RAZGOVOR Dr. SREĆKO DŽAJA PREDLAŽE
NOVO USTAVNO UREĐENJE BOSNE I HERCEGOVINE
POD ISTI KROV,
ALI SVAKOM SVOJU SOBU
Meni bi osobno bilo žao da BiH ne uspije kao država, ali mi se čini da ljudi u njoj nisu spremni na strpljivo učenje i razmišljanje kako bi pronašli prikladan način suživota. Mi možemo biti pod zajedničkim krovom, a uvjeren sam da ćemo se bolje osjećati ako svatko od nas bude imao svoju sobu
Dvostruki doktor povijesnih znanosti i jedan od najboljih poznavatelja povijesti BiH Srećko Mato Džaja, govoreći o aktualnom traženju novog ustavnog rješenja, smatra kako BiH ima najviše izgleda za opstanak ako bude uređena po modelu Švicarske.
Zašto mislite da bi takav model bio dugoročno prihvatljiv za BiH?
— Na temelju povijesnih iskustava kroz koja je prošla BiH smatram da bi temelj moderne države trebala biti snažna lokalna vlast po uzoru na Švicarsku. Švicarska je manja od BiH, a sastoji se od dvadeset kantona i šest polukantona. Primijenjeno na BiH, to znači da bi trebalo formirati srpske, hrvatske, bošnjačke i mješovite kantone zavisno od strukture stanovništva i odrediti njihove nadležnosti slično kao što je urađeno u Švicarskoj.
Sadašnji model državnog uređenja, uz to što nije održiv zbog troškova koje iziskuje, nije održiv ni stoga što je utemeljen na podjeli. Tendencija podjele zemlje još nije napuštena, srpska politika od toga nije odustala, a i Hrvati slično razmišljaju, dok muslimani pod parolom bošnjaštva idu na asimilaciju.
Po čemu to zaključujete?
— Mislim da je pitanje naziva jezika dovoljan argument za takav zaključak. Oni svoj jezik uporno nazivaju "bosanski" jezik, što nije ispravno i što stvara zabunu. U BiH, naime, postoje bosanski jezici, hrvatski, srpski i bošnjački i svaki od njih ima svoju dužu ili kraću tradiciju. Tradicija hrvatskog jezika iz BiH prihvaćena je kao općehrvatski standard više nego jezik dubrovačke književnosti, Srbi također imaju svoj jezični standard, a sve do dolaska Austrije na prostore BiH bosanski su muslimani govorili isto kao i Hrvati, s tim što su u svom govoru koristili nešto više orijentalizama.
Pojam "akulturacija bh-muslimana" se često koristi. Kako ga komentirate?
— Svi narodi u BiH poprimili su ponešto iz osmanskog doba pa ja za sebe često u šali znam kazati da sam orijentalni Hrvat. Svi smo, dakle, na neki način bili izloženi akulturaciji s tim što su neki, uz prihvaćanje određenog načina svakodnevnog života, prihvatili i religiju. Bosanski muslimani, dakle, u svojoj tradiciji danas imaju najviše elemenata iz osmanskog doba, ali smo i mi drugi, koji nismo prihvatili islam kao religiju, prihvatili orijentalni način života u gradovima, kulinarstvo, određene navike i još mnogo toga.
Šta bi još, po Vašemu mišljenju, trebalo respektirati u budućoj projekciji BiH?
— Meni bi osobno bilo žao da BiH ne uspije kao država, ali mi se čini da ljudi u njoj nisu spremni na strpljivo učenje i razmišljanje kako bi pronašli prikladan način suživota. BiH ne treba biti zajednička kuća u smislu da svi živimo u jednoj sobi. Mi možemo biti pod zajedničkim krovom, a uvjeren sam da ćemo se bolje osjećati ako svatko od nas bude imao svoju sobu.
Do sada su Srbi, skoro bez izuzetka, bosanski jezik zvali bosnjackim. Buduci da sam radio i u RS-u, hiljadu sam se puta uvjerio u to. Sad i Hrvati pocinju negirati postojanje bosanskog jezika. Ako ste raspolozeni da iznesete svoje vidjenje ovoga "problema" evo pravog mjesta...
Razgovor sam preuzeo sa http://www.slobodnadalmacija.hr
Izvinjavam se administraciji ako temu nisam stavio na pravi podforum, ali mislim da bas ovo pitanje ne treba trpatu pod politiku.
O jeziku nasem, bosanskom
-
Kaiser
- Posts: 359
- Joined: 30/07/2004 15:06
- Location: ni sam ne znam
