ne postoje regularni organi bez predstavnika hrvatskog naroda, također i srpskog, ne računaj tu razne "bajramoviće"....and wrote:hajde što se nama priviđa,al što haškom tužilaštvu?osa wrote:nama je srbija bila neprijatelj, vama na početku nije, dapače mnogo se polagalo u jna tj. srbe i srbiju, mi i nismo bili u sukobu vi ste bili u sukobu s hrvatskim narodom u bih....and wrote: dobro sam upoznat sa dešavanjima u bih,ne trebate mi ti ni šoljić pojašnjavati.
pojasni ti nama,ako je srbija napala i bih i hrvatsku,da li je to trebao biti naš neprijatelj?
pošto bih nikad nije napala hrvatsku i nije imala pretenzije na hrvatske teritorije,otkud mi u sukobu?
hrvatski narod u bih je bio u sukobu sa regularnim organima države bih,a recimo komandant tih paravojnih snaga u bih je postavljen zvaničnom odlukom vlade republike hrvatske?
Odnos RH prema BiH od 1990-1995
- osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#551 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
-
kv99
- Posts: 2637
- Joined: 09/01/2008 21:08
#552 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Ti bi volio da je tako ali nije. Postojali su zvanicni organi Republike Bosne i Hercegovine i postojala je zvanicna vojska Armija Republika Bosna i Hercegovine. To sto su se kvislinzi stavili pod komandu susjednih drzava koje su pokusale da uniste i podjele drzavu njima ne daje legitimitet vec bas obrnuto. HVO Grude je imao komadante postavljene iz Zagreba, dobijao je naredbe iz Zagreba tako da je to bila ispostava Zagreba i te politike. Isto je i sa BiH Srbima sa Pala tako da nema veze sto oni nisu bili u Predsjednistvu Bosne i Hercegovine , Predsjednistvo je imalo legitimitet i bez njih.osa wrote:ne postoje regularni organi bez predstavnika hrvatskog naroda, također i srpskog, ne računaj tu razne "bajramoviće"....and wrote: hajde što se nama priviđa,al što haškom tužilaštvu?
hrvatski narod u bih je bio u sukobu sa regularnim organima države bih,a recimo komandant tih paravojnih snaga u bih je postavljen zvaničnom odlukom vlade republike hrvatske?
Kada je Zagreb trazio pokrice za djelovanje HV u Bosni i Hercegovini pred Oluju da li je potpisao dogovor za medzudrzavnu saradnju sa Sarajevom ili sa Grudama /Pale ? Po tebi je Zagreb da bi dobio suglasnost za djelovanje HV trebao da ide i na Pale
- and
- Posts: 8178
- Joined: 04/09/2007 22:51
#553 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
hoćeš da kažeš da su neregularni organi u hrvatskoj ukinuli srbima konstitutivnost i da su oluju i ostale operacije vodile neregularne trupe,razni norci,gotovine,jer ne postoje regularni organi u hrvatskoj,bez srba?osa
ne postoje regularni organi bez predstavnika hrvatskog naroda, također i srpskog, ne računaj tu razne "bajramoviće"....
-
Normalan.ba
- Posts: 253
- Joined: 22/06/2010 22:37
#554 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Hrvati su na "regularan" način ukinuli prava Srba u Hrvatskoj,nakon toga je i došla "balvan revolucija".Faktiand wrote:hoćeš da kažeš da su neregularni organi u hrvatskoj ukinuli srbima konstitutivnost i da su oluju i ostale operacije vodile neregularne trupe,razni norci,gotovine,jer ne postoje regularni organi u hrvatskoj,bez srba?osa
ne postoje regularni organi bez predstavnika hrvatskog naroda, također i srpskog, ne računaj tu razne "bajramoviće"....
-
hercegovac_pravi
- Posts: 6672
- Joined: 14/03/2009 22:59
- Location: Klinika za maDŽorizaciju
#555 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Mislio sam odgovoriti na ovu nebulozu...ali ne mogu umirem od smjeha...osa wrote:ne postoje regularni organi bez predstavnika hrvatskog naroda, također i srpskog, ne računaj tu razne "bajramoviće"....and wrote:hajde što se nama priviđa,al što haškom tužilaštvu?osa wrote:
nama je srbija bila neprijatelj, vama na početku nije, dapače mnogo se polagalo u jna tj. srbe i srbiju, mi i nismo bili u sukobu vi ste bili u sukobu s hrvatskim narodom u bih....
hrvatski narod u bih je bio u sukobu sa regularnim organima države bih,a recimo komandant tih paravojnih snaga u bih je postavljen zvaničnom odlukom vlade republike hrvatske?
- osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#556 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
da tome nije tako, možeš zaključiti iz silnih pregovora, koje su vodile sve tri zaraćene strane u bih a u kojima je učestvovala i međunarodna zajednica, zar misliš da bi oni pregovarali s "teroristima" i sa istima dogovarali ustroj države....kv99 wrote:Ti bi volio da je tako ali nije. Postojali su zvanicni organi Republike Bosne i Hercegovine i postojala je zvanicna vojska Armija Republika Bosna i Hercegovine. To sto su se kvislinzi stavili pod komandu susjednih drzava koje su pokusale da uniste i podjele drzavu njima ne daje legitimitet vec bas obrnuto. HVO Grude je imao komadante postavljene iz Zagreba, dobijao je naredbe iz Zagreba tako da je to bila ispostava Zagreba i te politike. Isto je i sa BiH Srbima sa Pala tako da nema veze sto oni nisu bili u Predsjednistvu Bosne i Hercegovine , Predsjednistvo je imalo legitimitet i bez njih.osa wrote:ne postoje regularni organi bez predstavnika hrvatskog naroda, također i srpskog, ne računaj tu razne "bajramoviće"....and wrote: hajde što se nama priviđa,al što haškom tužilaštvu?
hrvatski narod u bih je bio u sukobu sa regularnim organima države bih,a recimo komandant tih paravojnih snaga u bih je postavljen zvaničnom odlukom vlade republike hrvatske?
Kada je Zagreb trazio pokrice za djelovanje HV u Bosni i Hercegovini pred Oluju da li je potpisao dogovor za medzudrzavnu saradnju sa Sarajevom ili sa Grudama /Pale ? Po tebi je Zagreb da bi dobio suglasnost za djelovanje HV trebao da ide i na PaleKazem ti ja nije isto pendrek i tastatura
-
sonor
- Posts: 117
- Joined: 21/06/2010 20:10
#557 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Hrvatska je u ratu u BiH vise bila partner nego agresor i mislim da s te strane treba gledati stvari
Hrvatska je i danas veci partner BiH nego sto su drugi susjedi
Hrvatska ce uvijek biti veci parner BiH nego sto ce biti Srbija i Crna Gora
Hrvatska je i danas veci partner BiH nego sto su drugi susjedi
Hrvatska ce uvijek biti veci parner BiH nego sto ce biti Srbija i Crna Gora
- osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#558 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
nikad ne znaš šta nosi budućnost....sonor wrote:Hrvatska je u ratu u BiH vise bila partner nego agresor i mislim da s te strane treba gledati stvari
Hrvatska je i danas veci partner BiH nego sto su drugi susjedi
Hrvatska ce uvijek biti veci parner BiH nego sto ce biti Srbija i Crna Gora
-
sonor
- Posts: 117
- Joined: 21/06/2010 20:10
#559 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Znam historijuosa wrote:nikad ne znaš šta nosi budućnost....sonor wrote:Hrvatska je u ratu u BiH vise bila partner nego agresor i mislim da s te strane treba gledati stvari
Hrvatska je i danas veci partner BiH nego sto su drugi susjedi
Hrvatska ce uvijek biti veci parner BiH nego sto ce biti Srbija i Crna Gora
- osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#560 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
jako smjela tvrdnja, šta je povjest.....sonor wrote:Znam historijuosa wrote:nikad ne znaš šta nosi budućnost....sonor wrote:Hrvatska je u ratu u BiH vise bila partner nego agresor i mislim da s te strane treba gledati stvari
Hrvatska je i danas veci partner BiH nego sto su drugi susjedi
Hrvatska ce uvijek biti veci parner BiH nego sto ce biti Srbija i Crna Gora
-
kv99
- Posts: 2637
- Joined: 09/01/2008 21:08
#561 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Pa nije prvi put da se pregovara sa "teroristima", pogledaj samo Sjevernu Irsku gdje su medzunarodni pregovaraci sjedili sa predstavnicima Britanske vlade i predstavnicima IRA koja je zvanicna teroristicka organizacija ne samo u G.B vec i u EU/ svijetu. Znaci prisustvo pregovorima ne daje legitimitet teroristima da preuzmu ulogu vlade ili da bez njihovog ucesca vlada ne moze da bude legalna. Znaci po tebi ako se ne pita sta zeli IRA vlada u Londonu ne moze da donese nikakvu odluku :-)I ako mislis da je tako kao sto ti kazes zasto nije Zagreb trazio potpis ugovora o medzunarodnoj saradnji pored Sarajeva i sa Palama ? Predstavnici iz tog sela nisu stavili potpis ali je Zagreb smatrao i dalje smatra da je taj ugovor legalan iako su ga potpisali samo predstavnici Sarajeva ali eto ti bolje znas nego zvanicni Zagreb . Vi panduri iz Siska mora da ste pravo unikatni. U svim ostalim gradovima bivse Juge su se u to vrijeme birali oni tipovi koji su imali vise misica nego mozga u glavi ali kod vas sudeci po tebi znaju bolje istoriju, pravo, ekonomiju pa cak diplomatske odnose bolje nego vlastiti predsjednik i svi njegovi savjetniciosa wrote:da tome nije tako, možeš zaključiti iz silnih pregovora, koje su vodile sve tri zaraćene strane u bih a u kojima je učestvovala i međunarodna zajednica, zar misliš da bi oni pregovarali s "teroristima" i sa istima dogovarali ustroj države....kv99 wrote: Ti bi volio da je tako ali nije. Postojali su zvanicni organi Republike Bosne i Hercegovine i postojala je zvanicna vojska Armija Republika Bosna i Hercegovine. To sto su se kvislinzi stavili pod komandu susjednih drzava koje su pokusale da uniste i podjele drzavu njima ne daje legitimitet vec bas obrnuto. HVO Grude je imao komadante postavljene iz Zagreba, dobijao je naredbe iz Zagreba tako da je to bila ispostava Zagreba i te politike. Isto je i sa BiH Srbima sa Pala tako da nema veze sto oni nisu bili u Predsjednistvu Bosne i Hercegovine , Predsjednistvo je imalo legitimitet i bez njih.
Kada je Zagreb trazio pokrice za djelovanje HV u Bosni i Hercegovini pred Oluju da li je potpisao dogovor za medzudrzavnu saradnju sa Sarajevom ili sa Grudama /Pale ? Po tebi je Zagreb da bi dobio suglasnost za djelovanje HV trebao da ide i na PaleKazem ti ja nije isto pendrek i tastatura
Svasta se moze cuti od tebe ali me iznenadzuje koliko sam sebe zapetljavas u lazi kada branis politiku podjele Bosne i Hercegovine.
-
domy
- Posts: 149
- Joined: 02/06/2010 10:23
- Location: Zagreb
#562 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Obzirom da se optužnica haaškog tužiteljstva za UZP velikim dijelom temelji na svjedočenju Mesića kao svjedoka tužiteljstva na suđenju Blaškiću, malo ću se pozabaviti time, tj. svjedočenjem Stjepana Mesića, a vezano za BiH i Karađorđevo, da vidimo na temelju čega je haaški sud donosio zaključke, te kakva je vjerodostojnost Stjepana Mesića kao svjedoka tužiteljstva...
-
domy
- Posts: 149
- Joined: 02/06/2010 10:23
- Location: Zagreb
#563 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Mesić i HVO
Krenimo ispočetka...
Na povratku iz Ženeve 2. siječnja 1993. godine, dok su sjedili u zrakoplovu, Sefer Halilović i Alija Izetbegović vodili su razgovor:
"Kaže meni Alija: Nego, da ti ispričam što mi kaže Jaser (Arafat). Pita me: Alija, nude li oni tebi šta? Ja mu kažem: Nude, nude, i to dobar komad. I Arafat kaže: Uzmi Alija, i meni su nudili pa ja nisam htio nego hoću sve. Na kraju sam ostao bez išta. Uzmi Alija, dok ti nude, jer češ i ti na kraju ostati bez išta.
(Sefer Halilović "Lukava strategija" str. 23)
Halilović dalje tvrdi da mu je Izetbegović tada rekao:
"Ti si u opasnoj zabludi. Mi, čovječe, treba da uzmemo komad Bosne. Na taj komad Bosne nek´se vrati narod, sredi stanje i napravi državu. Ovako ćemo i mi ostati bez išta. Nama treba komad na koji će stati jedno dva miliona stanovnika. Neki će doći, neki otići i taman."
(Sefer Halilović "Lukava strategija" str. 23)
Halilović u istoj knjizi tvrdi da je i prije čuo za namjeru stvaranja muslimanske države u Bosni, kad je u studenom 1992, nazočio razgovoru Alije Izetbegovića i Ejupa Ganića u kojem su razmatrali mogućnost razmjene Sandžaka za Istočnu Hercegovinu i preseljenje naroda. Tada Izetbegović kaže:
"Naravno da bi to bilo odlično. Skupiti narod, srediti državu i raditi svoja posla" ("Lukava strategija" str 18.-19.)
Stjepan Mesić na suđenju Blaškiću:
Tužitelj: Po vašem mišljenju, gospodine Mesiću, je li za Muslimane bilo logično da otpočnu bosansko/hrvatski sukob?
S. Mesić: Kako sam također, ja u neku ruku general hrvatske vojske, istina, pohađao sam vojnu školu za časnike u rezervi prije dosta vremena, ali ne vidim to logike, bez obzira na navode različitih strana.
Bošnjaci su bili apsolutno inferiorni u odnosu na našeg zajedničkog agresoraa to je Srbija i njena vojska.
Vremenom, kad su Muslimani imali ogromne žrtve, kad je više od 100 000 ljudi ubijeno i tada za njih otvore novu bojišnicu i da suze manevarski prostor koji su imali, to se čini čudnim.
Prije svega, mogli su imati logistiku od Hrvata, i ako otvore bojišnicu protiv Hrvata, tada za njih nema pomoći-niti su imali ikakvih ozgleda za spas Bosne. To su razlozi zbog kojih mi je neuvjerljivo tvrditi-nema osnove za sumnju da su Muslimani otpočeli taj rat.
(Izvor: Predmet IT-95-14-A; Svjedočenje S. Mesića 16.-19. 3. 1998.
Tu dakle nema logike kad se stavi u kontekst njegovih osobnih političkih ciljeva i motiva svjedočenja. Ali u kontekstu nastojanja međunarodne zajednice oko riješenje krize u BiH nametanjem (Kon)federalnog ustavnog uređenja, u kontekstu ciljeva i operacija armije BiH, koja nije priznavala mirovne pregovore i sporazume, odgovornost za početak tog sukoba ne samo da nije podjednaka, nego su Muslimani imali znatno više razloga za taj sukob od Hrvata. Jer, Hrvati su svoje politilke ciljeve mogli postići za pregovaračkim stolom, pošto su Vance-Owenovim praktički dobili sve što su zacrtali, pa su dakle, svoje političke ciljeve mogli postići pristajanjem na prijedloge mirovnih planova (ne samo Vance-Owen, već i Owen-Stoltenberg) međunarodne zajednice.
nastavak slijedi...
Krenimo ispočetka...
Na povratku iz Ženeve 2. siječnja 1993. godine, dok su sjedili u zrakoplovu, Sefer Halilović i Alija Izetbegović vodili su razgovor:
"Kaže meni Alija: Nego, da ti ispričam što mi kaže Jaser (Arafat). Pita me: Alija, nude li oni tebi šta? Ja mu kažem: Nude, nude, i to dobar komad. I Arafat kaže: Uzmi Alija, i meni su nudili pa ja nisam htio nego hoću sve. Na kraju sam ostao bez išta. Uzmi Alija, dok ti nude, jer češ i ti na kraju ostati bez išta.
(Sefer Halilović "Lukava strategija" str. 23)
Halilović dalje tvrdi da mu je Izetbegović tada rekao:
"Ti si u opasnoj zabludi. Mi, čovječe, treba da uzmemo komad Bosne. Na taj komad Bosne nek´se vrati narod, sredi stanje i napravi državu. Ovako ćemo i mi ostati bez išta. Nama treba komad na koji će stati jedno dva miliona stanovnika. Neki će doći, neki otići i taman."
(Sefer Halilović "Lukava strategija" str. 23)
Halilović u istoj knjizi tvrdi da je i prije čuo za namjeru stvaranja muslimanske države u Bosni, kad je u studenom 1992, nazočio razgovoru Alije Izetbegovića i Ejupa Ganića u kojem su razmatrali mogućnost razmjene Sandžaka za Istočnu Hercegovinu i preseljenje naroda. Tada Izetbegović kaže:
"Naravno da bi to bilo odlično. Skupiti narod, srediti državu i raditi svoja posla" ("Lukava strategija" str 18.-19.)
Stjepan Mesić na suđenju Blaškiću:
Tužitelj: Po vašem mišljenju, gospodine Mesiću, je li za Muslimane bilo logično da otpočnu bosansko/hrvatski sukob?
S. Mesić: Kako sam također, ja u neku ruku general hrvatske vojske, istina, pohađao sam vojnu školu za časnike u rezervi prije dosta vremena, ali ne vidim to logike, bez obzira na navode različitih strana.
Bošnjaci su bili apsolutno inferiorni u odnosu na našeg zajedničkog agresoraa to je Srbija i njena vojska.
Vremenom, kad su Muslimani imali ogromne žrtve, kad je više od 100 000 ljudi ubijeno i tada za njih otvore novu bojišnicu i da suze manevarski prostor koji su imali, to se čini čudnim.
Prije svega, mogli su imati logistiku od Hrvata, i ako otvore bojišnicu protiv Hrvata, tada za njih nema pomoći-niti su imali ikakvih ozgleda za spas Bosne. To su razlozi zbog kojih mi je neuvjerljivo tvrditi-nema osnove za sumnju da su Muslimani otpočeli taj rat.
(Izvor: Predmet IT-95-14-A; Svjedočenje S. Mesića 16.-19. 3. 1998.
Tu dakle nema logike kad se stavi u kontekst njegovih osobnih političkih ciljeva i motiva svjedočenja. Ali u kontekstu nastojanja međunarodne zajednice oko riješenje krize u BiH nametanjem (Kon)federalnog ustavnog uređenja, u kontekstu ciljeva i operacija armije BiH, koja nije priznavala mirovne pregovore i sporazume, odgovornost za početak tog sukoba ne samo da nije podjednaka, nego su Muslimani imali znatno više razloga za taj sukob od Hrvata. Jer, Hrvati su svoje politilke ciljeve mogli postići za pregovaračkim stolom, pošto su Vance-Owenovim praktički dobili sve što su zacrtali, pa su dakle, svoje političke ciljeve mogli postići pristajanjem na prijedloge mirovnih planova (ne samo Vance-Owen, već i Owen-Stoltenberg) međunarodne zajednice.
nastavak slijedi...
- Mali_Vuk
- Posts: 6289
- Joined: 26/09/2008 16:34
#564 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
domy wrote:Mesić i HVO
Krenimo ispočetka...
Na povratku iz Ženeve 2. siječnja 1993. godine, dok su sjedili u zrakoplovu, Sefer Halilović i Alija Izetbegović vodili su razgovor:
"Kaže meni Alija: Nego, da ti ispričam što mi kaže Jaser (Arafat). Pita me: Alija, nude li oni tebi šta? Ja mu kažem: Nude, nude, i to dobar komad. I Arafat kaže: Uzmi Alija, i meni su nudili pa ja nisam htio nego hoću sve. Na kraju sam ostao bez išta. Uzmi Alija, dok ti nude, jer češ i ti na kraju ostati bez išta.
(Sefer Halilović "Lukava strategija" str. 23)
Halilović dalje tvrdi da mu je Izetbegović tada rekao:
"Ti si u opasnoj zabludi. Mi, čovječe, treba da uzmemo komad Bosne. Na taj komad Bosne nek´se vrati narod, sredi stanje i napravi državu. Ovako ćemo i mi ostati bez išta. Nama treba komad na koji će stati jedno dva miliona stanovnika. Neki će doći, neki otići i taman."
(Sefer Halilović "Lukava strategija" str. 23)
Halilović u istoj knjizi tvrdi da je i prije čuo za namjeru stvaranja muslimanske države u Bosni, kad je u studenom 1992, nazočio razgovoru Alije Izetbegovića i Ejupa Ganića u kojem su razmatrali mogućnost razmjene Sandžaka za Istočnu Hercegovinu i preseljenje naroda. Tada Izetbegović kaže:
"Naravno da bi to bilo odlično. Skupiti narod, srediti državu i raditi svoja posla" ("Lukava strategija" str 18.-19.)
Stjepan Mesić na suđenju Blaškiću:
Tužitelj: Po vašem mišljenju, gospodine Mesiću, je li za Muslimane bilo logično da otpočnu bosansko/hrvatski sukob?
S. Mesić: Kako sam također, ja u neku ruku general hrvatske vojske, istina, pohađao sam vojnu školu za časnike u rezervi prije dosta vremena, ali ne vidim to logike, bez obzira na navode različitih strana.
Bošnjaci su bili apsolutno inferiorni u odnosu na našeg zajedničkog agresoraa to je Srbija i njena vojska.
Vremenom, kad su Muslimani imali ogromne žrtve, kad je više od 100 000 ljudi ubijeno i tada za njih otvore novu bojišnicu i da suze manevarski prostor koji su imali, to se čini čudnim.
Prije svega, mogli su imati logistiku od Hrvata, i ako otvore bojišnicu protiv Hrvata, tada za njih nema pomoći-niti su imali ikakvih ozgleda za spas Bosne. To su razlozi zbog kojih mi je neuvjerljivo tvrditi-nema osnove za sumnju da su Muslimani otpočeli taj rat.
(Izvor: Predmet IT-95-14-A; Svjedočenje S. Mesića 16.-19. 3. 1998.
Tu dakle nema logike kad se stavi u kontekst njegovih osobnih političkih ciljeva i motiva svjedočenja. Ali u kontekstu nastojanja međunarodne zajednice oko riješenje krize u BiH nametanjem (Kon)federalnog ustavnog uređenja, u kontekstu ciljeva i operacija armije BiH, koja nije priznavala mirovne pregovore i sporazume, odgovornost za početak tog sukoba ne samo da nije podjednaka, nego su Muslimani imali znatno više razloga za taj sukob od Hrvata. Jer, Hrvati su svoje politilke ciljeve mogli postići za pregovaračkim stolom, pošto su Vance-Owenovim praktički dobili sve što su zacrtali, pa su dakle, svoje političke ciljeve mogli postići pristajanjem na prijedloge mirovnih planova (ne samo Vance-Owen, već i Owen-Stoltenberg) međunarodne zajednice.
nastavak slijedi...
Ne pada mi na pamet opravdavati Aliju i od njega praviti sveca. Svakako da i on snosi dio krivice za stradanje Bošnjaka u zadnjem ratu.
Ali uzeti knjigu, koju je napisao Sefer Halilović, kao izvor nekih relevantnih i kompromitirajućih dokaza protiv Alije, je u najmanju ruku neozbiljno. Kao da biflaš zabilješke sa nekog sastanka KKK-a, i u njima ispituješ mogućnost postojanja krivnje crnih ljudi.
Alija je postao Seferov neprijatelj broj 1 onog trenutka kad ga je ovaj razriješio dužnosti komandanta i na tu funkciju imenovao Rasima Delića. Od tada traje konstantni Seferov rat protiv Alije. Veoma mučan i često ispod svakog ljudskog dostojanstva. To i ptice na grani znaju.
Tako da...
Nije mi namjera da umanjujem Seferove vojničke kvalitete. Čak nisam rekao ni da je Alijin potez primopredaje dužnosti na relaciji Delić – Halilović bio ispravan. Samo treba realno sagledati stvari, i neke konačne sudove donositi na osnovu objektivnih i nepristrasnih izvora.
A ovo ko je počeo rat, ABIH ili HVO, nema potrebe ni komentarisati
- kiky
- Posts: 4725
- Joined: 13/02/2008 13:20
#565 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Znam historiju
[/quote]
jako smjela tvrdnja, šta je povjest.....[/quote]
čuj, razumije osa šta je historija ...

jako smjela tvrdnja, šta je povjest.....[/quote]
čuj, razumije osa šta je historija ...
-
hercegovac_pravi
- Posts: 6672
- Joined: 14/03/2009 22:59
- Location: Klinika za maDŽorizaciju
#566 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Ikakav dokaz za ovu bodiranu tvrdnju ili je samo ponovo ličina nakplapanja?domy wrote:Obzirom da se optužnica haaškog tužiteljstva za UZP velikim dijelom temelji na svjedočenju Mesića kao svjedoka tužiteljstva na suđenju Blaškiću, malo ću se pozabaviti time, tj. svjedočenjem Stjepana Mesića, a vezano za BiH i Karađorđevo, da vidimo na temelju čega je haaški sud donosio zaključke, te kakva je vjerodostojnost Stjepana Mesića kao svjedoka tužiteljstva...
Optužnica je podnesena na osnovu obimne audio i papirnate dokumentacije koju je Vlada i Predsjedništvo Hrvatske dostavilo Haškom Tribunalu. Mesićevo svjedočenje je samo potvrda razvoja tadašnje situacije na terenu i ništa drugo.
-
hercegovac_pravi
- Posts: 6672
- Joined: 14/03/2009 22:59
- Location: Klinika za maDŽorizaciju
#567 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Aaaaa šta su rekli u bazi? nije uspjelo prvi puta, valja sada mjenjati pristupdomy wrote:Mesić i HVO
Krenimo ispočetka...
Na povratku iz Ženeve 2. siječnja 1993. godine, dok su sjedili u zrakoplovu, Sefer Halilović i Alija Izetbegović vodili su razgovor:
"Kaže meni Alija: Nego, da ti ispričam što mi kaže Jaser (Arafat). Pita me: Alija, nude li oni tebi šta? Ja mu kažem: Nude, nude, i to dobar komad. I Arafat kaže: Uzmi Alija, i meni su nudili pa ja nisam htio nego hoću sve. Na kraju sam ostao bez išta. Uzmi Alija, dok ti nude, jer češ i ti na kraju ostati bez išta.
(Sefer Halilović "Lukava strategija" str. 23)
Halilović dalje tvrdi da mu je Izetbegović tada rekao:
"Ti si u opasnoj zabludi. Mi, čovječe, treba da uzmemo komad Bosne. Na taj komad Bosne nek´se vrati narod, sredi stanje i napravi državu. Ovako ćemo i mi ostati bez išta. Nama treba komad na koji će stati jedno dva miliona stanovnika. Neki će doći, neki otići i taman."
(Sefer Halilović "Lukava strategija" str. 23)
Halilović u istoj knjizi tvrdi da je i prije čuo za namjeru stvaranja muslimanske države u Bosni, kad je u studenom 1992, nazočio razgovoru Alije Izetbegovića i Ejupa Ganića u kojem su razmatrali mogućnost razmjene Sandžaka za Istočnu Hercegovinu i preseljenje naroda. Tada Izetbegović kaže:
"Naravno da bi to bilo odlično. Skupiti narod, srediti državu i raditi svoja posla" ("Lukava strategija" str 18.-19.)
Stjepan Mesić na suđenju Blaškiću:
Tužitelj: Po vašem mišljenju, gospodine Mesiću, je li za Muslimane bilo logično da otpočnu bosansko/hrvatski sukob?
S. Mesić: Kako sam također, ja u neku ruku general hrvatske vojske, istina, pohađao sam vojnu školu za časnike u rezervi prije dosta vremena, ali ne vidim to logike, bez obzira na navode različitih strana.
Bošnjaci su bili apsolutno inferiorni u odnosu na našeg zajedničkog agresoraa to je Srbija i njena vojska.
Vremenom, kad su Muslimani imali ogromne žrtve, kad je više od 100 000 ljudi ubijeno i tada za njih otvore novu bojišnicu i da suze manevarski prostor koji su imali, to se čini čudnim.
Prije svega, mogli su imati logistiku od Hrvata, i ako otvore bojišnicu protiv Hrvata, tada za njih nema pomoći-niti su imali ikakvih ozgleda za spas Bosne. To su razlozi zbog kojih mi je neuvjerljivo tvrditi-nema osnove za sumnju da su Muslimani otpočeli taj rat.
(Izvor: Predmet IT-95-14-A; Svjedočenje S. Mesića 16.-19. 3. 1998.
Tu dakle nema logike kad se stavi u kontekst njegovih osobnih političkih ciljeva i motiva svjedočenja. Ali u kontekstu nastojanja međunarodne zajednice oko riješenje krize u BiH nametanjem (Kon)federalnog ustavnog uređenja, u kontekstu ciljeva i operacija armije BiH, koja nije priznavala mirovne pregovore i sporazume, odgovornost za početak tog sukoba ne samo da nije podjednaka, nego su Muslimani imali znatno više razloga za taj sukob od Hrvata. Jer, Hrvati su svoje politilke ciljeve mogli postići za pregovaračkim stolom, pošto su Vance-Owenovim praktički dobili sve što su zacrtali, pa su dakle, svoje političke ciljeve mogli postići pristajanjem na prijedloge mirovnih planova (ne samo Vance-Owen, već i Owen-Stoltenberg) međunarodne zajednice.
nastavak slijedi...
Još samo da Haško tužilaštvo ubjediš u valjanost svoje tvrdnje i tvoj problem bi bio puno manji. Ovako .....
Interesantno je da se pozivaš na Haški Tribunal kao izvor informacija a ne dostavljaš link za ove transkripte koji su NAVODNO Mesićev iskaz u Tribunalu. Ovako ispada da ovo što ti "trpaš" Mesiću si mogao i ti napisati. Zašto ne postaviš link sa ICTY.ORG koji direktno potvđuje ove Mesićeve riječi? U čemu je problem? Mislim da znam ali čekam da vidim gdje ćeš sada "ovarisati" temu.
Za boldirano, ili pođi koristi korektno ime konstitutivnog naroda ili vas od sada oslovljavam sa "zapadno-hercegovački katolici"...izbor je vaš
-
domy
- Posts: 149
- Joined: 02/06/2010 10:23
- Location: Zagreb
#568 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Naravno, u nedostatku argumenata skrećeš pažnju na nebitno, prokušana metodahercegovac_pravi wrote:Aaaaa šta su rekli u bazi? nije uspjelo prvi puta, valja sada mjenjati pristup.
Još samo da Haško tužilaštvo ubjediš u valjanost svoje tvrdnje i tvoj problem bi bio puno manji. Ovako .....
Interesantno je da se pozivaš na Haški Tribunal kao izvor informacija a ne dostavljaš link za ove transkripte koji su NAVODNO Mesićev iskaz u Tribunalu. Ovako ispada da ovo što ti "trpaš" Mesiću si mogao i ti napisati. Zašto ne postaviš link sa ICTY.ORG koji direktno potvđuje ove Mesićeve riječi? U čemu je problem? Mislim da znam ali čekam da vidim gdje ćeš sada "ovarisati" temu.
Za boldirano, ili pođi koristi korektno ime konstitutivnog naroda ili vas od sada oslovljavam sa "zapadno-hercegovački katolici"...izbor je vaš
Zašto nemaš prigovora na haaškog tužitelja koji je cijelo vrijeme govorio "muslimani", a ne "bošnjaci"? Zašto nemaš prigovora kada tužitelji govore "Bosna", iako znamo da se država o kojoj pričaju zove "Bosna i Hercegovina"? To te, naravno, ne smeta, ali te smeta što sam ja napisao musliman. Pa ja sam samo koristio riječi koje je koristio i haaški tužitelj. Alim ako sam te uvrijedio ovime, odsada ću pisati "Bošnjak", moje isprike
Opet se loviš za slamku, naveo sam ti točnu oznaku predmeta o kojem se radi, pa slobodno pogledaj, nije to Mesićevo svjedočenje baš tako obimno. Uostalom, za sve što sam iznio (i što ću iznjeti) navodim izvor, i to je sasvim dovoljno. Naravno, ti možeš osporavati točnost i vjerodostojnost izvora, tako ćeš zvučati puno ozbiljnije nego da kažeš da sam izmislio neki citat, svjedočenje ili sl.a ne dostavljaš link za ove transkripte
Samo ću napomenuti kako si neki dan "pohvalio" svog kolegu, istomišljenika kada je naveo neke navodne izjave nekih ljudi, a vezano za Tuđmanovu politiku. Ne da nije naveo link (iako meni osobno ne treba), nego nije naveo ni izvor informacije (to je ono bitno). Tada ti nije smetalo što nema linka. Ali, dobro, tvoja nedosljednost me više ne iznenađuje.
-
domy
- Posts: 149
- Joined: 02/06/2010 10:23
- Location: Zagreb
#569 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Ajmo se malo vratiti na početak priče...
Bošnjačko-muslimanska politička elita prvo je početkom 90.-ih zagovarala opstanak jugoslavije, makar i u obliku "asimetrične federacije", ne samo zato što se osjećala nedostatno jakom suprostaviti se realizaciji velikosrpske ekspanzionističke politike s kraja 80.-ih, i srpskim teritorijalnim pretenzijama prema Hrvatskoj i BiH početkom 90.-ih, nego i zato što je sama muslimanska ideja težila okupljanju svih Muslimana u jednoj državi.
Tek kad je cilj postao neostvariv, uložili su sve napore na stvaranju vlastite samostalne i suverene države, to jest, kako ističe Alija Izetbegović, cilj njegove politike jest "opstanak BiH kao jedinstvene države" (A. Iztebegović, Sjećanja str. 461.).
Izetbegović ne poriče da je bio za očuvanje jugoslavije. On je predlagao asimetričnu federaciju, tako da se BiH više veže uz Srbiju. Štoviše, i u dokumentu skupštine BiH, kojim se od međunarodne zajednice traži priznanje BiH, piše: "Ova Republika prihvaća i zalaže se za jugoslavensku zajednicu čiji su sastavni djelovi republike Hrvatska i Srbija (Platforma o položaju BiH i budućem ustrojstvu jugoslavenske zajednice, Sarajevo 15. 10. 1991.).
U intervjuu radiju slobodna Europa od 13. lipnja 2000. Alija kaže:
"Bošnjačkom narodu opstanak jugoslavije je odgovarao. Moj glavni motiv da se jugoslavija sačuva bio je to što je bošnjački narod bio naseljen u dugom pojasu od Novog Pazara pa sve do Zagreba. I svako cijepanje jugoslavije dovodi do cjepanja bošnjačkog naroda, do kojeg mi je bilo jako stalo. Na koncu bio sam dužan da se o njemu staram, ne samo kao njihov pripadnik, nego i kao njihov izabrani predsjednik."
Kao izabrani predsjednik "bošnjačkog naroda", on je zagovarao opstanak jugoslavije zalažići se za ukupne interese muslimanske aglomeracije koja se protezala od Makedonija, Srbije, Kosova, BiH, pa sve do Hrvatske.
Zato je lobirao protiv međunarodnog priznanja Hrvatske (M. Libal, "Njemačka politika i jugoslavenska kriza 1991.-1992." str 102.), kako bi Hrvatska ostala u jugoslaviji.
Istodobno, vjerovao je da da će JNA ostati dosljedna jugoslavenskoj ideji, i da se neće prtvoriti u instrument velikosrpske politike, nego da će braniti BiH od velikosrpskih pretenzija.
Pa ipak, unatoč takvim kompromisima sa JNA i Beogradom, Izetbegović nije shvatio da je njegova briga za jugoslaviju radi "ne cijepanja bošnjačkog naroda" u suprotnosti sa srpskim nacionalnim interesima. Jer, ujedinjeni Muslimani u jugoslaviji opasnost su za velikosrpaski program i dovoljan razlog što Srbi nisu prihvatili ni "historijski sporazum" Muhameda Filipovića i Adila Zulfikarpašića, a koji praktički pretpostavlja čvrst srpsko-muslimanski savez, kao ni platformu o položaju BiH, nego su inzistirali na izdvajanju iz BiH te potpunom razgraničenju s Bošnjacima-Muslimanima.
Kad su se suočili s tim činjenicama Muslimanima kao cilj za ostvarenje interesa postaje "jedinstvena" tj. unitarna BiH. U takvoj BiH oni bi dominirali, jer "kad Srbi i Hrvati imaju pravo na svoju državu, onda u Muslimani imaju pravo na svoju". Tek tada Izetbegović odustaje od jugoslavije, odnosno od ideje ujedinjenja Muslimana u jugoslaviji, ali ne odustaje od ideje da Muslimani imaju pravo na BiH kao svoju "Jedinstvenu", odnosno unitarnu državu.
Za Izetbegovića i muslimansko vodstvo "jedinstvena država" BiH znači:
pravo Muslimana na vlastitu državu, u kojoj im nitko ne smije i ne može ograničiti pravo da odluke donesu svojom većinom glasova. Zato svaki zahtjev za izmjenom naslijeđenog unitarnog ustavnog uređenja BiH muslimani tumače kao podijelu BiH. Takvo političko stajalište muslimansko je vodstvo gradilo od prvog dana pregovora o ustavnom ustrojstvu BiH. Gradilo ih je na pregovorima kojim su prethodili međunarodnom priznanju BiH, a osobito na pregovorima koji su uslijedili nakon priznanja.
Nastavlja se...
Bošnjačko-muslimanska politička elita prvo je početkom 90.-ih zagovarala opstanak jugoslavije, makar i u obliku "asimetrične federacije", ne samo zato što se osjećala nedostatno jakom suprostaviti se realizaciji velikosrpske ekspanzionističke politike s kraja 80.-ih, i srpskim teritorijalnim pretenzijama prema Hrvatskoj i BiH početkom 90.-ih, nego i zato što je sama muslimanska ideja težila okupljanju svih Muslimana u jednoj državi.
Tek kad je cilj postao neostvariv, uložili su sve napore na stvaranju vlastite samostalne i suverene države, to jest, kako ističe Alija Izetbegović, cilj njegove politike jest "opstanak BiH kao jedinstvene države" (A. Iztebegović, Sjećanja str. 461.).
Izetbegović ne poriče da je bio za očuvanje jugoslavije. On je predlagao asimetričnu federaciju, tako da se BiH više veže uz Srbiju. Štoviše, i u dokumentu skupštine BiH, kojim se od međunarodne zajednice traži priznanje BiH, piše: "Ova Republika prihvaća i zalaže se za jugoslavensku zajednicu čiji su sastavni djelovi republike Hrvatska i Srbija (Platforma o položaju BiH i budućem ustrojstvu jugoslavenske zajednice, Sarajevo 15. 10. 1991.).
U intervjuu radiju slobodna Europa od 13. lipnja 2000. Alija kaže:
"Bošnjačkom narodu opstanak jugoslavije je odgovarao. Moj glavni motiv da se jugoslavija sačuva bio je to što je bošnjački narod bio naseljen u dugom pojasu od Novog Pazara pa sve do Zagreba. I svako cijepanje jugoslavije dovodi do cjepanja bošnjačkog naroda, do kojeg mi je bilo jako stalo. Na koncu bio sam dužan da se o njemu staram, ne samo kao njihov pripadnik, nego i kao njihov izabrani predsjednik."
Kao izabrani predsjednik "bošnjačkog naroda", on je zagovarao opstanak jugoslavije zalažići se za ukupne interese muslimanske aglomeracije koja se protezala od Makedonija, Srbije, Kosova, BiH, pa sve do Hrvatske.
Zato je lobirao protiv međunarodnog priznanja Hrvatske (M. Libal, "Njemačka politika i jugoslavenska kriza 1991.-1992." str 102.), kako bi Hrvatska ostala u jugoslaviji.
Istodobno, vjerovao je da da će JNA ostati dosljedna jugoslavenskoj ideji, i da se neće prtvoriti u instrument velikosrpske politike, nego da će braniti BiH od velikosrpskih pretenzija.
Pa ipak, unatoč takvim kompromisima sa JNA i Beogradom, Izetbegović nije shvatio da je njegova briga za jugoslaviju radi "ne cijepanja bošnjačkog naroda" u suprotnosti sa srpskim nacionalnim interesima. Jer, ujedinjeni Muslimani u jugoslaviji opasnost su za velikosrpaski program i dovoljan razlog što Srbi nisu prihvatili ni "historijski sporazum" Muhameda Filipovića i Adila Zulfikarpašića, a koji praktički pretpostavlja čvrst srpsko-muslimanski savez, kao ni platformu o položaju BiH, nego su inzistirali na izdvajanju iz BiH te potpunom razgraničenju s Bošnjacima-Muslimanima.
Kad su se suočili s tim činjenicama Muslimanima kao cilj za ostvarenje interesa postaje "jedinstvena" tj. unitarna BiH. U takvoj BiH oni bi dominirali, jer "kad Srbi i Hrvati imaju pravo na svoju državu, onda u Muslimani imaju pravo na svoju". Tek tada Izetbegović odustaje od jugoslavije, odnosno od ideje ujedinjenja Muslimana u jugoslaviji, ali ne odustaje od ideje da Muslimani imaju pravo na BiH kao svoju "Jedinstvenu", odnosno unitarnu državu.
Za Izetbegovića i muslimansko vodstvo "jedinstvena država" BiH znači:
pravo Muslimana na vlastitu državu, u kojoj im nitko ne smije i ne može ograničiti pravo da odluke donesu svojom većinom glasova. Zato svaki zahtjev za izmjenom naslijeđenog unitarnog ustavnog uređenja BiH muslimani tumače kao podijelu BiH. Takvo političko stajalište muslimansko je vodstvo gradilo od prvog dana pregovora o ustavnom ustrojstvu BiH. Gradilo ih je na pregovorima kojim su prethodili međunarodnom priznanju BiH, a osobito na pregovorima koji su uslijedili nakon priznanja.
Nastavlja se...
- nosara
- Posts: 22696
- Joined: 30/03/2005 12:10
- Location: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
#570 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Sva ova dosadna pisanija nece promijeniti cinjenicu da je hrvatska izvrsila agresiju na BiH, da je rat u hrvatskoj bio dogovoren, da je tudjman sa slobom dogovorio podjelu BiH i da je hrvatska Bosni i Hercegovini zabola noz u ledja... Po herojskom, hrvatskom obicaju...
Ti, naravno, nastavi sa samoobmanjivanjem...
Ti, naravno, nastavi sa samoobmanjivanjem...
-
domy
- Posts: 149
- Joined: 02/06/2010 10:23
- Location: Zagreb
#571 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Početak priče 2
U obrani unitarnog uređenja BiH Bošnjačka politička elita nije bila suočena samo sa odlukama BiH Srba da žele priznanje svoje nacinalne države "Republike Srpske"(bilo kao djela jugoslavije, bilo u nekom paketu u BiH) već i s njima neprihavtljivim prijedlozima i planovima međunarodne zajednice. Na njih je Bošnjačko vodstvo pristajalo tek iz taktičkih razloga, a nikada po logici svojih strateških opredjeljenja.
Međunarodna zajednica postavila je dva uvjeta za priznanje BiH: provedbu referenduma i dogovor o načelima za ustavno uređenje BiH.
Poruka SAD i EZ (danas EU) iz ožujka 1992. bila je vrlo jasna:
"Snažno zahtjevamo od svih strana u Bosni i Hercegovini da bez odgode prihvate ustavno uređenje"( Zajednička deklaracija o priznanju yu-republika, Bruxelles, 10. ožujka 1992.).
Poslije niza razgovora postignut je dogovor između Bošnjaka, Hrvata i Srba:
vanjske su granice nepromjenjive, a ustavno uređenje temeljit će se na nekoliko entiteta temeljenih na etničkim načelima. Pod nadzorom EZ-a, 18. ožujka 1992. godine u Sarajevu, potpisana je izjava o budućem uređenju BiH, poznata kao Cutilleirov plan:
1.Bosna i Hercegovina bi bila država koju bi sačinjavale tri konstitutivne jedinice, zasnovane na nacionalnim principima uz uzimanje u obzir ekonomskih, zemljopisnih i drugih kriterija.
Sedam dana poslije, Alija Izetbegović traži od građana BiH da ne prihvate "podjelu na etničkim načelima", ističići kako je on "morao potpisati sporazum jer su iz EZ to od njega tražili kao preduvjet za dobivanje međunarodnog priznanja". Znači, Izetbegović sam priznaje kako je pristao na izjavu o načelima ustavnog uređenja BiH radi priznanja, ali da nikad nije kanio prihvatiti takvo rješenje.
Ni Vance-Owenov mirovni plan iz siječnja 1993., što ga je Izetbegović potpisao uz puno ograda, nije realizacija "jedinstvene" odnosno unitarne države, jer "predložena ustavna struktura" definira BiH kao decentraliziranu državu triju konstitutivnih naroda, koji imaju svoje većinske pokkrajine:
A) BiH bit će decentralizirana država unutar svojih sadašnjih međunarodnih granica (onih koje je imala i bivšoj SFRJ)
B) BiH se dijeli na deset autonomnih pokrajina:
Granice pokrajina određene su na priloženoj mapi. Mnoge će pokrajine imati značajnu većinu jedne od triju glavnih etničkih skupina, a većina će imati značajnu zastupljenost manjina.
Granice pokrajina odredit će se Ustavom i neće se moći mjenjati bez izrazite većine. Isto tako, nijednoj pokrajini neće se dopustiti izdvajanje bez takve većine.
Owen-Stoltenbergov mirovni plan o "uniji republika Bosne i Hercegovine" Izetbegović je prihvatio u Ženevi 30.srpnja 1993. da bi već slijedećeg dana, žestokim odbijanjem, povukao svoj pristanak na taj sporazum.
Ustavni sporazum o Uniji Republika BiH "predviđa državu do tri konstitutivne Republike, koja će imati zajedničku Vladu, ali sa ograničenim ovlastima", što po Izetbegovićevom uvjerenju nije dostatno jamstvo za "jedinstvenu" BiH.
Sva tri mirovna plana Međunarodne zajednice u suprotnosti su sa intersima muslimanskg vodstva i naroda koji želi svoju državu "bez etničkih podjela". , a svaki novi prijedlog mirovnog plana davao je sve više i političke i teritorijalne posebnosti trima konstitutivnim narodima. Vrhunac neprihvatljivosti za Muslimane bio je prijedlog ustroja BiH kao unije triju Republika.
Kada bi i ta opcija propala, kao što jest, jer je nisu prihvatile sve tri strane, a bez promjena na vojnom planu, uslijedio bi raspad BiH.
Supredsjedatelj konferencije o bivšoj jugoslaviji lord Owen priznaje u svojim memoarima da je bio spreman na podjelu BiH i utemeljenje samostalne muslimanske države:
"Moja druga opcija...bila je ponovo otvoriti pitanje nacionalnih granica u bivšoj Jugoslaviji, prešutno priznajući da je priznanje Bosne bilo pogrešno. Trebali smo potvrditi granice Slovenije i Makedonije, i onda se nagoditi s Bosnom, Hrvatskom i Srbijom...
Opciju prekrajanja granica nazvao sam ´rješenjem kojem se nitko ne usudi izgovoriti ime´"(David Owen, "Balkanska Odiseja" str 220.)
...
U obrani unitarnog uređenja BiH Bošnjačka politička elita nije bila suočena samo sa odlukama BiH Srba da žele priznanje svoje nacinalne države "Republike Srpske"(bilo kao djela jugoslavije, bilo u nekom paketu u BiH) već i s njima neprihavtljivim prijedlozima i planovima međunarodne zajednice. Na njih je Bošnjačko vodstvo pristajalo tek iz taktičkih razloga, a nikada po logici svojih strateških opredjeljenja.
Međunarodna zajednica postavila je dva uvjeta za priznanje BiH: provedbu referenduma i dogovor o načelima za ustavno uređenje BiH.
Poruka SAD i EZ (danas EU) iz ožujka 1992. bila je vrlo jasna:
"Snažno zahtjevamo od svih strana u Bosni i Hercegovini da bez odgode prihvate ustavno uređenje"( Zajednička deklaracija o priznanju yu-republika, Bruxelles, 10. ožujka 1992.).
Poslije niza razgovora postignut je dogovor između Bošnjaka, Hrvata i Srba:
vanjske su granice nepromjenjive, a ustavno uređenje temeljit će se na nekoliko entiteta temeljenih na etničkim načelima. Pod nadzorom EZ-a, 18. ožujka 1992. godine u Sarajevu, potpisana je izjava o budućem uređenju BiH, poznata kao Cutilleirov plan:
1.Bosna i Hercegovina bi bila država koju bi sačinjavale tri konstitutivne jedinice, zasnovane na nacionalnim principima uz uzimanje u obzir ekonomskih, zemljopisnih i drugih kriterija.
Sedam dana poslije, Alija Izetbegović traži od građana BiH da ne prihvate "podjelu na etničkim načelima", ističići kako je on "morao potpisati sporazum jer su iz EZ to od njega tražili kao preduvjet za dobivanje međunarodnog priznanja". Znači, Izetbegović sam priznaje kako je pristao na izjavu o načelima ustavnog uređenja BiH radi priznanja, ali da nikad nije kanio prihvatiti takvo rješenje.
Ni Vance-Owenov mirovni plan iz siječnja 1993., što ga je Izetbegović potpisao uz puno ograda, nije realizacija "jedinstvene" odnosno unitarne države, jer "predložena ustavna struktura" definira BiH kao decentraliziranu državu triju konstitutivnih naroda, koji imaju svoje većinske pokkrajine:
A) BiH bit će decentralizirana država unutar svojih sadašnjih međunarodnih granica (onih koje je imala i bivšoj SFRJ)
B) BiH se dijeli na deset autonomnih pokrajina:
Granice pokrajina određene su na priloženoj mapi. Mnoge će pokrajine imati značajnu većinu jedne od triju glavnih etničkih skupina, a većina će imati značajnu zastupljenost manjina.
Granice pokrajina odredit će se Ustavom i neće se moći mjenjati bez izrazite većine. Isto tako, nijednoj pokrajini neće se dopustiti izdvajanje bez takve većine.
Owen-Stoltenbergov mirovni plan o "uniji republika Bosne i Hercegovine" Izetbegović je prihvatio u Ženevi 30.srpnja 1993. da bi već slijedećeg dana, žestokim odbijanjem, povukao svoj pristanak na taj sporazum.
Ustavni sporazum o Uniji Republika BiH "predviđa državu do tri konstitutivne Republike, koja će imati zajedničku Vladu, ali sa ograničenim ovlastima", što po Izetbegovićevom uvjerenju nije dostatno jamstvo za "jedinstvenu" BiH.
Sva tri mirovna plana Međunarodne zajednice u suprotnosti su sa intersima muslimanskg vodstva i naroda koji želi svoju državu "bez etničkih podjela". , a svaki novi prijedlog mirovnog plana davao je sve više i političke i teritorijalne posebnosti trima konstitutivnim narodima. Vrhunac neprihvatljivosti za Muslimane bio je prijedlog ustroja BiH kao unije triju Republika.
Kada bi i ta opcija propala, kao što jest, jer je nisu prihvatile sve tri strane, a bez promjena na vojnom planu, uslijedio bi raspad BiH.
Supredsjedatelj konferencije o bivšoj jugoslaviji lord Owen priznaje u svojim memoarima da je bio spreman na podjelu BiH i utemeljenje samostalne muslimanske države:
"Moja druga opcija...bila je ponovo otvoriti pitanje nacionalnih granica u bivšoj Jugoslaviji, prešutno priznajući da je priznanje Bosne bilo pogrešno. Trebali smo potvrditi granice Slovenije i Makedonije, i onda se nagoditi s Bosnom, Hrvatskom i Srbijom...
Opciju prekrajanja granica nazvao sam ´rješenjem kojem se nitko ne usudi izgovoriti ime´"(David Owen, "Balkanska Odiseja" str 220.)
...
-
domy
- Posts: 149
- Joined: 02/06/2010 10:23
- Location: Zagreb
#572 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
hercegovac_pravi wrote:Ikakav dokaz za ovu bodiranu tvrdnju ili je samo ponovo ličina nakplapanja?domy wrote:Obzirom da se optužnica haaškog tužiteljstva za UZP velikim dijelom temelji na svjedočenju Mesića kao svjedoka tužiteljstva na suđenju Blaškiću, malo ću se pozabaviti time, tj. svjedočenjem Stjepana Mesića, a vezano za BiH i Karađorđevo, da vidimo na temelju čega je haaški sud donosio zaključke, te kakva je vjerodostojnost Stjepana Mesića kao svjedoka tužiteljstva...![]()
Optužnica je podnesena na osnovu obimne audio i papirnate dokumentacije koju je Vlada i Predsjedništvo Hrvatske dostavilo Haškom Tribunalu. Mesićevo svjedočenje je samo potvrda razvoja tadašnje situacije na terenu i ništa drugo.
Naravno da imam dokaz.Ikakav dokaz za ovu bodiranu tvrdnju ili je samo ponovo ličina nakplapanja?
Na svjedočenje Svjedoka II (Stjepan Mesić) sud se najviše puta poziva u presudi u dijelu o "Međunarodnom karakteru oružanog sukoba" (drugim rječima agresiji RH na BiH), čak 15 puta. (Na svjedoka DX 7 puta, na Ashdowna 4 puta).
Dakle, jedini svjedoci za "međunarodni oružani sukob" tj. agresiju RH na BiH su Ashdown i dva tajna svjedoka (od kojih je jedan Stjepan Mesić).. To što o "međunarodnom oružanom sukobu u BiH postoje samo tri svjedoka od čega je jedan Mesić, a drugi je tajan) je samo po sebi problematično (tko je sudjelovao u provedbi međunarodnog sukoba, ako su samo njih trojica znala za to???)
To ti je iz teksta presude Blaškiću, dostupno na tvojim "omiljenim stranicama", a nije praljakdotcom
Mesića sam počeo raskrinkavati, doći ću i do Ashdowna (to je posebno zanimljiva priča)
Dakle, na temelju tog "svjedočenja" o "agresiji" RH na BiH se sastavlja i optužnica za UZP. Jer, ako nema agresije (međunarodnog oružanog sukoba), nema ni UZP-a...
...
- Mali_Vuk
- Posts: 6289
- Joined: 26/09/2008 16:34
#573 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
Čuj od kojih je jedan Stjepan Mesić, a drugi Ashdowndomy wrote:hercegovac_pravi wrote:Ikakav dokaz za ovu bodiranu tvrdnju ili je samo ponovo ličina nakplapanja?domy wrote:Obzirom da se optužnica haaškog tužiteljstva za UZP velikim dijelom temelji na svjedočenju Mesića kao svjedoka tužiteljstva na suđenju Blaškiću, malo ću se pozabaviti time, tj. svjedočenjem Stjepana Mesića, a vezano za BiH i Karađorđevo, da vidimo na temelju čega je haaški sud donosio zaključke, te kakva je vjerodostojnost Stjepana Mesića kao svjedoka tužiteljstva...![]()
Optužnica je podnesena na osnovu obimne audio i papirnate dokumentacije koju je Vlada i Predsjedništvo Hrvatske dostavilo Haškom Tribunalu. Mesićevo svjedočenje je samo potvrda razvoja tadašnje situacije na terenu i ništa drugo.Naravno da imam dokaz.Ikakav dokaz za ovu bodiranu tvrdnju ili je samo ponovo ličina nakplapanja?
Na svjedočenje Svjedoka II (Stjepan Mesić) sud se najviše puta poziva u presudi u dijelu o "Međunarodnom karakteru oružanog sukoba" (drugim rječima agresiji RH na BiH), čak 15 puta. (Na svjedoka DX 7 puta, na Ashdowna 4 puta).
Dakle, jedini svjedoci za "međunarodni oružani sukob" tj. agresiju RH na BiH su Ashdown i dva tajna svjedoka (od kojih je jedan Stjepan Mesić).. To što o "međunarodnom oružanom sukobu u BiH postoje samo tri svjedoka od čega je jedan Mesić, a drugi je tajan) je samo po sebi problematično (tko je sudjelovao u provedbi međunarodnog sukoba, ako su samo njih trojica znala za to???)
To ti je iz teksta presude Blaškiću, dostupno na tvojim "omiljenim stranicama", a nije praljakdotcom![]()
Mesića sam počeo raskrinkavati, doći ću i do Ashdowna (to je posebno zanimljiva priča)
Dakle, na temelju tog "svjedočenja" o "agresiji" RH na BiH se sastavlja i optužnica za UZP. Jer, ako nema agresije (međunarodnog oružanog sukoba), nema ni UZP-a...
...
Sve si ti to lijepo smrsio u upakovao. Još samo kad bi mogao nekako devalvirati i minimizirati političku težinu ta dva svjedoka. Pa čovječe, Stjepan mesić je, u vrijeme o kojem se govori, obnašao dužnost predsjednika sabora iste te bajne Hrvatske. Dok je o političkom backgroundu ovog drugog suvišno i govoriti. Možda su trebali pozvati tebe da im ispričaš od svog strike verziju događaja.
Ili su trebali pokupiti sve babe sa pijaca i odvesti ih da svjedoče?
-
kv99
- Posts: 2637
- Joined: 09/01/2008 21:08
#574 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
domy wrote:hercegovac_pravi wrote:Ikakav dokaz za ovu bodiranu tvrdnju ili je samo ponovo ličina nakplapanja?domy wrote:Obzirom da se optužnica haaškog tužiteljstva za UZP velikim dijelom temelji na svjedočenju Mesića kao svjedoka tužiteljstva na suđenju Blaškiću, malo ću se pozabaviti time, tj. svjedočenjem Stjepana Mesića, a vezano za BiH i Karađorđevo, da vidimo na temelju čega je haaški sud donosio zaključke, te kakva je vjerodostojnost Stjepana Mesića kao svjedoka tužiteljstva...![]()
Optužnica je podnesena na osnovu obimne audio i papirnate dokumentacije koju je Vlada i Predsjedništvo Hrvatske dostavilo Haškom Tribunalu. Mesićevo svjedočenje je samo potvrda razvoja tadašnje situacije na terenu i ništa drugo.Naravno da imam dokaz.Ikakav dokaz za ovu bodiranu tvrdnju ili je samo ponovo ličina nakplapanja?
Na svjedočenje Svjedoka II (Stjepan Mesić) sud se najviše puta poziva u presudi u dijelu o "Međunarodnom karakteru oružanog sukoba" (drugim rječima agresiji RH na BiH), čak 15 puta. (Na svjedoka DX 7 puta, na Ashdowna 4 puta).
Dakle, jedini svjedoci za "međunarodni oružani sukob" tj. agresiju RH na BiH su Ashdown i dva tajna svjedoka (od kojih je jedan Stjepan Mesić).. To što o "međunarodnom oružanom sukobu u BiH postoje samo tri svjedoka od čega je jedan Mesić, a drugi je tajan) je samo po sebi problematično (tko je sudjelovao u provedbi međunarodnog sukoba, ako su samo njih trojica znala za to???)
To ti je iz teksta presude Blaškiću, dostupno na tvojim "omiljenim stranicama", a nije praljakdotcom![]()
Mesića sam počeo raskrinkavati, doći ću i do Ashdowna (to je posebno zanimljiva priča)
Dakle, na temelju tog "svjedočenja" o "agresiji" RH na BiH se sastavlja i optužnica za UZP. Jer, ako nema agresije (međunarodnog oružanog sukoba), nema ni UZP-a...[/b]
...
Ocigledna laz i izvrtanje cinjenica jer su svjedoci bili samo kao dodatak svim onim dokumentima i dogadzajima sa terenu koji su koristeni da se dokaze zlocinacka politika Titinog generala koji ovako ocajnicki pokusavate da opravdate. Koliko ste ocajni pokazuje kako sve cesce objavljujete postove gdje sami sebe dovodite u laz
A sjecas li se kako ste krenuli kampanju na forumu : pokusavajuci da ubijedite kako je treci entitet najbolje rjesenje za sviju- pa kad to nije uspjelo , kako je podjela BiH dobro rjesenje-pa kada to nije uspjelo - poksuavate da opravdate krivosutog tvrdeci kako on nije uopste zelio da podjeli Bosnu i Hercegovinu
- kiky
- Posts: 4725
- Joined: 13/02/2008 13:20
#575 Re: Službena politika Republike Hrvatske prema Republici BiH od
ma ljudi tješe sami sebe ...
grize ih savjest ...

grize ih savjest ...
