjigu.

[PipiDugaDevetka]

Možda je pitanje malo glupavo, ali kako se ocijeni koliko je turista došlo?? Evo na videu kažu da je Sa posjetilo 22.000 turista u 7. mjesecu. Meni nekako to zvuči-malo.
A negdje sam čitao da Sarajevo godišnje posjeti oko 700.000 turista. Ta brojka mi je nespojiva s ovom od 22.000 u "najprometnijem" mjesecu u godini.

Po prijavama noćenja stranaca koje svakodnevno MORAJU dostavljati hoteli i sve druge firme i pojedinci koji pružaju uslugu davanja prenoćišta u Odjeljenje za strance KMUP-a, zatim se po određenim zakonima mora plaćati i boravišna taksa, pa je i to način procjene broja turista za određeni mjesec.


BiH: Sarajevo prošle godine posjetilo 183.900 turista iz 114 zemalja

Četvrtak, 04 Veljača 2010


...........Sarajevo

Kanton Sarajevo prošle godine (2009.g.) je posjetilo 183.900 turista iz 114 država svijeta . Broj dolazaka turista se povećao za 7,8 posto, a broj noćenja za 5,3 posto. Svojevrstan rekord do sada predstavlja broj država iz kojih su turisti posjetili Sarajevo.

Među top 10 zemalja iz kojih su turisti bili najbrojniji po broju dolazaka i noćenja zauzimaju: Hrvatska, Slovenija, Turska, Srbija, Njemačka, Austrija, Italija, SAD, Francuska i Velika Britanija. Povećani interes za posjetu Sarajevu u odnosu na prethodne godine poazali su gosti iz: Kuvajta, Albanije, Islanda, Češke, Bugarske, Grčke, Japana, Mađarske i Portugala.

Prema statističim podacima broj smještajnih objekata u Kantonu Sarajevu u odnosu na prethodne godine je povećan za 12,1 posto, broj soba za 7,0 posto, a broj ležaja za 4,4 posto. Prosječna iskorištenost smještajnih kapaciteteta je bila 14,8 posto.

U Turističkoj zajednici KS zadovoljni su rezultatima prošlogodišnje posjete turista Sarajevu obzirom da najavljena recesija u svijetu nije obećavala povećana turistička kretanja. Ono što je turiste posebno zanimalo prilikom posjete Sarajevu je bogato kulturno-historijsko naslijeđe, te brojni kulturni događaji tokom godine. Ovi podaci ilustruju da je Sarajevo zadržalo primat najposjećenije turističke destinacije u BiH.

(Sarajevo-x.com)
______________________________________

AN ANALYSIS OF SARAJEVO,
HERZEGOVINA AND KRAJINA TOURISM
REGIONS
AND RECOMMENDATIONS FOR PRODUCT DEVELOPMENT,
MARKETING AND DESTINATION MANAGEMENT

July 27, 2006
This publication was produced for review by the United States Agency for International Development.
It was prepared by Emerging Markets Group, Ltd.


SARAJEVO
Of the three regions, the consultant spent the least amount of time in and around Sarajevo. He advises that
further investigation be made into the tourism opportunities in this region before outlining particular
strategies. This is particularly important given the fact that the tourism industry in Sarajevo seemed the
most reluctant and unenthusiastic in targeting a greater number of foreign visitors.
Sarajevo is situated in beautiful surroundings and it is not difficult or time consuming to get into the
nearby countryside. However, the surrounding countryside is also a retreat for the city’s residents and as a
result the problem of waste is accentuated. The consultant visited a number of locations in both the north
and south of the city and the problem was the same at every location.
Of course Sarajevo played host to the 1984 Winter Olympics and is recognised by many as a former
Olympic destination. Unfortunately, this international event took place over 20 years, a time during which
ski technology has advanced and tourism accommodations have aged. The resorts of Bjelasnica, Igman
and Jahorina are obviously popular with domestic visitors and tourists from the former Yugoslavia and
Eastern Europe (visa difficulties for some East European visitors). However, although the costs for ski
passes and ski equipment rental are lower than resorts in Western Europe, the cost of flying to Sarajevo
for Western European tourists makes the ski product less attractive. The hotels visited are certainly not
geared up to receive tourists from Western Europe; they provide little promotional material in English and
their facilities and services are not quite up to international standards. There may be some demand for
cross-country or extreme skiing but the market is not anticipated to be very large. Additionally, research
from IMD suggests that 74% of Europeans either have no opinion or a negative opinion on the winter
sports opportunities.
The ski resorts are attempting to increase occupancy rates during the summer period by promoting soft
adventure and MICE activities. MICE may become successful give the proximity of the resorts to
Sarajevo and their pleasant surroundings. However, the ski slopes in summer are not considered to offer
much to international visitors and the accommodation facilities are too large to appear attractive to rural
tourists.
Sarajevo would appear to be the leading destination for the MICE market in BiH. Certainly, it has the
greatest hotel capacity within the country and its hotels are of better quality than the huge complexes in
Neum that would have to drastically change to accommodate MICE visitors. Further research is needed to
inspect the facilities and servic es available. However, from the consultant’s own experience of visiting the
Holiday Inn and Hotel Saraj, significant improvements need to be made to satisfactorily cater to this type
of tourist. Additionally, there is a lot of competition within the region from Zagreb who are more
advanced in promoting MICE.
Sarajevo’s tourism potential lies in its cultural heritage and history.
Cultural Heritage Tourism
The city itself is pleasant to explore and has a cosmopolitan feeling to it. It has a diverse range of Islamic,
Christian and Jewish architecture and heritage with influences from Roman, Ottoman and Austro-
Hungarian periods of history. It also has a range of museums, although it was not possible for the
consultant to visit any of these. The Bradt travel guidebook dedicates 9 pages to a walking tour of the
city; an indication of all that there is to see. Additionally, a number of companies provide walking and
sightseeing tours of the city.
Of particular interest are the variety of cultural events and festivals that the town hosts, including a jazz
festival, film festival, winter festival, Bascarsija Nights and a range of concerts and performances.
An Analysis of Sarajevo, Herzegovina and Krajina Tourism Regions 30
Within Sarajevo, these events and the cultural attractions are well presented and advertised by the
Tourism Information Centre. The Tourism Association of Sarajevo Canton also has a nicely presented
and functional website listing details of these events.

[Master.DKP]

Bosna i Hercegovina i "zvanicna" statistika. To je nesto tako neprecizno i netacno... Ja licno ne zivim od turizma,mozda indiriektno kao i mnogi u Sarajevu i BiH. Ali, vidim tu su aktivni sudionoci pruzanja turistickih usluga pa pogledajte ovako.

Statiskika kaze ca. 200 000 turista u Sarajevo u 2010. godini.

To mozda jesu turisti koji su prijavljeni u policiju da su uredno spavali u Hotelu, sve dana, cijeli periodu putovanja(samo u Sarajevu).

Gjde su:

- Turisti 1 do 2 dana, sa ruksacima na ledima koji spavaju po privatnih hostelim, smjestajima, sobama, kod prijatelja
( tu nikad niko nikoga nije prijavio)

- BH Dijaposra ( 1,4 milion ljudi) od koji neki dolaze i 2 do 4 puta godisnje u BiH, velika vecina barem 1 u godini u Sarajevo, ili druge dijelove BiH.

( To je kategorija kao turisti, trose pare na smijestaj, suvenire, prijatelje, familiji. Definitivno imaju vece izdateke nego i nadprosjeican turista)

- Turisti u prolazu, koji recimo ne spavaju u Sarajevu, nego u Mostaru ili Medugorju.Ili Doboju ili Bihacu. A posjetili su Sarajevu, rucali+kupili suvenir + obavili neki Shopping itd.

- Od prosle godine, pogotovo ove godine vidi se rapidan, veoma rapidan broj povecanja turista i posjetitelja u i oko Sarajeva ! Tek sada pocinju dolaziti velike organizovane grupe preko agencija iz: Francuske, Italije, Njemacke, nekoliko aziskih drzava itd.

Kada sve to sabere, ogromno SIVO trziste u BiH ( naravno i u turizmu) + dijaspora + dnevni tranzitni turizam broj turistai posijetitelja Sarajeva prekazi: 1 Milion/godisnje za godien 2010/2011.

U legalnom (Evidentiranom) sektoru kazu da je rast ca. 7 godisnje sto je u stvarnosti makar 2 puta ili 3.

Mozda 2 ili 3 000 kreveta uopste nisu registrovani kao smjestajni kapaciteti a to jesu. ( Privatni stanovi, kuce itd) gdje spava apstraktno veliki broj ljudi. To su smjestani koji se oglasavaju sami, preko agencija, posrednika, texista itd.


Zakljucak je da smo svi mi gradani Sarajevo, i oni nasi sugradani koji hljeb zaraduju od turizma tek na pocetku.

Imamo puno, ali moramo raditi jos putno, puno ! I to na masi elementarnih stvari da bi nekada sutra,,,, mogli imati i vise i bolje nego recimo jedna Budimpesta.... Koja oficijelno godisnje ( godina 2010) ima ca. 30 000 000 turista i jedan je od najposijecenijih gradova u svijetu ! ( Vise nego mnogo poznatiji i veci gradovi).


P.S. U vezi statistike u BiH. Neka zvanicna statistika je govorila da je procenat nezaposlenosti u BiH jednom bio 41 % !
I da preko 500 000 mladnih do 35 godina zeli da napusti BiH.

Da je tako, nije vidi i sljepo covjek. Svi ti nezaposleni ljudi tj. dobra vecina njih ostvaru rad i profit neki u sivoj ekonomiji. Novac/usluga iz ruke u ruku. Vecina tih ljudi posjeduje automobil, stan ili kucu u vlasnistvu, ide na more i planine, neki putu u inostranstvo itd. Neki imaju porodicu itd.

Poenta je da je Bosna,Bosna i da je stanje na papri uvijek rapidno drugacije (gore) nego u stvarnosti.

[naja22]

@MASTER.DKP

Ti si genije ! Svaka čast

[oh teddy...]

Pa laze statistika, to je vec poznato, BiH nije na dnu, BiH je na vrhu standarda zivota u Evropi, samo statistika eto laze.

[KalifornijskaGlista]

statisticari inace koriste tri konobarsko-mesarske metode:
-odokativna;
-ofrljativna;
-okoprilicna
pa jos kad sve ovo propuscaju kroz Gausa: nakarika se tu i Hasi i Husi.
kako inace komentarisati cinjenicu da Hrvatsku posjeti 7 miliona turista na hijadu km obale i tisucu otoka a onih par stotian metara Bascarsije posjeti cio milion??

ali ipak

[SanskiBiser]

Eh, ti turisti mora da su oni Francuzi iz predhodnih postova

http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/clanak/110822119

[Master.DKP]

Ovde na ovome forume postoji nekoliko ( koliko vidim) i iskisnih turistickih radnika, vodica itd. pa je dobra da i oni daju neku od svojih "insajderskih" informacija...

Kada se kaze MILION posjetitelja tu mislimo i na BH dijasporu, posjetitelje svih festivala u sarajevu, sve poslovne ljude itd. To je daleko preko MILION posjetitelja ( turista) za godine 2010 i sada 2011... I to dalje raste i razvija se....

BH dijaspora i jeste poseban sektor "turista". Ti ljudi su uglavnom sada strani drzavljani, novac zaraduju van BH granica i ovde borave od 7 do 30 dana, jednom ili vise puna godisnje,koristici sve moguce usluge koji koriste turisti + masu dodatnih usluga, po drske porodici itd.

Jos jednom, ovo je tek "pocetak" koliko moze da se razvije ova cijeli siroki spekatra. Ovo je mozda 20 % iskoristenosci potencijala Sarajevo i cijele Bosne i Hercegovine...

Pametnom ekonomskom politikom i dobrim razvijanjem turizma, BiH moze da se preporodi i u ovom zajebanciji od organizacije i drzave vise se krupni pomaci, naravno ko zeli i zna kako da vidi...

[PipiDugaDevetka]

Bio sam u najstarijem javnom toaletu u Evropi koji se još uvijek koristi još od 1530.g. Korištenje - besplatno - Free of the charge! Slike kasnije postavim.

Neko taj javni toalet mora održavati, one pipe popravljati, čistiti ga. Ko to radi? Država angažuje radnike i plaća ih.
Plaća ih iz budžeta koji se formira od poreza i taksi.

[andromeda101]

Bio sam u najstarijem javnom toaletu u Evropi koji se još uvijek koristi još od 1530.g. Korištenje - besplatno - Free of the charge! Slike kasnije postavim.

Neko taj javni toalet mora održavati, one pipe popravljati, čistiti ga. Ko to radi? Država angažuje radnike i plaća ih.
Plaća ih iz budžeta koji se formira od poreza i taksi.

Treba zabraniti koristenje tog javnog toaleta, i od njega napraviti turisticku atrakciju, i napraviti dodatne javne toalete.

[Ja_Ja]

Dobro koristenje wc-a se sada svugdje naplacuje. Evo ovog ljeta sam obisao nesto vise od 30 gradova u Evropi i gdje god sam bio (na javnim mjestima), placao sam od .50-1.0 eura za koristenje wc-a (kod komsija Hrvata, sam usao u najgori wc u historiji wc-a, onakav smrad nikada u zivotu nisam osjetio).

A sto se tice "sivog" turizma on je jako rasprostranjen kod nas. Tokom ljeta sam proveo dvije noci u hotelu Jablanica i prilikom dolaska je bilo ono nase standardno "noc 50KM, daj lovu i to je to". Znaci nije bilo racuna, uvodjenja gosta u evidenciju niti bilo sta drugo.

U hostelima niko te ni ne pita kako se zoves a kamoli sta vise. Znaci da je pod velikim upitnikom dali oni nekog prijavljuju.

Sve u svemu broj je sigurno veci. Drzava mora u dogledno vrijeme da pritisne i tu granu i to dobro kako bi se regulisala.

[PipiDugaDevetka]

Dobro koristenje wc-a se sada svugdje naplacuje. Evo ovog ljeta sam obisao nesto vise od 30 gradova u Evropi i gdje god sam bio (na javnim mjestima), placao sam od .50-1.0 eura za koristenje wc-a (kod komsija Hrvata, sam usao u najgori wc u historiji wc-a, onakav smrad nikada u zivotu nisam osjetio).

A sto se tice "sivog" turizma on je jako rasprostranjen kod nas. Tokom ljeta sam proveo dvije noci u hotelu Jablanica i prilikom dolaska je bilo ono nase standardno "noc 50KM, daj lovu i to je to". Znaci nije bilo racuna, uvodjenja gosta u evidenciju niti bilo sta drugo.

U hostelima niko te ni ne pita kako se zoves a kamoli sta vise. Znaci da je pod velikim upitnikom dali oni nekog prijavljuju.

Sve u svemu broj je sigurno veci. Drzava mora u dogledno vrijeme da pritisne i tu granu i to dobro kako bi se regulisala.

Meni nikada neće biti jasno kako neko može ''pilati granu na kojoj sjedi''. Zna da turisti neeće više dolaziti ako onaj wc nije očišćen. K'o komšija moj, krade državnu struju, a za tu istu državu mu poginuli sin i brat!