Znaci Federacija je dosla do tog nivoa raspradaje kad su banke vec privatizarine i losije male firme i sad na red dolaze veliki igraci i zato javnost treba svoju paznju usmjeriti u tom pravcu jer ce sasvim sigurno dolaziti do zloupotreba prilikom te operacije.Uspješna realizacija Projekta tehničke pomoći privatizaciji u BiH, PTAC
Kupac ’Energoinvesta’ biće poznat krajem godine
Ugovor za prodaju “Krivaje” još nije potpisan, a za visočki KTK pregovori su pri kraju. Počinje priprema programa privatizacije “Agrokomerca”. Uspješna privatizacija “Granita”, “Bire”, “Metalnog”, “Enkera”...
U Izvještaju o implementaciji Projekta tehničke pomoći privatizaciji (PTAC), koji je Federalna vlada u četvrtak uputila Parlamentu FBiH, u kojem su obuhvaćene aktivnosti zaključno sa 31. avgustom ove godine, analizirane su četiri komponente. Prva se odnosi na tendersku prodaju nekoliko velikih proizvodnih preduzeća. Naime, okončana je prodaja četiri poduzeća iz takozvane grupe G1.
Ugovor za prodaju jablaničkog “Granita” potpisan je 31. maj 2004. godine, a kupac (Ortačka grupa) je platio 800.000 KM u gotovini, te se obavezao na 13,9 miliona KM investicija u naredne tri godine, zadržavanje postojećih 416 i upošljavanje novih 85 radnika. Kod bihaćke “Bire” riječ je o 500.000 KM gotovinskog plaćanja, a ugovor potpisan 12. marta ove godine precizira obvezu kupca (“Robot trading” Sarajevo) na investiciju veću od 16 miliona KM tokom tri godine. U tom periodu treba uposliti dodatna 302, uz postojećih 236 radnika. Ugovorom od 31. marta prošle godine, 51 posto državnog kapitala u “Metalnom” je prešlo u vlasništvo Ortačke grupe, menadžmena i radnika ovog zeničkog kolektiva. U gotovini je plaćeno 500.000 KM, a planirana investicija iznosi 1,8 miliona KM, a uz 38,1 bit će zaposleno još 50 radnika.
Državni kapital u tešanjskom “Enkeru” su 10. juna ove godine za 504.000 KM gotovine kupili njegovi radnici. Zahvaljući planiranim investicijama od 1,2 miliona KM, u “Enkeru” će posao dobiti 50 novih radnika, uz postojeća 354.
Ugovor za prodaju “Krivaje” još nije potpisan, a za visočki KTK završni pregovori su u toku. Očekuje se skori početak pripreme programa privatizacije “Agrokomerca”, a za “Energoinvest” bi izbor najboljeg ponuđača trebao biti izvršen do kraja godine.
Druga komponenta Izvještaja odnosi se na preduzeća javnog i komunalnog sektora. Međutim još nije potpisan ugovor s inostranom konsultantskom kućom, koja bi analizirala stanje i pripremila prijedloge zakonske regulative za koncesije i uvođenje privatnog vlasništva.
PTAC se, inače, finansira kreditom Svjetske banke BiH od 19,8 miliona dolara, od čega FBiH pripada 11,67 miliona, a planirano je i učešće Vlade FBiH sa 1,9 miliona dolara.
Nisam siguran da znam da li ce u ovom paketu doci i do rasprodaje zlatnih koka BH telekoma i Elektroprivrede BiH samo je ocigledno da Hrvati nakon prodaje HT Telekoma njemackom DT placaju nekoliko puta vece tarife pogotovo u inostranim razgovorima nego to rade recimo Njemci. Takodjer je ista situacija i sa privatiziranim elektricnim kompanijama. Privatizirana i vjerojatno rasparcana Elektro privreda BiH nece smanjiti cijene elektricne struje u Federaciji nego ce ih povecati i nece ulagati u razvoj svoje mreze i prozivodnju struje nego ce s tom praksom prema svjetskim iskustvima prestati.
Tako da tzv. plan OHR Struja III (Power III) koji je natjerao BiH vlasti da se zaduze kod svjetske banke za oko 300 miliona dolara da bi samo pripremili Elektroprivredu BiH da je pojede neki strani investitor i sponzor nekog ili cak nekih politicara iz OHR ce sasvim sigurno biti jedna od vecih afera u BiH u ovom vijeku. Svjetska iskustva govore da je od privatizacije elektroprivrede u jednoj zemlji korist imao samo kupac toga i niko vise OHR nije zanimao ali ce zato zanimati gradjane BiH kad budu dobivali paprene racune za struju i kad budu ostajali bez struje u pola noci ili tokom zime jer strana privatna kompanija nije zeljela svoj profit ulagati u kvalitetu elektricne mreze.
Inace u BiH su i dalje prisutne samo rasprodaje i prigodne prodaje i nigdje tzv. greenfield investiranja?
