Opasnost od određenih lijekova za razređivanje krvi

[TouringBiker]

Upravo sam gledao zanimljivu emisiju njemačke TV o opasnosti koja prijeti od nekih lijekova za razređivanje krvi što se daju pacijentima npr. za prevenciju moždanog udara. Kod prijašnje generacije lijekova je bila obavezna stalna kontrola krvi pacijenata i prilagođavanje doze, jer ako je doza preniska postoji opasnost od moždanog udara, a ako je previsoka - od pojave unutrašnjih krvarenja. Sa novom generacijom lijekova te kontrole navodno nisu potrebne - a u ovoj emisiji dati su primjeri pacijenata koji su umrli od unutrašnjeg krvarenja nakon što su im ljekari promjenili terapiju i prešli na nove lijekove. Među tim opasnim lijekovima je "Xarelto" od Bayera, "Pradaxa" od Boehringer Ingelheima, "Eliquis" od Pfizera (svi prisutni u BiH) i "Lixiana" od Dalichi-Sankyo-a.

Dakle, ukoliko vas ljekari pokušaju ubjediti da vi ili neko od vama bliskih osoba pređe na ove nove lijekove pod firmom kako su sigurni i kako je za pacijenta to udobnije jer stalne kontrole nisu potrebne - taj prijedlog najenergičnije odbijte, ili zahtjevajte da se i uz novi lijek kontrole nastave!

http://www.ardmediathek.de/tv/die-story ... d=38847162

[hannah23]

Da to je sasvim normalno. Ne postoji lijek bez nuspojava. Tako da nijedan lijek nije "potpuno siguran" ...
Logicno je da lijek koji sluzi za sprecavanje zgrusavanja krvi u dozama vecim nego sto je potrebno dovodi do kontraefekta, odnosno razredjivanja krvi a samim tim i pojave krvarenja.
Osobe kojima se prepisuju takvi lijekovi su obicno hronicni bolesnici a takvima su potrebne neizostavne kontrole.

[TouringBiker]

Da to je sasvim normalno. Ne postoji lijek bez nuspojava. Tako da nijedan lijek nije "potpuno siguran" ...
Logicno je da lijek koji sluzi za sprecavanje zgrusavanja krvi u dozama vecim nego sto je potrebno dovodi do kontraefekta, odnosno razredjivanja krvi a samim tim i pojave krvarenja.
Osobe kojima se prepisuju takvi lijekovi su obicno hronicni bolesnici a takvima su potrebne neizostavne kontrole.

U ovoj emisiji se iznosi to kako farmaceutske kompanije na novim lijekovima zarađuju daleko više nego na starim, i kako su u donošenju odluka o preporuci ljekarima koje lijekove koristiti za terapiju određenih bolesti (i u ovom slučaju, da se stariji tipovi lijekova za razređivanje krvi zamjene novim) odlučivali i ljekari koji se nalaze u konfliktu interesa jer su na platnom spisku farmaceutskih kompanija. Lijek koji se u Njemačkj prije koristio, Marcumar, košta po danu 18 eurocenti, a Xarelto oko 3 EUR. Po jednom pacijentu to znači oko 1.000 EUR više. Fin profit... A ko šljivi što im pacijenti pomalo i umiru, ima dovoljno novih

Iznose i činjenice kako je istraživanje o posljedicama lijekova previše prepušteno samim proizvođačima, koji onda jednostavno izostave dijelove studija koji ne idu u prilog njihovm proizvodima, i na osnovu toga tvrde kako su novi lijekovi u pogledu opasnosti od unutrašnjih krvarenja bolji nego stari (a u stvari su gori)... Bayer je čak koristio za ispitivanje u studijama podatke dobijene uređajima za koje su bili svjesni da daju neispravne rezultate - to potvrđuju i američka agencija za odobravanje lijekova FDA. Lijekovi se također stavljaju na tržište bez protivsredstva, koje se može upotrijebiti u slučaju da dođe do komplikacija.

Na kraju programa se gvori i o novom zakonu protiv korupcije u zdravstvu u Njemačkoj, koji bi trebao spriječiti da farmaceutske firme podmićuju ljekare na razne načine. I nama u BiH očito treba jedan takav zakon...

[hannah23]

"I onako nas ima previse na svijetu" je izjava jednog ljekara...

[TouringBiker]

"I onako nas ima previse na svijetu" je izjava jednog ljekara...

Pitam se da li bi taj ljekar iste te lijekove tako nemarno prepisao i svojoj majci?

[hannah23]

Ne mogu reci, ima i savjesnih ljekara danas ali vecina ne radi svoj posao kako treba. Koliko danas ima slucajeva sa pogresnim dijagnozama koje su dovele do katastrofalnih posljedica pa cak i smrtnog ishoda. Problem je sto niko ne odgovara, svaki takav slucaj se zataska.
A njih tjesi misao "nema ljekara koji u toku karijere nije ubio barem jednog pacijenta" u fazonu shit happens ...

[TouringBiker]

Ne mogu reci, ima i savjesnih ljekara danas ali vecina ne radi svoj posao kako treba. Koliko danas ima slucajeva sa pogresnim dijagnozama koje su dovele do katastrofalnih posljedica pa cak i smrtnog ishoda. Problem je sto niko ne odgovara, svaki takav slucaj se zataska.
A njih tjesi misao "nema ljekara koji u toku karijere nije ubio barem jednog pacijenta" u fazonu shit happens ...

I veoma je teško, ako dođe do suda zbog pogrešnog liječenja, naći ljekara koji bi svjedočio, nastupio kao vještak protiv drugog ljekara. To je zatvorena kamarila, niko neće nikom da se zamjera.

[Dr.medicine]

i mene lični bankar uvjerava da mi je bolje da zatvorim postojeci kredit i reprogramiram u novi......mislim da ti je sve jasno

[Brus Lee]

Da to je sasvim normalno. Ne postoji lijek bez nuspojava. Tako da nijedan lijek nije "potpuno siguran" ...
Logicno je da lijek koji sluzi za sprecavanje zgrusavanja krvi u dozama vecim nego sto je potrebno dovodi do kontraefekta, odnosno razredjivanja krvi a samim tim i pojave krvarenja.
Osobe kojima se prepisuju takvi lijekovi su obicno hronicni bolesnici a takvima su potrebne neizostavne kontrole.

U ovoj emisiji se iznosi to kako farmaceutske kompanije na novim lijekovima zarađuju daleko više nego na starim, i kako su u donošenju odluka o preporuci ljekarima koje lijekove koristiti za terapiju određenih bolesti (i u ovom slučaju, da se stariji tipovi lijekova za razređivanje krvi zamjene novim) odlučivali i ljekari koji se nalaze u konfliktu interesa jer su na platnom spisku farmaceutskih kompanija. Lijek koji se u Njemačkj prije koristio, Marcumar, košta po danu 18 eurocenti, a Xarelto oko 3 EUR. Po jednom pacijentu to znači oko 1.000 EUR više. Fin profit... A ko šljivi što im pacijenti pomalo i umiru, ima dovoljno novih

Iznose i činjenice kako je istraživanje o posljedicama lijekova previše prepušteno samim proizvođačima, koji onda jednostavno izostave dijelove studija koji ne idu u prilog njihovm proizvodima, i na osnovu toga tvrde kako su novi lijekovi u pogledu opasnosti od unutrašnjih krvarenja bolji nego stari (a u stvari su gori)... Bayer je čak koristio za ispitivanje u studijama podatke dobijene uređajima za koje su bili svjesni da daju neispravne rezultate - to potvrđuju i američka agencija za odobravanje lijekova FDA. Lijekovi se također stavljaju na tržište bez protivsredstva, koje se može upotrijebiti u slučaju da dođe do komplikacija.

Na kraju programa se gvori i o novom zakonu protiv korupcije u zdravstvu u Njemačkoj, koji bi trebao spriječiti da farmaceutske firme podmićuju ljekare na razne načine. I nama u BiH očito treba jedan takav zakon...

Raskrinka ti Bayer na osnovu TV emisije. Da se ti pitas nebi se jos ni aspirin izmislio, kojeg takodje pravi Bayer i koji, izmedju ostalog, u dozi od 100 mg sluzi kao slabi razrjedjivac gustoce krvi. I na njemu Bayer zaradjuje i to preko 100 godina. Ne trebaju vakcine, antibiotici, niti bilo kakvi lijekovi. Bolje je umrijeti nego dozvoliti da farmaceutska mafija zaraduje na tebi. Procitaj, za pocetak, bilo kakvu deklaraciju od lijeka, pa ces tamo naci opisano koje je hemijsko ime, za sta sluzi, dozaza, mjere opreza, kontraindikacije, nus efekti, ko je lijek odobrio /vani i ovdje/, oblik lijeka, pakovanje i gdje se prijavljuju i kako eventualni novi nezeljeni efekti koji nisu pobrojani u navedenoj deklaraciji. Porediti prvu generaciju lijeka sa zadnjom je kao porediti golfa 1 sa mercedesom bilo koje klase proizvedenog 2016 god.

[TouringBiker]

Raskrinka ti Bayer na osnovu TV emisije. Da se ti pitas nebi se jos ni aspirin izmislio, kojeg takodje pravi Bayer i koji, izmedju ostalog, u dozi od 100 mg sluzi kao slabi razrjedjivac gustoce krvi. I na njemu Bayer zaradjuje i to preko 100 godina. Ne trebaju vakcine, antibiotici, niti bilo kakvi lijekovi. Bolje je umrijeti nego dozvoliti da farmaceutska mafija zaraduje na tebi. Procitaj, za pocetak, bilo kakvu deklaraciju od lijeka, pa ces tamo naci opisano koje je hemijsko ime, za sta sluzi, dozaza, mjere opreza, kontraindikacije, nus efekti, ko je lijek odobrio /vani i ovdje/, oblik lijeka, pakovanje i gdje se prijavljuju i kako eventualni novi nezeljeni efekti koji nisu pobrojani u navedenoj deklaraciji. Porediti prvu generaciju lijeka sa zadnjom je kao porediti golfa 1 sa mercedesom bilo koje klase proizvedenog 2016 god.

Da si pogledao emisiju i vidio o čemu se radi (preduslov: da razumješ njemački), ne bi lupetao gluposti. Ja je jesam pogledao, primjer je dobrog istraživačkog novinarstva, i objavio sam na forumu kao upozorenje onima koji se mogu naći u situaciji da uzimaju neki od tih lijekova.

Da problema sa upravo ovom generacijom lijekova IMA, pokazuje i ova vijest sa stranice Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH: "Obavještenje Evropske Agencije za lijekove (EMA) u vezi primjene novih peroralnih antikoagulanasa Eliquis®, Pradaxa® i Xarelto®" (http://www.almbih.gov.ba/vijesti/obavje ... to-89.html), i u kojoj se uz ostalo kaže i:

"Pismo zdravstvenim radnicima se odnosi na sva tri nova oralna antikoagulansa Eliquis® (apiksaban), Pradaxa® (dabigatran eteksilat) i Xarelto® (rivaroksaban) i njime je obuhvaćeno sljedeće:
• Faktori rizika za nastanak krvarenja
• Kontraindikacije koje su zajedničke novim antikoagulansima
• Mjere opreza za smanjenje rizika krvarenja"

Aspirin, acetilsalicilna kiselina, je analgetik (sredstvo protiv bolova) i antipiretik (lijek za smanjenje tjelesne temperature) koji je Bayer u te svrhe stavio na tržište još 1899. Tek je kasnije otkriveno da razrjeđuje i gustinu krvi, pa se danas uz osnovne namjene (kada se uzima veća doza, recimo 500 mg) koristi i za prevenciju nastajanja ugrušaka u krvi, dakle kao antitrombotik. No, onda se koriste manje doze, recimo 100 mg.

U emisiji se govorilo o lijekovima koji se NAMJENSKI koriste samo kao razređivači krvi, i kako su oni prethodne generacije, na bazi fenprokumon (Phenprocoumon) za koje je preporučivano stalno kontroliranje da bi se prilagodila doza, čak i sa manje neželjenih efekata nego novi, te da uopće nije tačno kako sa novima (Eliquis®, Pradaxa® i Xarelto®) nema potrebe za stalnim kontrolama - a to im je trebala biti glavna prednost. Uz to, novi ne izazivaju unutrašnja krvarenja ništa rjeđe nego stari, a za sve nove lijekove još nisu razvijeni "protuotrovi", sredstva koja je moguće dati da im se poništi dejstvo ako dođe do komplikacija. JEDINI razlog da se vrši pritisak za prelazak na nove je - povećanje profita farmaceutskim kompanijama!
Usput, lijekovi na bazi fenprokumona korišteni su i u BiH, čak je FBiH izvršila interventni uvoz 2013...

Iz najave emisije: "U SAD-u su trenutno u toku tužbe oko 14.000 ljudi protiv Bayer-ovog lijeka Xarelto. To je potvrdio i koncern iz Leverkusen pri objavi kvartalnih rezultata 26. oktobra.

Boehringer Ingelheim je nakon sudskog poravnanja već platio pola milijarde eura pacijentima koji su uzimali lijek Pradaxa. Oni su tu firmu tužili zbog izazivanja teškog krvarenja sve do smrtnih slučajeva."

Evo ti cijele najave, pa je "probaci" kroz Google Translate ako ne znaš njemački...

Sie sind zur Zeit der Renner unter den Herzmedikamenten. Eine Gruppe Blutverdünner, erst seit ein paar Jahren auf dem Markt, mit denen Konzerne Milliarden verdienen. Sie sollen Schlaganfälle verhindern und dabei für Patienten komfortabler sein, als die Standardtherapie mit Marcumar. Doch nachdem mehrere Menschen in Deutschland und den USA verblutet sind, gibt es immer mehr Zweifel an den neuen Blutgerinnungsmitteln. In den USA klagen zurzeit etwa 14.000 Menschen gegen Bayers Medikament Xarelto. Das bestätigte der Leverkusener Konzern bei der Bekanntgabe der Quartalszahlen am 26. Oktober.

Boehringer Ingelheim hat in einem Vergleich bereits eine halbe Milliarde Euro gezahlt an Patienten, die das Medikament Pradaxa nahmen. Der Vorwurf: schwere Blutungen bis hin zu Todesfällen.

In einer gemeinsamen Recherche versuchen zwei Reporter von Handelsblatt und WDR herauszufinden, woher der Boom der neuen Medikamente kommt. Sie sprechen in ganz Deutschland, in England und den USA mit betroffenen Patienten und Angehörigen, mit Ärzten und Wissenschaftlern und fragen: Wie kann es sein, dass die Medikamente ohne Gegenmittel gegen plötzlich auftretende Blutungen auf den Markt kommen durften? Wie groß ist der Einfluss der Pharma-Industrie auf die Ärzte und Kontrollbehörden? Und wie sehr entscheiden die Firmen mit, wie die Patienten am Ende behandelt werden.

[Brus Lee]

Raskrinka ti Bayer na osnovu TV emisije. Da se ti pitas nebi se jos ni aspirin izmislio, kojeg takodje pravi Bayer i koji, izmedju ostalog, u dozi od 100 mg sluzi kao slabi razrjedjivac gustoce krvi. I na njemu Bayer zaradjuje i to preko 100 godina. Ne trebaju vakcine, antibiotici, niti bilo kakvi lijekovi. Bolje je umrijeti nego dozvoliti da farmaceutska mafija zaraduje na tebi. Procitaj, za pocetak, bilo kakvu deklaraciju od lijeka, pa ces tamo naci opisano koje je hemijsko ime, za sta sluzi, dozaza, mjere opreza, kontraindikacije, nus efekti, ko je lijek odobrio /vani i ovdje/, oblik lijeka, pakovanje i gdje se prijavljuju i kako eventualni novi nezeljeni efekti koji nisu pobrojani u navedenoj deklaraciji. Porediti prvu generaciju lijeka sa zadnjom je kao porediti golfa 1 sa mercedesom bilo koje klase proizvedenog 2016 god.

Da si pogledao emisiju i vidio o čemu se radi (preduslov: da razumješ njemački), ne bi lupetao gluposti. Ja je jesam pogledao, primjer je dobrog istraživačkog novinarstva, i objavio sam na forumu kao upozorenje onima koji se mogu naći u situaciji da uzimaju neki od tih lijekova.

Da problema sa upravo ovom generacijom lijekova IMA, pokazuje i ova vijest sa stranice Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH: "Obavještenje Evropske Agencije za lijekove (EMA) u vezi primjene novih peroralnih antikoagulanasa Eliquis®, Pradaxa® i Xarelto®" (http://www.almbih.gov.ba/vijesti/obavje ... to-89.html), i u kojoj se uz ostalo kaže i:

"Pismo zdravstvenim radnicima se odnosi na sva tri nova oralna antikoagulansa Eliquis® (apiksaban), Pradaxa® (dabigatran eteksilat) i Xarelto® (rivaroksaban) i njime je obuhvaćeno sljedeće:
• Faktori rizika za nastanak krvarenja
• Kontraindikacije koje su zajedničke novim antikoagulansima
• Mjere opreza za smanjenje rizika krvarenja"

Aspirin, acetilsalicilna kiselina, je analgetik (sredstvo protiv bolova) i antipiretik (lijek za smanjenje tjelesne temperature) koji je Bayer u te svrhe stavio na tržište još 1899. Tek je kasnije otkriveno da razrjeđuje i gustinu krvi, pa se danas uz osnovne namjene (kada se uzima veća doza, recimo 500 mg) koristi i za prevenciju nastajanja ugrušaka u krvi, dakle kao antitrombotik. No, onda se koriste manje doze, recimo 100 mg.

U emisiji se govorilo o lijekovima koji se NAMJENSKI koriste samo kao razređivači krvi, i kako su oni prethodne generacije, na bazi fenprokumon (Phenprocoumon) za koje je preporučivano stalno kontroliranje da bi se prilagodila doza, čak i sa manje neželjenih efekata nego novi, te da uopće nije tačno kako sa novima (Eliquis®, Pradaxa® i Xarelto®) nema potrebe za stalnim kontrolama - a to im je trebala biti glavna prednost. Uz to, novi ne izazivaju unutrašnja krvarenja ništa rjeđe nego stari, a za sve nove lijekove još nisu razvijeni "protuotrovi", sredstva koja je moguće dati da im se poništi dejstvo ako dođe do komplikacija. JEDINI razlog da se vrši pritisak za prelazak na nove je - povećanje profita farmaceutskim kompanijama!
Usput, lijekovi na bazi fenprokumona korišteni su i u BiH, čak je FBiH izvršila interventni uvoz 2013...

Iz najave emisije: "U SAD-u su trenutno u toku tužbe oko 14.000 ljudi protiv Bayer-ovog lijeka Xarelto. To je potvrdio i koncern iz Leverkusen pri objavi kvartalnih rezultata 26. oktobra.

Boehringer Ingelheim je nakon sudskog poravnanja već platio pola milijarde eura pacijentima koji su uzimali lijek Pradaxa. Oni su tu firmu tužili zbog izazivanja teškog krvarenja sve do smrtnih slučajeva."

Evo ti cijele najave, pa je "probaci" kroz Google Translate ako ne znaš njemački...

Sie sind zur Zeit der Renner unter den Herzmedikamenten. Eine Gruppe Blutverdünner, erst seit ein paar Jahren auf dem Markt, mit denen Konzerne Milliarden verdienen. Sie sollen Schlaganfälle verhindern und dabei für Patienten komfortabler sein, als die Standardtherapie mit Marcumar. Doch nachdem mehrere Menschen in Deutschland und den USA verblutet sind, gibt es immer mehr Zweifel an den neuen Blutgerinnungsmitteln. In den USA klagen zurzeit etwa 14.000 Menschen gegen Bayers Medikament Xarelto. Das bestätigte der Leverkusener Konzern bei der Bekanntgabe der Quartalszahlen am 26. Oktober.

Boehringer Ingelheim hat in einem Vergleich bereits eine halbe Milliarde Euro gezahlt an Patienten, die das Medikament Pradaxa nahmen. Der Vorwurf: schwere Blutungen bis hin zu Todesfällen.

In einer gemeinsamen Recherche versuchen zwei Reporter von Handelsblatt und WDR herauszufinden, woher der Boom der neuen Medikamente kommt. Sie sprechen in ganz Deutschland, in England und den USA mit betroffenen Patienten und Angehörigen, mit Ärzten und Wissenschaftlern und fragen: Wie kann es sein, dass die Medikamente ohne Gegenmittel gegen plötzlich auftretende Blutungen auf den Markt kommen durften? Wie groß ist der Einfluss der Pharma-Industrie auf die Ärzte und Kontrollbehörden? Und wie sehr entscheiden die Firmen mit, wie die Patienten am Ende behandelt werden.

https://www.google.ba/url?sa=t&source=w ... oQa-X9Tmuw
sve sto si naveo stoji u deklaraciji lijeka. Bujrum pa citaj. Mozes i ti napraviti jos jednu tv epizodu.

[TouringBiker]

https://www.google.ba/url?sa=t&source=w ... oQa-X9Tmuw
sve sto si naveo stoji u deklaraciji lijeka. Bujrum pa citaj. Mozes i ti napraviti jos jednu tv epizodu.

Ne stoji - i to upravo ono najvažnije, od čeg su i krenuli u onoj emisiji: da se i Xarelto, isto kao i lijekove prijašnje generacije, treba uzimati tako da se svaki dan uzima mali uzorak krvi iz prsta i stepen razređenosti krvi provjerava prenosnim aparatom. Bez toga, korištenje lijeka nije sigurno već će se javljati slučajevi smrti usljed unutrašnjeg krvarenja. I za Xarelto još ne postoji protusredstvo da se upotrijebi u slučaju komplikacija

[The Realist]

Ne stoji - i to upravo ono najvažnije, od čeg su i krenuli u onoj emisiji: da se i Xarelto, isto kao i lijekove prijašnje generacije, treba uzimati tako da se svaki dan uzima mali uzorak krvi iz prsta i stepen razređenosti krvi provjerava prenosnim aparatom. Bez toga, korištenje lijeka nije sigurno već će se javljati slučajevi smrti usljed unutrašnjeg krvarenja. I za Xarelto još ne postoji protusredstvo da se upotrijebi u slučaju komplikacija

Kako ne stoji: http://mz.ks.gov.ba/sites/mz.ks.gov.ba/ ... _final.pdf

Od stranice 4 čitati (kontraindikacije).

Što se tiče prenosnih aparata, to pacijent mora sam nabaviti, kao i kada je u pitanju fijabeticar koji se liječi oralnim preparatima, a u protivnom je praksa da se pacijent prati svaka tri dana na samom početku, a kasnije se to mjesečno kontroliše laboratorijski, te se daju savjeti pacijentu. Razlog ovome je praktičnost (pacijenti ne žele da se stalno testiraju), a ko želi svaki dan da mjeri, može nabaviti aparat. Ali kada govorimo o rivaroxabanu (Xarelto), koji je to prenosni aparat koji bi tu pomogao (ko koristi to ne može INR koristiti kao sredstvo za kontrolu)?

Trenutačno tužbe u SAD-u se odnose na to da nije postojalo jasno upozorenje da ne postoji antidot u slučaju predoziranja (trenutno i postoji jedan za koji se čeka odobrenje).

Rivaroxaban je jednsotavniji, jer nema šeme doziranja, a ne zato što je 100% bezbjedan i nema potrebe za kontrolom i pažnjom.

Ono što jeste problem i tu se slažem je to da stvarno mnogi ljekari, a i farmaceuti govore da nema potrebe za kontrolom (ali osim ako se ne radi o specijalistima, to se ne govori zato što je neko platio, nego zato što su pojedinci predstavili tako lijek, a studije se nisu čitale, pošto taj lijek mora propisati specijalista, no, ako se već ne čitaju studije, ne treba ni preporučivati lijek.

Drugi problem je taj što bi se lijek za sada treba samo uključivati u situacijama ako se ne može INR dovesti u željene granice, a ne da se preporučuje pacijentima kod kojih možemo postići dobru kontrolu i koji su spremni na kontrolisanje (meni je pacijentica bukvalno ovako rekla nakon što sam uputnicu za laboratoriju napisao: JA VALA NE IDEM, PA NEKA UMREM SUTRA. JA NE MOGU DA ME VIŠE BODU i šta da ja radim sada tu, kako da riješim problem, a pisao uputnicu zato što joj je zadnji nalaz INR bio van granica normale, te je korigovana bila šema Sintroma).

[TouringBiker]

Ne stoji - i to upravo ono najvažnije, od čeg su i krenuli u onoj emisiji: da se i Xarelto, isto kao i lijekove prijašnje generacije, treba uzimati tako da se svaki dan uzima mali uzorak krvi iz prsta i stepen razređenosti krvi provjerava prenosnim aparatom. Bez toga, korištenje lijeka nije sigurno već će se javljati slučajevi smrti usljed unutrašnjeg krvarenja. I za Xarelto još ne postoji protusredstvo da se upotrijebi u slučaju komplikacija

Kako ne stoji: http://mz.ks.gov.ba/sites/mz.ks.gov.ba/ ... _final.pdf

Od stranice 4 čitati (kontraindikacije).

Što se tiče prenosnih aparata, to pacijent mora sam nabaviti, kao i kada je u pitanju fijabeticar koji se liječi oralnim preparatima, a u protivnom je praksa da se pacijent prati svaka tri dana na samom početku, a kasnije se to mjesečno kontroliše laboratorijski, te se daju savjeti pacijentu. Razlog ovome je praktičnost (pacijenti ne žele da se stalno testiraju), a ko želi svaki dan da mjeri, može nabaviti aparat. Ali kada govorimo o rivaroxabanu (Xarelto), koji je to prenosni aparat koji bi tu pomogao (ko koristi to ne može INR koristiti kao sredstvo za kontrolu)?

Trenutačno tužbe u SAD-u se odnose na to da nije postojalo jasno upozorenje da ne postoji antidot u slučaju predoziranja (trenutno i postoji jedan za koji se čeka odobrenje).

Rivaroxaban je jednsotavniji, jer nema šeme doziranja, a ne zato što je 100% bezbjedan i nema potrebe za kontrolom i pažnjom.

Ono što jeste problem i tu se slažem je to da stvarno mnogi ljekari, a i farmaceuti govore da nema potrebe za kontrolom (ali osim ako se ne radi o specijalistima, to se ne govori zato što je neko platio, nego zato što su pojedinci predstavili tako lijek, a studije se nisu čitale, pošto taj lijek mora propisati specijalista, no, ako se već ne čitaju studije, ne treba ni preporučivati lijek.

Drugi problem je taj što bi se lijek za sada treba samo uključivati u situacijama ako se ne može INR dovesti u željene granice, a ne da se preporučuje pacijentima kod kojih možemo postići dobru kontrolu i koji su spremni na kontrolisanje (meni je pacijentica bukvalno ovako rekla nakon što sam uputnicu za laboratoriju napisao: JA VALA NE IDEM, PA NEKA UMREM SUTRA. JA NE MOGU DA ME VIŠE BODU i šta da ja radim sada tu, kako da riješim problem, a pisao uputnicu zato što joj je zadnji nalaz INR bio van granica normale, te je korigovana bila šema Sintroma).

I šta se kaže u Bayer-ovom uputstvu na str. 4?

Starija populacija:
Nije potrebno prilagođavanje doze (vidjeti poglavlje 5.2).

Tjelesna težina:
Nije potrebno prilagođavanje doze (vidjeti poglavlje 5.2).

Do sada je u Njemačkoj bila praksa ne da pacijenti moraju da idu na kontrolu, nego im je ljekar dolazio KUĆI svaki dan i donosio aparat sa sobom, uzimao uzorak krvi iz prsta na odgovarajući listić i listić stavljao u ovakav aparat na slici (to se vidi u 05:10 minuti priloga):



Nijemci i tvrde da za Xarelto i ostala dva lijeka jeste potrebno prilagođavanje doze, tj. da se ispočetka (a u određenim slučajevima i dalje) vrši svakodnevna kontrola kao i kod prijašnjih lijekova. Ako su kod nas pacijenti mjesto toga bili prisiljeni da idu po laboratorijima i maltretiraju se kao što se maltretiralo u laboratoriji UKCS prije nego je Sebija zavela red (beskonačni redovi jer su 2 tehničara uzimala uzorke, a gomila ih se bavila piskaranjem), e, onda je problem u našem zdravstvenom sistemu.

Za lijek koji se prije koristio "Marcumar" (fenprokumon) se kaže:

"Die Bestimmung der Gerinnungsfaktoren erfolgt anfangs täglich, später wöchentlich oder monatlich durch den Hausarzt. Besonders geschulte Ärzte können Marcumar-Patienten auch im Umgang mit Testgeräten für die häusliche Gerinnungskontrolle, z.B. CoaguChek, unterweisen."

"In einigen Fällen sind häufigere Kontrollen erforderlich:

Behandlungsbeginn mit einem zusätzlichen Arzneimittel
Absetzen eines Arzneimittels
Dosisänderung bei einem angewendeten Arzneimittel
Änderung der Ernährungsgewohnheiten
Infekt mit oder ohne Fieber
Auftreten von anderen Erkrankungen"


Prijevod: Određivanje faktora razrjeđivanja odvija se ispočetka dnevno, kasnije sedmično ili mjesečno od strane kučnog ljekara. Posebno iškolovani ljekari mogu uputiti pacijente koji uzimaju Marcumar i na postupak sa testnim uređajima za kontrolu razređenosti kod kuće, tzv. Coagucheck.

U pojedinim slučajevima potrebne su češće kontrole:

Početak tretmana s nekim drugim lijekom
Isključivanje nekog drugog lijeka
Promjena doze nekog drugog lijeka
Promjena navika u ishrani
Infekcija sa ili bez groznice
Nastup drugih oboljenja"

[dr.gog]

Velika hvala na ovom materijalu!

Bit će od velike koristi nekim mojim kolegama koji muku muče da prilagode terapiju kod poremećaja zgrušavanja krvi.To je zaista težak posao ponekad.

[The Realist]

Sa Xareltom se ne može vršiti kontrola, kao kod lijekova starije generacije. INR nema praktični značaj, kao ni PT, zato je kontrolisanje otežano i nije moguće vršiti u kućnim uslovima (osim ako nešto do sada nisu napravili), tako da gore prikazani aparat nema nikakav značaj u ovom slučaju.

Rizici su jasno nabrojani kada su u pitanju neželjeni efekti, tako da samo budala može reći da nisu potrebna testiranja, barem dok se ne odredi "sigurna" koncentracija, ali i tu treba definisati šta je to rutinska kontrola (koliko često).

Što se tiče dokumentarca, ima dobrih stvari, ali i loših, no dobro i dokumentarac je imao svoj cilj, kao što i svi drugi imaju.

Velika hvala na ovom materijalu!

Bit će od velike koristi nekim mojim kolegama koji muku muče da prilagode terapiju kod poremećaja zgrušavanja krvi.To je zaista težak posao ponekad.

Izvini, ali ovo moram pitati. Šta je tačno navedeno da kolege nisu znale? Ne mogu vjerovati da neko nije znao postupak kontrole efekta antikoagulantnih lijekova i njihovog doziranja, a da se uopšte bavi time (razumijem da neko ne zna baš kako odrediti doziranje, to je normalno, ali taj neko to neće ni raditi)?

[dr.gog]

Velika hvala na ovom materijalu!

Bit će od velike koristi nekim mojim kolegama koji muku muče da prilagode terapiju kod poremećaja zgrušavanja krvi.To je zaista težak posao ponekad.

Izvini, ali ovo moram pitati. Šta je tačno navedeno da kolege nisu znale? Ne mogu vjerovati da neko nije znao postupak kontrole efekta antikoagulantnih lijekova i njihovog doziranja, a da se uopšte bavi time (razumijem da neko ne zna baš kako odrediti doziranje, to je normalno, ali taj neko to neće ni raditi)?

Nisam razgovarao detaljno, već samo uputio na ovo, vođen ranijim razgovorima o oboljenjima vezanim za koagulaciju krvi. Ja se ne bavim tim poljem.

Kontrola efekta terapije je u sklopu standardiziranih i već unaprijeđenih metoda koje koristi sarajevska Transfuzija.

Ono što ja znam je da se skoro svakodnevno vrše konsultacije sa hematolozima, a da mi imamo strahovit pritisak glede povećanog broja novih pacijenata. Ipak, odgovorni ljekari redovno prate ovakve i slične informacije, pa je svaka novija informacija ili čak ovo kratko pisanje na forumu od velike važnosti za potpunije i bolje praćenje tih opakih poremećaja. Pored toga, svi koji žele savjet u vezi ovih poremećaja, mogu posjetiti našu ustanovu.