O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Rasprave o vjerskim temama.

Moderator: Bloo

User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9205
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#1 O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Bosanac sa dna kace » 02/04/2016 13:35

Ove godine izdavačka kuća Islamske zajednice "El-Kalem" štampala je knjigu pod nazivom Vjerska učenja islama koja je prevod djela Komentar na Tahavijevu poslanicu islamskog vjerovanja(akide) a čiji je autor Ebu el-Hasen Sadruddîn Alî ibn Alâiddîn Alî ibn Muhammed ed-Dimaškī poznat pod nadimkom Ibn Ebu el-ʻIz. Prevodioc ovog djela na bosanski je mr. Mustafa Prljača.
U sedmčnom magazinu Stav (nezvaničnom glasilu SDA) objavljena je reakcija prof. Samira Beglerovića sa gnusnim optužbama da se radi o djelu koje je uzrok terorizma, da je sam autor Ibn Ebu el-ʻIz bio ekstremista i sl. Reakcije na tekst prof. Begelerovića napisali su hafiz Dževad ef- Gološ i prof. Zuhdija Adilović.
Nisam u prilici da pročitam tekst prof. Beglerovića, ali jasno je iz rekacijâ, da se nije obratio ni na tursku Enciklopediju Islama (İslam Ansiklopedisi, u fusnotama poznata kao TDVİA) koju je u 44 toma izdao turski Diyanet a čije je objavljivanje svesrdno do zadnjeg slova podržala vladajuća AK partija Turske, kao što je podržala i nastanak magazina Stav. Ovu činjenicu navodim jer se redakcija istog časopisa kune u sve što je iz Turske, ali eto izgleda da nikom od njih nije palo napamet da napomene prof. Beglerovića da pogleda o ovoj tematici u navedenoj enciklopediji, ako sad moramo piti turski čaj umjesto kahve, onda moramo i pisati onako kako se piše u Turskoj, molim lijepo. :P :zzzz:
Dakle u istoj Enciklopediji Islama, u kojoj su članke napisali između ostalih i Branislav Đurđev i prof. Olga Zirojević, navedena je biogrfija Ibn Ebu el-ʻIza, a autor iste je Ferhat Kodža (Koca). Prema tom članku Ibn Ebu el-ʻIz je hanefijski pravnik (fakih).
Ibn Ebu el-ʻIz je 1375. godine postavljen za hanefijskog kadiju Damaska, a 100 dana kasnije je posavljen za glavnog hanefijskog kadiju Egipta, nakon dva mjeseca povukao se sa kadijske službe i postao muderis. Po sultanskoj naredbi odležao je 4 mjeseca u zatvoru jer je branio stavove islama koji se nalaze u klasičnim djelima iz akaida i kelama. Dj
elo Komentar na Tahavijevu poslanicu islamskog vjerovanja(akide) nalazilo se i u nekim osmanskim bibliotekama (Nuruosmanije, Sulejmanije).
Jako dobar odgovor prof. Beglerovići napisao je hafiz Dževad ef. Gološ.
Prvi dio Gološovog odgvoora:
Polemika oko djela Vjerska učenja islama, komentar tahavijske akide
Profesore Begleroviću, Komentar tahavijske akide nije vehabijsko djelo, jer je napisano nekoliko stoljeća prije Muhammeda ibn Abdul-Vehaba
Izlazak iz štampe knjige Vjerska učenja islama, komentar tahavijske akide, poznatog hanefijskog učenjaka Ibn Ebi el-Izza e-Hanefija izazvao je burne reakcije u našoj javnosti. Među onima koji su našli za shodno da reagiraju na spomenuto djelo, bio je i dr. Samir Beglerović, profesor akaida na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

Naime, profesor Beglerović je u časopisu Stav od 17. 3. 2016. (str. 26-27) objavio članak bombastičnog i nadasve provokativnog naslova “Istinski skandal, knjiga koja spaljuje duh i razum”, u kojem se kritički osvrnuo na spomenuto djelo.

Želim odmah naglasiti da cijenjeni profesor ni u kojem slučaju nije predmet mog interesiranja; neke dijelove njegovog teksta navest ću samo s ciljem da javnosti skrenem pažnju na jedan način mišljenja, interpretacije i tumačenja temeljnih vjerskih načela koji postoji među bošnjačkom vjerskom inteligencijom i kako je profesor Beglerović zapravo izdanak takve škole mišljenja i reprezentativni primjer tog diskursa, a koji se našoj, bošnjačkoj javnosti pokušava predstaviti kao jedini baštinik izvornog, odnosno tradicionalnog islamskog učenja.

Islamski edeb ne dozvoljava mi da i pomislim, a kamoli da kažem, kako profesor Beglerović u svom tekstu svjesno izbjegava i skriva naučne činjenice, ali bih se zato usudio kazati da profesoru Begleroviću zasigurno treba još mnogo istraživanja o vjerskoj misli Bošnjaka.

Spomenuta knjiga, koja se pojavila u štampi u izdanju Rijaseta Islamske zajednice u BiH, jeste komentar na tahavijsku akidu ili tahavijsku poslanicu, koju je napisao znameniti islamski učenjak Ibn Ebi el-Izz el-Hanefi. Inače, njegov komentar ocijenjen je kao jedan od najboljih komentara tahavijske akide od strane velikog broja bošnjačkih alima, među kojima je bio i uvaženi dr. Ahmed Smajlović. Upravo je ovo djelo i štampano iz razloga što je želja dr. Smajlovića bila da se ono prevede na naš jezik, jer ga je smatrao jednim od najboljih djela iz oblasti akide, islamskog vjerovanja.

Međutim, za razliku od dr. Smajlovića, za profesora akide na FIN-u, dr. Samira Beglerovića, ovaj komentar tahavijske akide jeste “knjiga koja spaljuje duh i razum”, dok je prijevod ove knjige po njemu “korak unazad”, kao i “otvoreno podcjenjivanje intelektualnosti”. Beglerović se nije zadržao na spomenutim (dis)kvalifikacijama i obezvrjeđivanju ovog djela, već je u jednom trenutku samouvjereno ustvrdio da ”Ibn-Ebi el-Izz i njegovo djelo objedinjuje sve što je suprotno stvarnoj mudrosti srca i autentičnom znanju”. A zatim je profesor Beglerović izustio sljedeću rečenicu (i ostao živ): ”Djelo imama Tahavija manifestirano je u oblasti poslaničke tradicije (hadisu), a ne u oblasti vjerovanja (akaid)”.

Ukoliko bismo gornje Beglerovićeve izjave razumjeli kao dio njegovog intelektulanog promišljanja, pa makar se ne slagali sa njim i makar takvo promišljanje ne odgovaralo istini, zasigurno se njegove uvrede, koje ćemo u nastavku spomenuti, a koje su izrečene na račun spomenutog djela i njegovog autora, ne mogu nikako smatrati dijelom ozbiljnog i objektivnog naučnog promišljanja. Beglerovićev tekst inače obiluje uvredama i neistinama, a ja ću, zbog prostorne skučenosti, spomenuti samo neke od njih.

Profesor Beglerović u jednom dijelu svoga teksta, za Komentar tahavijske akide, kaže da je “lažna deklaracija pripadnosti jednoj tradiciji” (hanefijskoj), da autoru tog djela, Ibn Ebu el-Izzu “akaid nije bliska oblast”, da “omalovažava neistomišljenike, a najveći broj uvreda upućuje Ibn-Arebiju”. Također je iznio neistinu kada je kazao da je suština spomenutog djela: “Zabranjivanje svakog odgovornog mišljenja – čovjek ne treba misliti već samo vjerovati, što nas vraća na uvodni dio i anahrono opredjeljivanje autora za sukob između vjere i razuma.”

Ipak, u najveće optužbe i neistine spada to što Beglerović, krajnje ishitreno i nepromišljeno, za ovu knjigu tvrdi da je izvor ekstremizma i da podstiče na ubistvo, te tako unosi nemir među muslimane ovih prostora. Beglerović veli: “Ipak, u ovom djelu posebno straši te unosi dodatni nemir prezentacija cijelog niza stranica muslimanima Bosne koji žive u 21. stoljeću na kojima se detaljno pojašnjavaju slučajevi u kojima je ‘opravdano’ kvalificirati nekoga nevjernikom, ubiti nekoga, a sve ako ne vjeruje baš onako kako autor smatra da to treba, te koji će na osnovu autorovog ‘odabira’ biti smješten u raj ili pakao”. I na osnovu toga, profesoru Begleroviću je bilo ”lahko” otkriti i zaključiti kako je zapravo Komentar tahavijske akide, “vehabijska knjiga”, iako je napisana nekoliko stoljeća prije pojave Muhammeda ibn Abdul-Vehhaba, pa je, stoga, sami prijevod knjige, po njemu, “nagovještaj službenog uvođenja te legitimiranja puritanskog (selefijsko-vehabijskog) pravca unutar savremenog bosanskog društva”.

S obzirom da ovaj dio Beglerovićevog teksta sadrži mnoštvo neistina, na njega ću se osvrnuti kroz nekoliko tačaka.

Prvo, Beglerović bi morao znati, kad iznosi tako teške uvrede na djelo i autora, da on, ustvari, iznosi te uvrede na najveće bošnjačke vjerske autoritete, tačnije, na Hasana Kafiju Pruščaka. Svima je poznato da je Pruščak jedan od najvećih vjerskih autoriteta ovih prostora i vjerovatno ne postoji alim sa ovih prostora o kome se toliko pisalo, govorilo i čija su djela bila toliko izučavana, prevođena, i kod nas i izvan naših granica, kao što je Hasan Kafi Pruščak i njegov bogati naučni opus. Pruščak je iza sebe ostavio mnogo djela, a jedno od najpoznatijih jest upravo njegov komentar na tahavijsku akidu, koji se zove Nurul-jekin (Svjetlo ubjeđenja). Ovo djelo je na neki način sažetak komentara El-Izza, upravo onoga o kome je Beglerović kazao to šta je kazao. Na mnogo mjesta Pruščak doslovno prenosi Ibn Ebi el-Izzov govor, dok ga na drugim mjestima komentira i pravi sažetak. Naravno, Pruščak također svojim riječima tumači govor imama Tahavije, ali prethodno spomenute činjenice bile su razlog da istraživači koji su se bavili Pruščakovim djelom kažu, da se ”Hasan Kafija pišući ovo djelo, prije svega i, gotovo u potpunosti, oslanja na Ibn Ebi el-Izzov komentar. Kafija prenosi kompletne pasuse iz spomenutog komentara, a da uopće ne ukazuje na to. Tako sam došao do zaključka da ovaj Kafijin komentar predstavlja skraćenu verziju Ibn Ebi el-Izzovog komentra …”[1]

Dakle, onog trenutka kada profesor Beglerović kaže za navedeni komentar da “spaljuje duh i razum”, da “otvoreno potcjenjuje intelektualnost” i”objedinjuje sve što je suprotno stvarnoj mudrosti srca i autentičnog znanja”, on to ustvari kaže za Pruščaka iako možda ni sām toga nije svjestan. I ne samo za Pruščaka, nego i za sve njegove vjerne učenike, poput Mustafe Pruščaka, te za sve muderrise ovih prostora koji su cijenili i njegovali učenje i mišljenje ovog našeg velikog alima.

Iz tog razloga sam na početku i rekao da mu treba još mnogo mukotrpnog izučavanja vjerske misli muslimana ovih prostora kako ne bi upadao u zamku i izjavljivao stvari koje ne dolikuju učeniku medrese i studentu, a kamoli profesoru islamskih nauka.

Na koncu, paradoksalno je da profesor Beglerović govori o tome kako autor spomenutog djela, Ibn Ebi el-Izz, omalovažava neistomišljenike, dok iz Beglerovićevog pera sipaju uvrede i potvore na islamske autoritete. I još nešto. Iz spomenutih Beglerovićevih citata jasno možemo vidjeti kako na bošnjačku tradiciju gledaju baš oni iz čijih usta najviše izlaze riječi ”bošnjačka tradicija” i ”tradicionalno poimanje islama”.

Nastavlja se!
23.03.2016
Izvor: Saff.ba
[1] Dr.Zuhdija Adilović, Hasan Kafija pruščak i njegovo djelo Svjetlost istinske spoznaje o temeljima vjere, str. 59.


User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9205
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#2 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Bosanac sa dna kace » 02/04/2016 13:39

Detaljna analiza Beglerovićevog teksta. Gološ me iznenadio, ponekad pomislim da se neki tipovi u Islamskoj zajednici boje znanja ovakvih ljudi.
Neistine profesora islamskih nauka
Ibn Ebu el-Izz je sigurno bio hanefijskog mezheba, a pitanje je da li Beglerović slijedi hanefijski mezheb

Piše: Hfz. Dževad ef. Gološ

U prošlom tekstu osvrnuo sam se na tekst prof. Samira Beglerovića, “Istinski skandal, knjiga koja spaljuje duh i razum”, u kojem sam pojasnio da je profesor akide na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu iznio mnoštvo potvora i neistina na poznatog islamskog učenjaka Ibn Ebu el-Izza el-Hanefija i njegovo djelo ”Komentar Tahavijske akide”.

Pošto svoja zapažanja i argumente nisam mogao sažeti u jedan tekst, odlučio sam se napisati nastavak mog odgovora cijenjenom profesoru Begleroviću, koji ću početi rečenicom u kojoj prof. Beglerović ističe da je: “Djelo imama Tahavije manifestirano u oblasti poslaničke tradicije (hadisu), a ne u oblasti vjerovanja (akaid)”. Nakon što sam pročitao ovu rečenicu, uz, uistinu, svo uvažavanje Beglerovića kao intelektualca i kao čovjeka, ipak nisam mogao a da se ne zapitam, da li je Beglerović uopće završio i medresu, a kamoli fakultet islamskih nauka? Ne želim ovdje nadugo i naširoko iznositi stavove i mišljenja islamskih učenjaka o imamu Tahaviji, niti o njegovoj poslanici iz akide i njenoj važnosti (jedno od najpoznatijih i najpriznatijih djela kod učenjaka ehli-sunneta kad je u pitanju akida), nego ću samo reći da svaki prosječni učenik 2. razreda medrese zna da je Tahavijska akida jedno od osnovnih djela iz oblasti akide unutar ehlisunnetske provenijencije. Ovo je, zapravo, samo jedna u nizu činjenica koje nam govore o stvarnoj stručnosti i učenosti osobe koja nosi najviše akademsko zvanje.

Sljedeće na što se želim osvrnuti jest navođenje neistina, dezavuisanje javnosti i iskrivljavanje historijskih činjenica. Moram priznati da mi nimalo nije drago spominjati ove stvari, jer se može razumjeti kako musliman, osim toga još i profesor islamskih nauka, pribjegava neistini i proizvoljnoj interpretaciji u nametanju svog mišljenja. Ali ću i ovoga puta pokušati naći opravdanje profesoru i reći da možda ne poznaje dovoljno arapski jezik i da se teško služi arapskom literaturom ili mu je možda neko zlonamjeran servirao spomenute činjenice.

Naime, prof. Beglerović, govoreći o Ibn-Ebi el-Izzu, kazao je sljedeće: “Ekstremnost i agresivnost nominalno potpisanog autora – iz želje za nametanjem vlastitog mišljenja kao jedinog autentičnog -, Ibn-Ebul-Izz „mobilizirao je jedan broj ekstremista svog vremena krenuvši u oružanu pobunu protiv tadašnjih, prvo religijskih, a potom i državnih vlasti. Stoga je uhapšen kao ekstremista, podstrekivač i organizator pobune te osuđen na robiju. Kompletan slučaj zabilježio je u svom ljetopisu hafiz Ibn-Hadžer Askalani.”

Kao prvo, želim postaviti pitanje doktoru islamskih nauka: na koji to ljetopis od Ibn-Hadžera misli? Ibn-Hadžer je biografiju el-Izza spomenuo u svoja tri djela: Inbau el-gumr bi ebnai el-umr (I/408-409.), Ref'u el-isr an kudati misr (I/278.) i Ed-Durer el-kamine (IV/103). Vratio sam se na svatri ova djela i pročitao šta kaže Ibn-Hadžer, i niti u jednom nisam našao da spominje “mobiliziranje ekstremista”, a pogotovo ne “oružanu pobunu”.

Zato ovdje postavljam pitanje prof. Begleroviću: u kojim to knjigama Ibn Hadžer spominje “mobiliziranje” i “oružanu pobunu” od strane Ibn Ebi el-Izza el-Hanefija? Mislim da neće moći dati nikakav odgovor, pa ga onda zato pitam: koji to moralni kodeks dozvoljava korištenje neistine s ciljem nametanja svog mišljenja? Nijedan ozbiljan intelektualac, učenjak, istraživač i ljubitelj istine, bio on musliman ili nemusliman, neće sebi dozvoliti da se koristi ni poluistinama, a kamoli neistinom, s ciljem dokazivanja ispravnosti svoga mišljenja i stava.

Ibn Hadžer, govoreći o Ibn Ebi el-Izzu, između ostaloga, veli: “…ve kane minel-fudala el-ezkija” – “Bio je iz reda uglednih i vrsnih intelektualaca”.[1]

I dok je za profesora Beglerovića, el-Izz neko ko “spaljuje duh i razum” i “otvoreno potcjenjuje intelektualnosti”, kako vidimo, za Ibn-Hadžera je on “uglednik i vrsni intelektualac”. U tom slučaju, ovo ne samo da je potvora na el-Izza, nego i na Ibn-Hadžera, jer ni u jednom njegovom djelu ne postoji navedini govor.

Tačno je da je Ibn-Hadžer spomenuo slučaj el-Izzovog “iskušenja” kad je osporio stvari koje je spomenuo Ali ibn Ejbek u svojoj kasidi, međutim, istini za volju, Ibn-Hadžer ukazuje na to da su povod tog iskušenja bili neki “fanatici” (el-muteassibe) koji su se požalili sultanu.[2]

Pored spominjanja tog događaja, Ibn-Hadžer je u superlativima spomenuo el-Izza. U ostalom, ko god imalo poznaje biografije islamskih velikana dobro mu je poznato na koja su iskušenja nailazili od strane vlastodržaca i zavidnika. Iskušenja kroz koja su prošli imam Ahmed, Malik, a potom i Ebu Hanife, koji je bio zatvoren, bičevan i na kraju je, kako navodi hafiz ez-Zehebi[3], umro u zatvoru, ni u kojem slučaju ne umanjuju njihovo znanje i autoritet.

Ono na što također želim ukazati jest to da je prof. Beglerović htio nametnuti svoje mišljenje tako što je pokušao predstaviti čitaocima da je el-Izz osoba koju historičari skoro i ne spominju, te kao nekoga ko se uopće ne ubraja u učenjake hanefijskog mezheba. Beglerović veli: “Tako ga Qutlubuga, čak ni Hadži Halife, ne ubrajaju u hanefijske učenjake.”

Nije mi jasno za koga je Beglerović pisao svoj tekst i zar je moguće da misli kako u Bosni i Hercegovini niko, od tolikog broja profesora islamskih nauka i poznavalaca arapskog jezika, nije čitao djelo Hadži Halife. Beglerović je zapravo ovim dokazao da je on taj koji nije čitao to djelo, jer da jeste i da se vratio na djelo Hadži Halife, našao bi da on el-Izza ubraja u hanefijske učenjake. Naime, govoreći o komentarima na Tahavijsku akidu, Hadži Halife kaže da je komentar napisao i: “Sadrudin Ali ibn Muhammed ibn el-Izz Ezrui el-Dimaški, el-Hanefi – hanefija”[4], tako da vidimo da ga Hadži Halife ubraja u hanefijske učenjake, dok Beglerović tvrdi suprotno.

Također, kao kratki osvrt na ovaj Beglerovićev citat, reči ću da je, prema meni dostupnoj literaturi, biografija el-Izza spomenuta u 12 historijskih djela poznatih islamskih historičara, među kojima se nalaze Ibn-Hadžer, es-Sujuti, es-Sehavi, a među tim autorima je 5 autora hanefijskog mezheba. Ta djela su sljedeća:

Ibn-Kadi Šuhbe (umro 851.h. g) u svojoj Historiji[5]
Ibn-Hadžer (umro 852.h. g) u djelima: Inbau el-gumr bi ebnai el-umr[6], Ref'u el-isr an kudati misr[7] i Ed-durer el-kamine
Jusuf ibn Tagri Berdi (umro 874.h.g.) u djelu Ed-Delil eš-šafi ala el-menhel es-safi[8]
Šemsudin Es-Sehavi (umro 902.g. h) u djelu Vedžiz el-kelam[9]
Es-Sujuti (umro 911.h.g) u djelu Husnu el-muhadare fi tarih misr vel-kahire[10]
Abdulbasit ibn Halil ibn Šahin Ez-Zahiri u djelu Nejl el-emel fi zejl ed-duvel[11]
Ibn-Tulun (umro 953.h. g) u djelu Es-Sagr el-bessam fi zikri men velije kadae Šam[12]
Hadži Halife (umro 1067.h. g) u djelu Kešf ez-Zunun.[13]
Ibnul-Imad El-Hanbeli (umro 1089.h. g) u djelu Šuzur ez-zeheb fi ahbari men zeheb[14]
Ismail-paša (umro 1248. h. g) u djelu Hedijjetu el-‘arifin.[15]

Ovdje neću iznositi biografiju El-Izza, ali kao odgovor na neistine prof. Beglerovića spomenut ću samo da navedeni autori za el-Izza kažu da je bio kadija hanefijskog mezheba i u Damasku i u Kairu. Ibn-Hadžer, na koga se Beglerović pozvao, kaže da je, kako sam već naveo,“bio uglednik i vrsni intelektualac”[16]. U djelu Inbau el-gumr bi ebnai el-umr, Ibn-Hadžer naglašava:“…i bio je stručnjak, predavao je i izdavao fetve”.[17] Poznati historičar Ibn Kadi Šehbe naziva El-Izza ”kadul-kudat” – ”kadijom svih kadija” te kaže da je “napredovao u nauci i fetve izdavao“.[18] Es-Sehavi kaže da je El-Izz: “hanefijski kadija Damaska i da je komentator Tahavijske akide i da je bio kadija Kaira”.[19] Poznati historičar, hanefija, Ibn-Tulun kaže za El-Izza da je: “stručnjak, predavač, izdavao fetve, bio kadija Damaska i Kaira”.[20]

Pored navedenih činjenica, ono što također govori o njemu kao pripadniku hanefijskog mezheba jesu njegova pisana djela iz fikha. Tačnije Ibn Ebi el-Izz napisao je komentar na jedno od najpoznatijih djela iz hanefijskog mezheba, El-hidaje. Taj komentar se zove El-tenbih ala muškilati el hidaje. Istina je da pomenuti komentar nije bio mnogo poznat, međutim ono što ukazuje na posebno mjesto među hanefijskim pravnicima koje ima Ibn Ebi el-Izz, jeste da su najveći pravnici hanefijskog mezheba u svojim djelima doslovno prenosili njegove citate.Tačnije, Ibn el-Humam, jedan od najvećih pravnika hanefijskog mezheba, u svom daleko najpoznatijem komentaru na djelo El-hidaje, poznatom kao Fethul-kadir (koje je itekao bilo poznato i cijenjeno kod naših muderrisa) na više mjesta doslovno je prenio citate ibn Ebi el-Izza.[21] Pomenuta činjenica dovoljno govori o mjestu Ibn Ebi el-Izza unutar hanefijskog mezheba, svakome ko imalo poznaje temeljna djela i komentare iz mezheba.

Pa, zar je moguće da neko bude kadija hanefijskog mezheba u Damasku i Kairu, da predaje u najpoznatijim hanefijskim medresama u Damasku, te da se i pored toga ne ubraja u učenjake hanefijskog mezheba ili, pak, kako je također kazao prof. Beglerović, da se lažno izjašnjava kao hanefijski učenjak?

Možda će nas Beglerović i njegovi istomišljenici, u dogledno vrijeme, počastiti jednim djelom u kojem će oni ocijeniti ko se istinski, a ko lažno izjašnjava kao hanefijski učenjak.

I na kraju, uputiti toliko uvreda i potvora na račun nekoga o kome su islamski velikani, poput Ibn-Hadžera, rekli sve riječi hvale najbolji je dokaz koliko se autor teksta udaljio od korektnog istraživanja i pisanja koje se temelji na naučnim činjenicama, kao što se još više udaljio od moralnog kodeksa jednog muslimana koji govori i piše o vjerskim istinama. Pored naučnih pravila izlaganja i moralnog kodeksa, također i naša bošnjačka tradicija i vjerski odgoj koji gajimo strogo nam zabranjuju da nekome, koliko god se sa njim ne slagali, pripisujemo nešto što on nije.



[1]Refu el-isr an kudati misr, 1/278.

[2]Inbau el-gumr bi ebnai el-umr, 1/258.

[3]Sijer ealami en-nubela, 6/402.

[4]Kešfu ez-Zunun, 2/ 1143.

[5]3/358,359.

[6]1/408,409.

[7]1/278.

[8]Str.465.

[9]Str.295,296.

[10]2/185.

[11]2/297.

[12]Str.201.

[13]2/1143

[14]8/557.

[15] I/719.

[16]Ref'u el-isr an kudati misr, str.1/278.

[17]Inbau el-gumr bi ebnai el-umr, 1/408,409.

[18]Tarih ibn Kadi Šehbe, 3/358,359.

[19]Vedžiz el-kelam,str.295,296.

[20]Es-Sagr el-bessam fi zikri men velije kadae Šam, str.201.

[21] Pogledaj predgovog na et tenih ala muškilati el hidaje 1/220,226, u kojem je dr.Abdul Hakim ibn Muhammed Šakir spomenuo doslovne citate koje je prenio ibn el Humam od ibn Ebi el Izza.

Saff.b 01.04.2016

User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9205
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#3 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Bosanac sa dna kace » 02/04/2016 13:49

Reakcija prof. Adilovića.
Dobro ih je uhvatio za ovaj tradicionalni obrazac :-) :-) , treba dodati još i to da stranačko glasilo ne bi smjelo određivati Islamskoj zajednici šta će da objavljuje.
Osvrt dr. Zuhdije Adilovića na osude iznesene na račun Ibn Ebu-l-Izza i njegov komentar Tahavijeve akide
Izlazak iz štampe knjige Vjerska učenja islama (Komentar Tahavijeve poslanice iz akaida, od strane Ibn Ebu-l-Izza El-Hanefija) u izdanju El-Kalema izdavačke kuće Rijaseta Islamske zajednice BiH, izazvao je veliko negodovanje pojedinih profesora naših obrazovnih institucija. Osjetio sam potrebu da napišem par redaka na tu temu.

Ibn Ebu-l-Izzovo spomenuto djelo izuzetno je poznato u islamskom svijetu danas i predmet je izučavanja na mnogim islamskim univerzitetima diljem islamskog svijeta, ne samo u arapskom dijelu ummeta. Ovaj poduhvat Rijaseta islamske zajednice smatram veoma značajnim u promovisanju povratka izvornom vjerovanju utemeljenom na Kur’anu i sunnetu. Ne treba zaboraviti da je to projekat kojeg je započeo rahmetli dr. Ahmed Smajlović vrsni poznavalac nauke akaida i stanja u islamskom svijetu.

Ono što je za mene indikativno u spomenutim reakcijama na izdavanje ovog djela, jeste da većina onih koji su negodovali tvrdi da Ibn Ebu-l-Izz i njegovi istomišljenici ne spadaju u ehlis-sunnet vel-džema’at. Otvoreno mu pripisuju jednoumlje i isključivost u stavovima, a sami čine isto. Sve što se ne slaže sa njihovim (racionalističkim, ili sufijskim, ili njihovom poimanju Maturidijskih) stavovima, kvalificiraju kao neutemeljeno što, apriori, treba odbaciti. Zaista je apsurdno djelo sa gotovo 600 stranica, koje sadrži toliko vrijednih detalja, koje naš uvaženi Reisu-l-ulema naziva riznicom znanja, okarakterisati kao djelo “koje spaljuje duh i razum.” Prihvatljivo je i uobičajeno da se ne slažemo sa pojedenim stavovima autora, a pogotovo da se vrhunska ulema ne slaže po određenim pitanjima, ali je neprihvatljivo zbog toga ignorisati, degradirati i slobodno mogu reći, satanizirati drugog koji drugačije misli. To nije edeb uleme i to bi trebao izbjegavati svako od nas ko nosi epitet profesora islamskih nauka.

Ono što se jasno vidi da je ovdje po srijedi odbrana koncepta tumačenja islama kojeg pojedini zastupaju, te da se ponovnim oživljavanjem tradicionalnog obrasca tumačenja islama, koji je sastavni dio tradicije Bošnjaka, osjećaju ugroženim i svim silama nastoje da taj obrazac delegitimišu.

Interesantno je, ovim povodom, navesti i činjenicu da je od početka islama na ovim prostorima zvanična vjerska vlast bila u rukama tradicionalista (kadija, fakiha, mufessira i muhaddisa), iako je sufizam, također, bio prisutan od prvih dana islama na ovim prostorima. Zašto je to tako? Upravo zato što tradicionalni obrazac predstavlja glavni tok muslimanskog mišljenja u islamskom svijetu, pa i na ovim prostorima. To potvrđuju najmarkantnije ličnosti islamskog učenja naših prostora, od Hasana Kafije Pruščaka i plejade muhaddisa, fakiha i vjeroučitelja među njegovim učenicima, preko Mehmeda Handžića, do rahmetli dr. Ahmeda Smajlovića. To je naš kontinuitet u tradicionalnom pristupu tumačenja islama na ovim prostorima. Ako neko želi da alternativne tokove kao što su tesavvuf i racionalizam (modernizam) stavi u prvi plan i da jedan od njih bude mjerilo tumačenja islama na ovim prostorima, mislim da je to nešto u čemu neće uspjeti, jer je suprotno upravo onome na što se pozivaju, a to je naša tradicija tumačenja islama na ovim prostorima.

Sve silne optužbe na spomenuto djelo svode se na jednu, a ta je da su Ibn Ebu-l-Izz i njegovi istomišljenici antropomorfisti, naravno bez ijednog jedinog argumenta – citata njegovih riječi. Pozivanje na Maturidijsko učenje, također je postalo samo izgovor za promovisanje svojih stavova. Tvrdim da velika većina naših imama i profesora islamskih nauka vrlo malo, ili gotovo ništa ne zna o osnovama maturidijske akide. Kompletan ilmul kelam svodi se na govor o samo jednom detalju islamskog vjerovanja vezanom za svojstva Allaha, dž.š. A sva temeljna pitanja islamskog vjerovanja su predmet saglasnosti uleme ehlus-sunneta vel-džema’ata. Vjerovanje u Allaha, meleke, knjige, poslanike, sudnji dan i odredbu su temeljna pitanja u kojima nema razlaza među muslimanima.

Kada su u pitanju svojstva Allaha, dž.š., i govor o Njegovom uzvišenom biću tu je došlo do određenih razlika nakon prve tri odabrane generacije muslimana, pod uticajem poimanja dotičnih pitanja u drugim vjerama i filozofijama. Prve tri generacije muslimana većinu tih pitanja nisu uopće tretirale. Držali su se kur’anskog pravila “Niko nije kao On! On sve čuje i sve vidi.” (Eš-Šura, 11) u kojem se negira bilo kakva sličnost Stvoritelja sa stvorenjima, ali se Stvoritelju pripisuje svojstvo čula i vida. To pravilo primijenili su na sva svojstva Allaha, dž.š., koja se spominju u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima. Međutim, pripisivanje svih svojstava Allahu, dž.š., koja se spominju u Kur’anu i sunnetu, okarakterisano je od pojedinih sekti u islamu, kao antropomorfizam (poistovjećivanje Stvoritelja sa Njegovim stvorenjima). Antropomorfizam (et-tešbih) je karakteristika za sektu Mušebbiha, koji su zbog takvih stavova izašli iz okvira učenja ehlus-sunneta vel-džema’ata. S druge strane pojedine sekte zanijekale su većinu svojstava Allaha, dž.š., želeći tako izbjeći antropomorfizam. Oni su otišli u drugu krajnost koja se zove ta’til, negiranje svojstava Allaha, dž.š., što dovodi do zagovaranja postojanja bića koje ne posjeduje nikakva svojstva, a što je samo po sebi apsurd. Oni se zovu mu’attile. Eš’arije i maturidije, kao predstavnici ehluis-sunneta vel-džema’ata u polemici sa spomenutim sektama, pokušali su iznaći srednje rješenje tako što će Allahu, dž.š., pripisati određena svojstva koja su nužna za svako živo biće, a ostala svojstva podvesti pod njih, ili ih alegorično protumačiti.

Tako ćemo naći da Ibn Ebul-Izz u spomenutom djelu tretira pitanje granice (el-hadd) i pitanje smjera (el-džihe) i upotrebljavanje spomenutih termina kada se govori o Allahu, dž.š. On o tome kaže: “Prema tome, ovaj segment, tj. pitanje svojstava, mora se dobro razmotriti, pa ono što su potvrdili Allah i Njegov Poslanik, potvrdit ćemo i mi, ono što su odrekli Allah i Njegov Poslanik, odricat ćemo i mi. Onih izraza koji su upotrijebljeni u svetom tekstu treba se pridržavati i u priznavanju i u odricanju. Tako ćemo i mi priznavati sve one izraze koje su priznali Allah i Njegov Poslanik, dok se oni izrazi koji nisu ni potvrđeni ni zanegirani svetim tekstom neće upotrebljavati prije nego se tačno ustanovi šta onaj koji ih upotrebljava podrazumijeva pod njima. Ako podrazumijeva ispravan smisao, bit će prihvaćeni s tim da se ti smislovi imaju izraziti onim izrazima koje koriste sveti tekstovi, a kloniti se onih prenapučenih izraza, osim kada je to neizbježno. Pa i tada u to treba unijeti neke indikatore kojim će jasno biti naznačeno šta se želi kazati. Neizbježno je, npr., posegnuti za takvim izrazima kada se komunikacija s nekim ne može obaviti na potpun način ukoliko se ne koriste takvi izrazi i sl.” (str. 210) Nakon ovog uvoda u problem Ibn Ebul-Izz kaže: “Abdullah ibn Mubarek je upitan: “Čime poznajemo našeg Gospodara?”, pa je rekao: “Time što je On na prijestolju (Aršu), odvojen od Svojih stvorenja!” “Granicom?!”, upitan je, pa je rekao: “Granicom!”

“Zna se pak da se granicom naziva ono čime se nešto odvaja i razlučuje od nečeg drugog a Allah Uzvišeni ne boravi u Svojim stvorenjima, niti opstoji pomoću njih, već je On onaj Koji Sam po Sebi opstoji i koji je Održavatelj svega drugoga. Prema tome u pogledu granice u ovom smislu riječi, u osnovi ne bi smjelo biti ničega spornog budući da bi iza neprihvatanja toga ostalo samo neprihvatanje postojanja Gospodara i poricanje Njegove stvarnosti. Što se pak tiče granice u smislu znanja i govora, tj. da Ga ljudi u tome mogu ograničiti, takvo nešto se mora odbiti, što među pripadnicima glavnog toka islama (ehlu-s-sunne) nije sporno.” (Str. 210-211).

Ovo je samo primjer kako Ibn Ebu-l-Izz tretira ova pitanja. Mi se sa njim možemo složiti, ili nesložiti, ali njegov autoritet, kao i autoritet Ibn Tejmijje i Ibn Kajjima, koji se u tom kontekstu spominju, sigurno nije upitan.

Kada je u pitanju polemika oko Ibn Arebija, isto tako, među našom bošnjačkom ulemom bilo je onih koji ga podržavaju i onih koji ga osporavaju. Dovoljno je samo pogledati šta rahmetli Handžić navodi o njemu u svome djelu El-Dževheru-l-esna fi teradžim ulema’ ve šu’ara’ el-bosna, prilikom govora o Abdullahu Bošnjaku, najpoznatijem komentatora Fususa. Ja ovdje namjerno ne želim da taj citat navodim.

Na kraju, treba reći da ima i drugih knjiga koje je izdao El-Kalem, a koje su upitne po svom sadržaju, ali spomenutim ne smeta ništa drugo osim tradicionalnog obrasca islama koji se ne uklapa u njihove vizije, te samo njega pokušavaju diskreditovati.

dr. Zuhdija Adilović

Zenica, 21.3.2016.
izvor: nasevijesti.com

User avatar
I naravno Dzej
Posts: 405
Joined: 04/11/2009 00:08

#4 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by I naravno Dzej » 03/04/2016 01:26

Posto postavljas samo ove odgovore koji imaju afirmaciju, da postavim ja ove druge sto imaju negaciju, na ovo djelo.
Kuda vodi pogrešno tumačenje (Tahavijeve) akide

Uzvišenom Allahu se ne pripisuju mjesto, vrijeme i svojstva stvorenja

Govoreći o vjerovanju sljedbenika Sunneta (ehlu-s-sunne ve-l-džema'a), Imam Ebu Mensur el-Bagdadi (preselio 1037.godine) spominje konsenzus oko toga da se Uzvišenom Allahu ne može pripisati mjesto, vrijeme, strana, kretanje, tijelo i organi, dakle sve ono što je svojstvo stvorenja. (El-ferku bejnel-firek, 287) Ajeti i hadisi koji svojom vanjštinom upućuju na nešto od tih značenja u odnosu na Uzvišenog Allaha moraju se shvatiti u skladu s riječima Uzvišenog:“Niko nije kao On.“ (eš-Šura, 11) U djelu Džennetske bašče o temeljima vjerovanja (str. 23) Pruščak kaže:“Bog postoji, ali ne kao ostale stvari; On nije tijelo niti materija niti ima lik ni granicu ni kraj. Ne može se za Njega reći šta je, ni kakav je. On nije na nekom mjestu niti vrijeme na Njega utječe, jer su to sve oznake onoga što je postalo i što je moguće.“ Imam en-Nevevi u svom komentaru Muslimove zbirke hadisa ukazuje na dva pristupa među ulemom u pogledu ovih predaja. Većina učenjaka prvih generacija (selefa) i neki teolozi (mutekellim) među kasnijim generacijama (halef) smatraju da ove predaje ne treba tumačiti (te'vil), već ih treba prihvatiti onako kako su prenesene, u značenju koje dolikuje Uzvišenom Allahu, negirajući bilo kakvu sličnost Uzvišenog Allaha sa stvorenjima koja se nameće bukvalnim poimanjem predaja. Prema drugom stavu koji zastupa većina učenjaka kasnijih generacija, ali i nekolicine učenjaka selefa, ove predaje se mogu tumačiti u skladu sa semantikom arapskog jezika i kontekstom u kojem su spomenute.“(El-Minhadž, 6/36-37) Dakle, svi se slažu oko toga da se te predaje ne prihvataju u bukvalnom smislu i na način bilo kakve usporedbe i sličnosti Uzvišenog Allaha sa Njegovim stvorenjima.

Posebno se vodila polemika oko predaja koje prividno ukazuju na mjesto ili stranu Uzvišenog Allaha. Predaja u kojoj se spominje da se Uzvišeni Allah „spušta“ u posljednjoj trećini noći poslužila je kao argument bukvalistima da se Allah doslovno nalazi „iznad“ nebesa. U komentaru Buharijine zbirke hadisa, u kojoj se ovaj hadis nalazi, Imam el-Askalani kaže:„Ovaj hadis uzimaju kao dokaz oni koji Allahu pripisuju stranu i kažu da je On iznad. To odbacuje većina učenjaka jer to vodi pripisivanju mjesta Allahu, a On je uzvišen od toga. Postoje različita mišljenja oko značenja „spuštanja“. Neki su prihvatili doslovno i bukvalno značenje i to su antropomorfisti (mušebbihe), uzvišen je Allah od njihovih riječi.“ (Fethul-bari, 3/30) Navođenje riječi učenjaka prvih i kasnijih generacija muslimana koje potvrđuju riječi Imama el-Askalanija, kao i argumentacije koju su koristili zahtijeva mnogo više prostora nego što je ovaj tekst. Namjera nam je bila samo da ukažemo na dominantni stav među islamskim učenjacima oko tumačenja ovih predaja.



Ibn Ebi-l-'Izz ne tumači Tahavijevu akidu već je „ispravlja“

A sada se osvrnimo na komentar Tahavijine akide od strane Ibn Ebil-'Izza („Vjerska učenja islama“) i njegovog stava o ovom pitanju. Na više mjesta u ovom djelu on jasno pripisuje stranu i mjesto Uzvišenom Allahu. Na primjer, na 214. stranici kaže:“ što bi značilo da je On iznad ovog svijeta, tamo gdje je krajnja granica svih stvorenja. Tako je On iznad svega, uzdignut nad svim.“ Također, na 288. stranici kaže:“On uzvišeni obuhvata svaku stvar i iznad je svake stvari.“ Nakon toga, na narednih petnaestak stranica iznosi argumente u prilog tvrdnje da je Allah iznad nebesa. Zanimljivo je da se Ibn Ebi-l-'Izzov komentar Tahavijevih riječi na ovim mjestima potpuno razlikuje od komentara drugih učenjaka, npr. Imama Babertija, koji je bio njegov savremenik i koji je pored komentara Tahavijine poslanice napisao komentar i Ebu Hanifinih djela el-Fikh el-Ekber i Vasijje, tako da se čini da Ibn Ebi-l-'Izz ne tumači Tahavijevu akidu već je „ispravlja“!

Proglašavanje muslimana nevjernicima

Šta ovi stavovi znače u praksi i životu i kakve su njihove posljedice za muslimansku zajednicu? Pogledajmo sada kako zvanična ulema zemlje koja je finansirala štampanje Ibn Ebi-l-'Izzovog komentara pristupa ovom problemu.

Stalnoj komisija za naučna istraživanja i fetve Kraljevine Saudijske Arabije (el-ledžne ed-daime lil-buhus el-ilmijje vel-ifta) je upućeno pitanje o imamu i hatibu mesdžida koji je u hutbi spomenuo da „Allah nije ni iznad ni ispod, ni lijevo ni desno“, da li je dozvoljeno klanjati za njim i njegovim mujezinom?

Komisija je odgovorila kako je „kategoričnim dokazima potvrđena gornjost Allaha i da je On iznad svih stvorenja, pa „onaj koji kaže da Allah nije ni gore ni dolje, ni lijevo ni desno, suprostavlja se onome na što upućuju Kur'an i Sunnet i oko čega se slažu svi muslimani koji posjeduju znanje i vjerovanje od vremena ashaba, neka je Allah zadovoljan njima. Prema tome, potrebno je toj osobi pojasniti istinu, pa ako ustraje u svom ubjeđenju, ON JE NEVJERNIK, OTPADNIK OD ISLAMA I NIJE DOZVOLJENO KLANJATI ZA NJIM.“ (1/345)

Šejh Salihu el-Fevzanu je upućeno pitanje:“ Raspravljao sam se s kolegom u kancelariji oko toga da li je Allah iznad neba. Naime, moj kolega to negira...Možete li nam pojasniti istinu, Allah vas nagradio?“

Šejh odgovara:“ Nema sumnje da je Allah iznad neba. To je vjerovanje muslimana i sljedbenika poslanika, ranijih i kasnijih.“ Zatim kaže: „Onaj koji negira da je Allah iznad neba poriče Kur'an, Sunnet i konsenzus muslimana. Ako to čini na osnovu znanja, smatraće se nevjernikom. A ako se radi o neznanju, treba mu pojasniti istinu, pa ako ustraje u svom ubjeđenju, smatraće se nevjernikom.“ (http://www.alfawzan.af.org.sa/node/10719)

Bivši Saudijski muftija Ibn Baz kaže:„Nema sumnje da onaj koji negira da je Allah iznad neba jeste džehmija, zabludjeli i nevjernik.“ (Medžmu'u fetava, 9/315)

Kada ovo pročitamo, onda nas ne treba čuditi izjava Šejha Sudejsa, imama Harema u Mekki, kada je ubijen šejh Buti tokom predavanja u džamiji, da je radovanje smrti nekoga ko je upućivač u novotarije i zablude sasvim prirodna stvar!

Zbog ovakvih stavova imali smo slučajeve gdje mladić koji je pogledao nekoliko predavanja na internetu dolazi imamu i provjerava njegovo vjerovanje kako bi ustanovio da li mu je valjan namaz koji klanja za njim!

Dakle, djelo „Vjerska učenja islama“ Ibn Ebi-l-'Izza otvara mnoga pitanja, uvlači nas u bespotrebne i opasne rasprave te pred nama otvara neizvjestan put.

Molimo Uzvišenog Allaha da nas sačuva od podjela i smutnji.

hfz.mr. Edin Dedić

User avatar
I naravno Dzej
Posts: 405
Joined: 04/11/2009 00:08

#5 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by I naravno Dzej » 03/04/2016 01:28

Hasan Kafija Pruščak protiv Ebu-l-'Izza

Budući da su Ibn Ebu-l-'Izza osudili svi alimi njegovog vremena, izuzev jednog hanbelijskog učenjaka, postavlja se pitanje o razlozima zbog kojih je Islamska zajednica od svih napisanih komentara Tahavijeve poslanice štampala upravo Ebu-l-'Izzov komentar. Jedan od najznamenitijih bošnjačkih alima Hasan Kafija Pruščak također je napisao komentar Tahavijeve akide. Na Pruščakovom je komentaru dr. Zuhdija Adilović odbranio magistarski rad na Univerzitetu “Muhammed b. Saud” u Rijadu 1992. godine. U tom je radu pokušao dokazati da je Pruščakov komentar skraćena verzija Ibn Ebu-l-'Izzovog komentara. Na početku svog djela Svjetlost istinske spoznaje o temeljima vjere: komentar Tahavijeve akide, govoreći o onima na koje se poziva u objašnjavanju temelja vjere, Pruščak piše:
“To su prije svega ashabi, tabi'ini i svi njihovi sljedbenici, kao što su fakihi ummeta Ebu Hanife Nu'man ibn Sabit, Ebu Jusuf Ja'kub ibn Ibrahim, Ebu 'Abdullah Muhammed ibn Hasan eš Šejbani i svi ostali prvaci koji su ih slijedili, do kijametskog dana.” U drugom svom djelu iz akaida Rajske bašče o temeljima islamskog vjerovanja, kojeg je Pruščak pisao u isto vrijeme kad i komentar Tahavijeve akide, on spominje i nekoliko drugih učenjaka na koje se oslanja: “Ja sam našao da su u nauci o Božijem Jedinstvu najljepša djela i najzbijenije radnje: El Fikhul Ekber od našeg Najvećeg imama (misli na imama Ebu Hanifu, op.a.), zatim Akaid Tahavijin, Omer-Nesefijin, Senusijin i Sujutijin – Božija milost s njima. Ta djela, pored lijepog poretka, fine sređenosti i savršenog izbora, sadrže najvažnije tačke temelja vjere i biser korisnih pravila o čvrstom vjerovanju, tako da zaslužuju da se ispišu i iskite po suncu i mjesecu”, zapisao je Kafija, ne navodeći ne samo u ovom nego ni u drugim svojim djelima ni spomen imena Ibn Ebu-l-'Izza. Uprkos tome, dr. Adilović krajnje neutemeljeno cijeli svoj rad gradi na tezi da je Pruščakov komentar, ustvari, skraćena verzija Ebu-'Izzovog komentara.
“Interesantno je da se Kafija, r.a., pišući ovo djelo, najviše koristi poznatim komentarom Ibn Ebi-l-'Izza i u potpunosti se oslanja na njega, tako da slobodno mogu reći da ovo djelo predstavlja skraćenu verziju komentara Ibn Ebi-l-'Izza. Što se tiče naučne vrijednosti ovog djela, ona se, prije svega, ogleda u značaju teme koju obrađuje. Zatim, u tome što je autor slijedio metod ehlu-s-sunneta ve-l-džemata u istraživanju akaidskih tema, te za osnovu svog komentara izabrao Tahavijevu poslanicu koja predstavlja suštinu akide prve generacije muslimana. Pored toga, autor se koristi Ibn Ebi-l-'Izzaovim komentarom koji je poznat po ispravnosti metoda”, piše Adilović. Na osnovu Pruščakovih riječi s početka njegovog djela, gdje kaže da će se koristiti “svim važnijim komentarima Tahavijeve akide”, dr. Adilović izvlači zaključak da se Pruščak koristio i Ebu-l-'Izzovim komentarom. Adilović očito učitava vlastiti sistem vrijednosti i prioriteta u Pruščakovo djelo, a koliko mu je važan Ebu-l-'Izz, osuđen od uleme svog vremena, govori i podatak da on u svom magistarskom radu eksplicitno staje na stranu Ubu-l-'Izza kad god se Pruščakovi stavovi ne podudaraju sa stavovima Ebu-l-'Izza. Možda je najvažnije to što Ebu-l-'Izz ne oponira samo Pruščaku nego i samom imamu Tahaviju, s kojim se ne slaže u nekim važnim pitanjima, što je primijetio i prof. dr. Samir Beglerović, profesor akaida na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Da bi se jedan komentar smatrao skraćenim komentarom drugog djela, onda u njemu ne bi smjelo biti nikakvih odstupanja u sadržini i suštinskim porukama koje šalje. U ovom slučaju, u svim pitanjima koja su differentia specifica ehli-sunnetskog akaida u odnosu na akaid antropomorfista, Pruščak zauzima radikalno drugačije stanovište od Ebu-l-'Izza.
Tu činjenicu nije mogao opovrgnuti ni sam Adilović, koji u takvim slučajevima uvijek brani Ebu-l-'Izza, očito smatrajući Pruščakovo djelo manjkavim: “I pored činjenice da je Kafija maksimalno koristio Ibn Ebi-l-'Izzaov komentar, on rijetko doslovce prenosi njegove citate, nego ih veoma vješto skraćuje i mijenja njihovu konstrukciju tako da tekst dobiva sasvim drugi, novi raspored. Pored toga, Kafija, r.a., na pojedinim mjestima nudi potpuno nove komentare koji se ne nalaze u komentaru Ibn Ebi-l-'Izza, a u pojedinim pitanjima zauzima sasvim oprečne stavove”, konstatira dr. Adilović. Povjerovati da je Pruščakov komentar skraćena verzija Ebu l 'Izzovog komentara može samo onaj koji više vjeruje Adilovićevim riječima nego vlastitim očima. I naravno, komisija koja je Adiloviću dala zvanje magistra, a kojoj je ideološka podobnost magistarskog rada važnija od naučnih metoda na osnovu kojih se ustvrđuju naučne istine.

(Hamza Ridžal, STAV)

User avatar
I naravno Dzej
Posts: 405
Joined: 04/11/2009 00:08

#6 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by I naravno Dzej » 03/04/2016 01:31

NEISPRAVNO TUMACENJE TAHAVIJEVE POSLANICE

Tahavijeva poslanica iz akaida predstavlja osnovu ispravne sunitske doktrine, široko prihvaćena od sljedbenika akaidskih škola. Posebno su veliku pažnju ovoj poslanici posvetili učenjaci hanefijske pravne škole koji su ponudili jedanaest poznatih komentara, štiteći na taj način izmjene u tekstu i ispravnom razumijevanju, imajući u vidu oštre napade od krivovjernih pravaca kao što su mutezilije, kaderije, mušebbihe i dr.

Jedan od onih koji je dao komentar na Et-Tahavijevu poslanicu i pritom iznio određene stavove koji se podudaraju sa stavovima mudžesima (antropomorfizam), a suprotni su stavovima ehlis-sunne vel-džema‘a je Ibn Ebi ‘Izz, pozivajući se navodno na mezheb selefa, dok je njegov komentar, ustvari, prikaz stavova Ibn Tejmije i njegovih sljedbenika. Naravno, učenjaci su prepoznali namjere autora ovog komentara i stali u zaštitu ispravnih stavova Imam Et-Tahavije, rahimehullahu. Od ovih učenjaka izdvajamo:

- Ibn Hadžer el-Askelani (Šafi’ij),
- Mula Ali el-Kari (Hanefi),
- Zejnuddin ibn Redžeb (Hanbeli),
- Tekijuddin ibn Muflih (Hanbeli) i dr.

Komentar ovog autora je preveden na bosanski jezik, što mi je dalo povoda i obavezu da ukažem na neke neispravne stavove ovog djela i upozorim čitaoce na opasnost istog, moleći dragog Allaha, dželle šanuhu, da nas učini iskrenim sljedbenicima islama i dosljednim prenosiocima ispravnog vjerovanja.

Neki od stavova suprotni učenju ehlis-sunne vel-džema‘a u akaidu su:

1) vjerovanje u postojanje bespočetnog lanca stvorenih stvari;
Kaže Ibn Ebi El-Izz u svom komentaru Et-Tahavijeve akide na stranici 121: “Da li mogu nastali događaji opstati u budućnosti i prošlosti ili ne? Ili samo u budućnosti? Ili samo u prošlosti? O tome imaju tri poznata mišljenja kod teoretičara iz redova muslimana i nemuslimana.
Najslabije mišljenje je ono koje kaže: „Njihova trajnost nije bila moguća ni u prošlosti ni u budućnosti“, kao što je govorio Džehm b. Safvan i Ebul-Huzejl el-Allaf.

Drugi odgovor je onih koji kažu: „Njihova stalnost je moguća u budućnosti, a ne u prošlosti, kao što je mišljenje mnogih pobornika kelama i njihovih istomišljenika iz reda islamskih pravnika i drugih.“
Treće mišljenje kaže da je njihova stalnost moguća i u prošlosti i u budućnosti, kao što govore imami u hadisu.“

Ibn Ebi el-'Izz tvrdi da učenjaci hadisa smatraju lančanu povezanost stvorenih stvari vječnom u svojoj prošlosti – što je očita potvora. Ovaj stav potvrđuje postojanje vječnog uz Allaha, dželle šanuhu, što predstavlja jasnu zabludu.

Uzvišeni Allah kaže: „On je prvi.“ Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, kaže: „Allah je bio i ništa sa Njim nije bilo“. (Buhari)

2) Autor smatra da je Božiji govor sastavljen od slova i glasova inherentnih Božijoj biti. Kaže u svom komentaru: „On (Allah) govori glasom koji se čuje“ Ibn Tejmija pojašnjava kakvoću ovog glasa i kaže da on liči na zvuk groma. Ovu tvrdnju temelje na slabim predajama.

Kaže Imam el-Hafiz ibn el-Kattan el-Fasij, rahimehullahu: „Postignut je konsenzus učenjaka da Allahov, dželle šanuhu, govor nije slovo niti glas, već su oni sredstvo da se Allahov, dželle šanuhu, govor uči i sluša...“

Kaže imam Ez-Zehebi, govoreći o Kerabisiju: „A ako kaže: 'Allahov, dželle šanuhu, govor nije stvoren, a glasovi i slova su stvoreni' – onda je rekao istinu, jer su naša djela stvorena. A ako kaže da je značenje tj. kelam nefsijj stvoren – onda je došao do onoga čemu se suprostavio Ahmed ibn Hanbel.“

3) Potvrđivanje granice Allahova, dželle šanuhu, Zata. Kaže u svom komentaru: „U osnovi nije dozvoljeno da bude razilaženja oko termina granica u ovom značenju, jer poslije njene negacije stoji samo negacija postojanja Gospodara i Njegove suštine.“

Ovakva izjava jasno ukazuje da autor primjenjuje zakone tijela na Bit Uzvišenog Allaha. Ovakvu brutalnu izjavu o Allahovom, dželle šanuhu, Zatu osudio je komentator Buharijeve zbirke hadisa El-Hafiz Ibn Hadžer el-Askelani, rekavši: „Ne priznajemo da negacija ograničenja Allahovog, dželle šanuhu, Zata vodi izjednačavanju sa nepostojećim nakon utvrđivanja Njegovog postojanja.“

Kaže imam Ebu-Mensur el-Bagdadi, rahimehullahu: „Učenjaci ehlis-sunne vel-džema‘a su složni po pitanju negacije krajeva i ograničenja Allahovog, dželle šanuhu, Zata za razliku od hišamija i keramija mudžessima.“

Kaže Šemsuddin Ez-Zehebi, rahimehullahu: „Uzvišen je Allah od ograničenja i opisivanja, osim kako je Sebe opisao.“

Imam Et-Tahavi, rahimehullahu, jasno i nedvosmisleno kaže: „Allah, dželle šanuhu, je bez granica, krajeva, elemenata, udova i djeluje neposredno. Šest strana koje obuhvataju stvorene stvari Njega ne obuhvataju.“

4) Autor pripisuje pravac Uzvišenom Allahu, te kaže: „Pod terminom pravac – el-džihe, misli se na nešto što postoji, a može se misliti na nešto što ne postoji. Poznato je da postoje samo Stvoritelj i stvorenja..., Ako se pod pravcem misli na nepostojeću stvar koja je iznad svijeta, onda je tamo samo Allah Jedini. Ako se kaže da je On sa ovakvim značenjem u pravcu, to je ispravno...“

Autor potvrđuje da je Allah, dželle šanuhu, u pravcu poviše svijeta kojeg je nazvao nepostojeća stvar!!! Zar nije čudno da potvrđuje Allahu, dželle šanuhu, mjesto u pravcu na koje se može prstom pokazati, a ono je nepostojeće??? Može li se pokazati na nešto što ne postoji?

Autor Ibn Ebi el-Izz nastavlja: „Nema sumnje da pravci nemaju granica.“ Veoma čudno od autora da potvrđuje granice Allahu, dželle šanuhu, a negira ih stvorenjima!

5) Kaže Ibn Ebi el-Izz: „Pored toga, kako može razum smatrati neispravnim da se Svevišnji Allah približava nekim djelovima svijeta dok je na Aršu iznad nebesa, ili da se Njemu približava ko želi od Njegovih stvorenja? Ko negira ovo, nije Ga spoznao istinskom spoznajom.“

Autor jasno tvrdi da Allah, dželle šanuhu, svako veče silazi na zemaljsko nebo i kaže: „Silazak kod svih ljudi znači sa visine na dole.“
Kaže Ez-Zehebi: “Od Malika se prenosi da je rekao: 'Allah, dželle šanuhu, spušta Svoju odredbu, a On je Vječni, ne mijenja se.' Kaže Salih: 'Spomenuo sam ovo Jahji ibn Bukejru, pa je rekao: 'Tako mi Allaha, ovo je lijepo tumačenje.'”

Kaže Ibn Hadžer el-Askalani: “A što se njegovih riječi jenzilu tiče, to se odnosi na Njegove radnje, a ne na Njegovo Biće. To je fraza koja upućuje na Meleka koji se spušta Allahovom, dželle šanuhu, naredbom.”

U hadisu kojeg bilježi Imam Muslim, Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, kaže: Naš Gospodar jenzilu (spušta se) svake noći na nebo i kaže: Da li Me neko moli, pa da mu uslišam molbe?

Kaže Imam En-Nevevi, rahimehullahu: Ovo je jedan od “hadisa o atributima” i ulema ovakve hadise tumači na dva načina:

Prvi način: Stav je većine ranih muslimana (selef) i nekih mutekelima da je hadis istinit u smislu koji dolikuje Uzvišenom Allahu, dok vanjsko značenje nije prihvatljivo ali ipak se ne tumači putem te’vila vjerujući da je Allah čist od svakog svojstva stvorenih stvari, od premeštanja, pokreta i drugih znakova stvorenog.

Drugi način: Stav je većine mutekelima i jednog dijela učenjaka selefa, a prenosi se od Malika i El-Evza’ija, da se ovakvi hadisi trebaju tumačiti putem te’vila na način prikladan njihovom kontekstu.

Prema tome, oni tumače te’vilom ovaj hadis na dva načina:

1) Malik ibn Enes i drugi kažu: spušta se Njegova milost, naredba i meleki, kao kada se kaže: Sultan je uradio to, odnosno: uradili su njegovi podanici po njegovom naređenju.

2) Izraz jenzilu (spušta se) je metafora kojom se ističe posebna Allahova briga i naklonost prema vjernicima u to doba noći.


Mr. Bajazid Ničević

User avatar
I naravno Dzej
Posts: 405
Joined: 04/11/2009 00:08

#7 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by I naravno Dzej » 03/04/2016 01:42

Ima jos odgovora , ali i ovo je previse, s obzirom koliko se boje Golosa ne znam kako su i ovo napisali. :D
IBN EBIL IZZ kako se on zove i da li je zaista „veliki hanefijski učenjak“?

U uvodu tzv."selefijskog" djela „Vjerska učenja islama“ navodi se da je njegovo ime Sadruddin Muhammed ibn Alauddin Ali ibn Muhammed ibn Ebul Izz El Hanefi El Ezre'i Es Salihi Ed Dimeški, rođen 731. H.g. a umro 792.H.g.
U djelu Ed Durerul Kamine, Hafiza Ibn Hadžer El Askalanija, 3/87 navodi se da je on „Ali ( 2 ) ibn Ali ibn Muhammed ibn Ebil Izz El Hanefi, vrhovni kadija, u Damasku, zatim u zemljama Misra, zatim u Damasku, i on je onaj koji je iskušan zbog protivljenja kasidi Ibn Ejbek Ed Dimeškija. Rođen je 731. Godine a umro 792.H.g. Zatim je pisac postao učenik, a trebao ga je spomenuti a spomenuo ga je po imenima pa ga je nazvao Muhammed, a ispravno je 'Ali. A Allah najbolje zna.“
Primjećujemo da uz njegovo ime stoji fusnota pod brojem 2 u kojoj stoji: „Ova biografija je samo iz R“ Kada smo se vratili na uvod valorizatora našli smo da, valorizator Salim Krinkevi pod slovom R misli na noviji prepis, pisan u Medini, u kojem je on „našao korisne dodatke“.
Pored toga što biografija ovog Ibn Ebil Izza postoji samo u tom prepisu Ed Durera, kao što se i primjećuje iz navedene biografije, riječi „Zatim je pisac postao učenik, a trebao ga je spomenuti a spomenuo ga je po imenima pa ga je nazvao Muhammed, a ispravno je 'Ali. A Allah najbolje zna.“ su očigledno riječi nekog drugog a ne autora Ed Durerul Kamine, Ibn Hadžer El Askalanija.
Takođe, i u djelu Inbaul Gumr hafiza Ibn Hadžer El Askalanija, 1/408-409, gdje se on navodi pod imenom Muhammed b. Ali b. Muhammed b. Muhammed b. Ebil Izz El Hanefi Es Salihi, Sadruddin b. 'Alauddin stoji fusnota pod brojem 6 u kojoj stoji: „Na margini H, rukopisom koji se razlikuje od rukopisa prepisivača Ibnul Kiška“
Kao što se vidi, i ovdje se radi o dodacima prepisivača što stavlja ogromnu sumnju na to da Hafiz Ibn Hadžer El Askalani u ovom djelu govori o dotičnom Ibn Ebil Izzu..
I u Ref'il Isri takođe u biografiji Ibn Ebil Izza gdje se on spominje kao Ali b. Ali b. Muhammed b. Muhammed b. Ebil Aziz Salih b. Ebil E'azz El Ezru'i El Hanefi, Sadruddin Ibnul Izz, u fusnoti stoji da u prepisima postoji dio koji je izbrisan, koji se ne vidi.
Takođe, u Inbaul Gumr stoji, 1/259-260, stoji da su se kadije, njihovi zamjenici i neki muftije okupili i pozvali Ibn Ebil Izza pa mu donijeli njegov rukopis u kome stoji da on kaže uz riječi:
Dovoljan mi je Resulullah - „Ovo se ne kaže osim za Allaha“ ,
Čini mi šefa'at – „ Ne traži se od njega šefa'at“
Tobom sam tevessul činio – „Ne čini se tevessul njime“
Čist od posrtaja– „Osim od posrtaja koji iziskuje kritiku“
O najbolje Allahovo stvorenje – „Odabrano mišljenje je da su meleki bolji. “ i još druge stvari.
Pa je upitan o tome pa je priznao i rekao nakon toga: „Sada sam se povratio od toga i sada vjerujem drugačije od onoga što sam prvo rekao.“ Pa je zapisano to što je rekao pa se sjednica raspustila.“
Ovo pokajanje desilo se 784. Godine.
Pitam se da li se on pokajao od akide koja se njemu pripisuje i koja je ovih dana izašla iz štampe a koju su jedva dočekali pripadnici tejmijskog mezheba koji bi pod nadimkom „Hanefi“ da našem narodu podvale svoju neispravnu akidu?

Mr.Sami Dzeko

User avatar
zagortenej
Posts: 3860
Joined: 22/04/2013 13:27
Location: Arš

#8 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by zagortenej » 03/04/2016 11:29

da li ovo znači da IZ, na čelu sa reisom (s obzirom da je on napisao čak i predgovor ovoj knjizi) uz punu podrsku KSA (jer su oni finansirali izdavanje ove knjige) uvodi novog trojanskog konja u IZ i među muslimane?

da li ce reis, kao sto su i neki prije uradili, "zapaliti" sve ostale knjige iz podrucja akide i ostaviti ovu kao jedinu validnu?

User avatar
asurbanipal
Posts: 6178
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

#9 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by asurbanipal » 03/04/2016 11:47

zagortenej wrote:da li ovo znači da IZ, na čelu sa reisom (s obzirom da je on napisao čak i predgovor ovoj knjizi) uz punu podrsku KSA (jer su oni finansirali izdavanje ove knjige) uvodi novog trojanskog konja u IZ i među muslimane?

da li ce reis, kao sto su i neki prije uradili, "zapaliti" sve ostale knjige iz podrucja akide i ostaviti ovu kao jedinu validnu?

8.000 knjiga je besplatno podijeljeno. Nova akida, novi momenti. Ni prvi, ni zadnji put. Čitava historija naroda, ne samo Bošnjaka, jeste historija konverzija, transfera iz starije u novu, "bolju" vjeru ili ukratko "Mijenjam vjeru za večeru" :mrgreen:

User avatar
Smrcak15
Posts: 11137
Joined: 13/12/2015 13:23

#10 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Smrcak15 » 03/04/2016 12:34

asurbanipal wrote:
zagortenej wrote:da li ovo znači da IZ, na čelu sa reisom (s obzirom da je on napisao čak i predgovor ovoj knjizi) uz punu podrsku KSA (jer su oni finansirali izdavanje ove knjige) uvodi novog trojanskog konja u IZ i među muslimane?

da li ce reis, kao sto su i neki prije uradili, "zapaliti" sve ostale knjige iz podrucja akide i ostaviti ovu kao jedinu validnu?

8.000 knjiga je besplatno podijeljeno. Nova akida, novi momenti. Ni prvi, ni zadnji put. Čitava historija naroda, ne samo Bošnjaka, jeste historija konverzija, transfera iz starije u novu, "bolju" vjeru ili ukratko "Mijenjam vjeru za večeru" :mrgreen:
ja jos cekam od tebe jedno socno Shijsko objasnjenje za r.a Aliju kao buducu cupavu zivotinju koja ce se pojaviti iz zemlje kao predznak sudnjeg dana :-)

User avatar
asurbanipal
Posts: 6178
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

#11 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by asurbanipal » 03/04/2016 12:39

Smrcak15 wrote: ja jos cekam od tebe jedno socno Shijsko objasnjenje za r.a Aliju kao buducu cupavu zivotinju koja ce se pojaviti iz zemlje kao predznak sudnjeg dana :-)

Kada možeš vjerovati u druge arapsko-beduinske mitove čudi me što ne možeš vjerovati i u ovo za Aliju. :evil:

User avatar
Smrcak15
Posts: 11137
Joined: 13/12/2015 13:23

#12 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Smrcak15 » 03/04/2016 12:47

asurbanipal wrote:
Smrcak15 wrote: ja jos cekam od tebe jedno socno Shijsko objasnjenje za r.a Aliju kao buducu cupavu zivotinju koja ce se pojaviti iz zemlje kao predznak sudnjeg dana :-)

Kada možeš vjerovati u druge arapsko-beduinske mitove čudi me što ne možeš vjerovati i u ovo za Aliju. :evil:
koje mitove junace??

razjasni se, koji mitovi?? da te znamo u sta vjerujes

HomeArt
Posts: 2109
Joined: 02/09/2004 13:33
Location: Hrasno Hill :)

#13 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by HomeArt » 03/04/2016 13:05

Kad već govorite o knjizi ovdje je možete preuzeti BESPLATNO: http://www.elkalem.ba/vjerska-ucenja-islama

User avatar
zagortenej
Posts: 3860
Joined: 22/04/2013 13:27
Location: Arš

#14 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by zagortenej » 03/04/2016 16:59

HomeArt wrote:Kad već govorite o knjizi ovdje je možete preuzeti BESPLATNO: http://www.elkalem.ba/vjerska-ucenja-islama
Od preko 300 izdanja El Kalema, samo ova knjiga je besplatna, je li to presedan u poslovanju ove kuće?
Zaboravih, ovo je donacija sluge dvaju harema, njegovog veličanstva kralja nemampojmavišenikakosezove, koji opet pomaže braću muslimane u Bosni.
Fala mu, kod njih kriza vlada, a opet pomaže braću muslimane diljem svijeta. Blago našoj IZ kad se ne mora sikirati odakle će namaknuti para kad zafali.
Sad ce se i u dzenet lakse ulaziti.
Sjeća li se neko paradzemata?

User avatar
Towelie
Posts: 7488
Joined: 03/05/2013 19:29

#15 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Towelie » 03/04/2016 18:03

HomeArt wrote:Kad već govorite o knjizi ovdje je možete preuzeti BESPLATNO: http://www.elkalem.ba/vjerska-ucenja-islama
Nije ovo uopste besplatno. Platicemo mi krvlju i sukobima ovu i ovakve knjige, pa cemo mi pitati jel treba jos da se plati.


User avatar
Smrcak15
Posts: 11137
Joined: 13/12/2015 13:23

#17 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Smrcak15 » 03/04/2016 20:28

zagortenej wrote:
HomeArt wrote:Kad već govorite o knjizi ovdje je možete preuzeti BESPLATNO: http://www.elkalem.ba/vjerska-ucenja-islama
Od preko 300 izdanja El Kalema, samo ova knjiga je besplatna, je li to presedan u poslovanju ove kuće?
Zaboravih, ovo je donacija sluge dvaju harema, njegovog veličanstva kralja nemampojmavišenikakosezove, koji opet pomaže braću muslimane u Bosni.
Fala mu, kod njih kriza vlada, a opet pomaže braću muslimane diljem svijeta. Blago našoj IZ kad se ne mora sikirati odakle će namaknuti para kad zafali.
Sad ce se i u dzenet lakse ulaziti.
Sjeća li se neko paradzemata?
evo ovako moj mudri vrli covjce, reci nam sta je problematicno sa tom knjigom, posto sam je vec pripremio da citam u pDF formatu, jer kad vidim kakva se halabuka digla oko te knjige odlucio sam da je procitam pa da vidim oko cega se to narod glodje :D

User avatar
Fudo Bosna
Posts: 2396
Joined: 18/10/2012 16:23

#18 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Fudo Bosna » 03/04/2016 23:41

Ovo je obična selefijska ubleha, a dovoljno je vidjeti ko ovo djelo brani, selefije tipa prof Adilovića i prof hafiza Gološa, za koje i ptice na grani znaju da su vatrene selefije i da su na persi sa hanefijskim mezhebom i našom akidom !!!


"**POGREŠNO TUMAČENJE RIJEČI ABDULLAH B. MUBAREKA**

U svom govoru kojim pokušava opravdati zalutale stavove Ibn Ebil Izza i našoj javnosti ovog tejmijskog učenjaka predstaviti kao predstavnika ehli sunnetskog izvornog tumačenja vjerskih pitanja, Z.A. kaže da Ibn Ebil Izz navodeći izjavu Abdullah b. Mubareka u kojoj se spominje "sa granicom" to tumači kao razdvajanje od drugih stvorenja i to da Allah ne boravi u svojim stvorenjima. Z.A. uz to navodi da ovaj autoritet zasigurno nije upitan. Međutim, ukoliko pogledamo prethodnu konstataciju Z.A. o temelju akide Ibn Ebil Izza po kojem on, navodno, prihvata stav da se po pitanju Allahovih svojstava trebamo pridržavati izraza koji su upotrebljeni u svetim tekstovima, bez mijenjanja i sl., vidjet ćemo da se onda sam Ibn Ebil Izz suprotstavlja svojim stavovima jer prelazi granicu onoga što je rečeno u Kur'anu i sunnetu. Uz to, mi smo se vratili na djelo El Esmau Ves Sifat imama El Bejhekija gdje se ova izjava bilježi i tu smo našli da se pod "granicom" misli na ograničavanje govora o tim stvarima na ono što je došlo u Kur'anu i sunnetu, bez mijenjanja, tumačenja, promjene redosljeda i sl. Evo šta kaže El Bejheki: “Odavijestio nas je Ebu Abdullah, kaže: Čuo sam Ebu Dža’fer Muhammed b. Salih b. Hani’a da kaže: Čuo sam Muhammed b. Nu’ajma koji kaže: Čuo samEl Hasen b. Es Sabah El Bezara koji kaže: Čuo sam ‘Ali b. El Hasena da kaže: Pitao sam Abdullah b. Mubareka: Kako poznaješ našeg Gospodara? Pa je rekao: Fis semais sabi’ati, ‘ala aršihi. Pa sam rekao: Džehmijje govore ovako. A on reče: Mi ne govorimo kako govore džehmijje, mi govorimo: To je to.( tj. istiva je istiva, fis semai je fis sema) Pa sam rekao: Sa granicom? Pa je rekao: Da, vallahi, sa granicom.” Izraz hadisa je od Muhammed b. Saliha. Kaže šejh Ahmed b. El Husejn El Bejheki: Pod izrazom “sa granicom” Abdullah je želio granicu onoga što smo čuli, a to je da je ispravna predaja došla da se u njoj spominje “’alel arši isteva” i On je ‘alel arši kao što je obavijestio, i time je želio ukazati na laž džehmijja u njihovoj tvrdnji da je On na svakom mjestu, njegova priča ukazuje na ovu namjeru. A Allah najbolje zna." ( El Esmau ves Sifat, El Bejheki, str. 425-426, Darul hadis, Kairo, 2005.g.)...



IBN EBIL IZZ kako se on zove i da li je zaista „veliki hanefijski učenjak“? :mrgreen:
U uvodu tzv."selefijskog" djela „Vjerska učenja islama“ navodi se da je njegovo ime Sadruddin Muhammed ibn Alauddin Ali ibn Muhammed ibn Ebul Izz El Hanefi El Ezre'i Es Salihi Ed Dimeški, rođen 731. H.g. a umro 792.H.g.
U djelu Ed Durerul Kamine, Hafiza Ibn Hadžer El Askalanija, 3/87 navodi se da je on „Ali ( 2 ) ibn Ali ibn Muhammed ibn Ebil Izz El Hanefi, vrhovni kadija, u Damasku, zatim u zemljama Misra, zatim u Damasku, i on je onaj koji je iskušan zbog protivljenja kasidi Ibn Ejbek Ed Dimeškija. Rođen je 731. Godine a umro 792.H.g. Zatim je pisac postao učenik, a trebao ga je spomenuti a spomenuo ga je po imenima pa ga je nazvao Muhammed, a ispravno je 'Ali. A Allah najbolje zna.“
Primjećujemo da uz njegovo ime stoji fusnota pod brojem 2 u kojoj stoji: „Ova biografija je samo iz R“ Kada smo se vratili na uvod valorizatora našli smo da, valorizator Salim Krinkevi pod slovom R misli na noviji prepis, pisan u Medini, u kojem je on „našao korisne dodatke“.
Pored toga što biografija ovog Ibn Ebil Izza postoji samo u tom prepisu Ed Durera, kao što se i primjećuje iz navedene biografije, riječi „Zatim je pisac postao učenik, a trebao ga je spomenuti a spomenuo ga je po imenima pa ga je nazvao Muhammed, a ispravno je 'Ali. A Allah najbolje zna.“ su očigledno riječi nekog drugog a ne autora Ed Durerul Kamine, Ibn Hadžer El Askalanija.
Takođe, i u djelu Inbaul Gumr hafiza Ibn Hadžer El Askalanija, 1/408-409, gdje se on navodi pod imenom Muhammed b. Ali b. Muhammed b. Muhammed b. Ebil Izz El Hanefi Es Salihi, Sadruddin b. 'Alauddin stoji fusnota pod brojem 6 u kojoj stoji: „Na margini H, rukopisom koji se razlikuje od rukopisa prepisivača Ibnul Kiška“
Kao što se vidi, i ovdje se radi o dodacima prepisivača što stavlja ogromnu sumnju na to da Hafiz Ibn Hadžer El Askalani u ovom djelu govori o dotičnom Ibn Ebil Izzu..
I u Ref'il Isri takođe u biografiji Ibn Ebil Izza gdje se on spominje kao Ali b. Ali b. Muhammed b. Muhammed b. Ebil Aziz Salih b. Ebil E'azz El Ezru'i El Hanefi, Sadruddin Ibnul Izz, u fusnoti stoji da u prepisima postoji dio koji je izbrisan, koji se ne vidi.
Takođe, u Inbaul Gumr stoji, 1/259-260, stoji da su se kadije, njihovi zamjenici i neki muftije okupili i pozvali Ibn Ebil Izza pa mu donijeli njegov rukopis u kome stoji da on kaže uz riječi:
Dovoljan mi je Resulullah - „Ovo se ne kaže osim za Allaha“ ,
Čini mi šefa'at – „ Ne traži se od njega šefa'at“
Tobom sam tevessul činio – „Ne čini se tevessul njime“
Čist od posrtaja– „Osim od posrtaja koji iziskuje kritiku“
O najbolje Allahovo stvorenje – „Odabrano mišljenje je da su meleki bolji. “ i još druge stvari.
Pa je upitan o tome pa je priznao i rekao nakon toga: „Sada sam se povratio od toga i sada vjerujem drugačije od onoga što sam prvo rekao.“ Pa je zapisano to što je rekao pa se sjednica raspustila.“
Ovo pokajanje desilo se 784. Godine.
Pitam se da li se on pokajao od akide koja se njemu pripisuje i koja je ovih dana izašla iz štampe a koju su jedva dočekali pripadnici tejmijskog mezheba koji bi pod nadimkom „Hanefi“ da našem narodu podvale svoju neispravnu akidu?..."



Još jedan jeftin selefijski pokušaj "ublehe", prokužen od prof Beglerovića,prof Džeke i ostalih alima, vrlo jeftino i podmuklo od "bracika"... :-)

User avatar
I naravno Dzej
Posts: 405
Joined: 04/11/2009 00:08

#19 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by I naravno Dzej » 04/04/2016 01:58

Razumijem ove sto brane djelo, Golosa i ostalu raju, ali mi je malo bacilo sumnju na Reisa izdavanje ovog djela , zaista imam visoko misljenje o njemu, aBd tako ce i ostati. Da li je ovo neko vracanje duga , zato sto su ovi neki proselefijski alimi podrzavali Islamsku zajednicu pri ukidanju ovih paradzemata ?

User avatar
asurbanipal
Posts: 6178
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

#20 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by asurbanipal » 04/04/2016 07:36

I naravno Dzej wrote:Razumijem ove sto brane djelo, Golosa i ostalu raju, ali mi je malo bacilo sumnju na Reisa izdavanje ovog djela , zaista imam visoko misljenje o njemu, aBd tako ce i ostati. Da li je ovo neko vracanje duga , zato sto su ovi neki proselefijski alimi podrzavali Islamsku zajednicu pri ukidanju ovih paradzemata ?

Gospodar Svih Svjetova...

Image

User avatar
Trafalgar Law
Posts: 15020
Joined: 08/07/2012 18:11
Location: Stick to the VPN protocol.

#21 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Trafalgar Law » 04/04/2016 08:03

Lata mi i Uazaa koje vi (ne)nezanje,kao muslimani,posjedujete,ni sami niste svijesni.Pa zar se još kao paščad na povocima ponašate,teško vama kada drugi razmišljaju i tumače vjeru za vas....

User avatar
Fudo Bosna
Posts: 2396
Joined: 18/10/2012 16:23

#22 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Fudo Bosna » 04/04/2016 08:48

SmokingMan wrote:Lata mi i Uazaa koje vi (ne)nezanje,kao muslimani,posjedujete,ni sami niste svijesni.Pa zar se još kao paščad na povocima ponašate,teško vama kada drugi razmišljaju i tumače vjeru za vas....

Što se ti drugar sekiraš, nisi musliman, nisi teolog, nije tvoj problem, štedi zdravlje, bavi se svojom religijom ili ako si ateista svojim uvjerenjima, zašto se sekiraš stvarima koje nemaju veze sa tvojim religijskim shvatanjima, škodi zdravlju, đaba se sekiraš, i usput si neodgojen, jer pripadnike jedne religije upoređuješ sa ,(paščadi), poradi malo na odgoju i ne vrijeđaj druge :D ????

User avatar
kritichar
Posts: 8678
Joined: 17/10/2010 09:51
Location: Sarajevo-x.com

#23 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by kritichar » 04/04/2016 10:42

I naravno Dzej wrote:Razumijem ove sto brane djelo, Golosa i ostalu raju, ali mi je malo bacilo sumnju na Reisa izdavanje ovog djela , zaista imam visoko misljenje o njemu, aBd tako ce i ostati. Da li je ovo neko vracanje duga , zato sto su ovi neki proselefijski alimi podrzavali Islamsku zajednicu pri ukidanju ovih paradzemata ?
Ne uzima se tvoje mišljenje, zbog avatara

User avatar
kritichar
Posts: 8678
Joined: 17/10/2010 09:51
Location: Sarajevo-x.com

#24 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by kritichar » 04/04/2016 11:01

Fudo Bosna wrote:Ovo je obična selefijska ubleha, a dovoljno je vidjeti ko ovo djelo brani, selefije tipa prof Adilovića i prof hafiza Gološa, za koje i ptice na grani znaju da su vatrene selefije i da su na persi sa hanefijskim mezhebom i našom akidom !!!


"**POGREŠNO TUMAČENJE RIJEČI ABDULLAH B. MUBAREKA**

U svom govoru kojim pokušava opravdati zalutale stavove Ibn Ebil Izza i našoj javnosti ovog tejmijskog učenjaka predstaviti kao predstavnika ehli sunnetskog izvornog tumačenja vjerskih pitanja, Z.A. kaže da Ibn Ebil Izz navodeći izjavu Abdullah b. Mubareka u kojoj se spominje "sa granicom" to tumači kao razdvajanje od drugih stvorenja i to da Allah ne boravi u svojim stvorenjima. Z.A. uz to navodi da ovaj autoritet zasigurno nije upitan. Međutim, ukoliko pogledamo prethodnu konstataciju Z.A. o temelju akide Ibn Ebil Izza po kojem on, navodno, prihvata stav da se po pitanju Allahovih svojstava trebamo pridržavati izraza koji su upotrebljeni u svetim tekstovima, bez mijenjanja i sl., vidjet ćemo da se onda sam Ibn Ebil Izz suprotstavlja svojim stavovima jer prelazi granicu onoga što je rečeno u Kur'anu i sunnetu. Uz to, mi smo se vratili na djelo El Esmau Ves Sifat imama El Bejhekija gdje se ova izjava bilježi i tu smo našli da se pod "granicom" misli na ograničavanje govora o tim stvarima na ono što je došlo u Kur'anu i sunnetu, bez mijenjanja, tumačenja, promjene redosljeda i sl. Evo šta kaže El Bejheki: “Odavijestio nas je Ebu Abdullah, kaže: Čuo sam Ebu Dža’fer Muhammed b. Salih b. Hani’a da kaže: Čuo sam Muhammed b. Nu’ajma koji kaže: Čuo samEl Hasen b. Es Sabah El Bezara koji kaže: Čuo sam ‘Ali b. El Hasena da kaže: Pitao sam Abdullah b. Mubareka: Kako poznaješ našeg Gospodara? Pa je rekao: Fis semais sabi’ati, ‘ala aršihi. Pa sam rekao: Džehmijje govore ovako. A on reče: Mi ne govorimo kako govore džehmijje, mi govorimo: To je to.( tj. istiva je istiva, fis semai je fis sema) Pa sam rekao: Sa granicom? Pa je rekao: Da, vallahi, sa granicom.” Izraz hadisa je od Muhammed b. Saliha. Kaže šejh Ahmed b. El Husejn El Bejheki: Pod izrazom “sa granicom” Abdullah je želio granicu onoga što smo čuli, a to je da je ispravna predaja došla da se u njoj spominje “’alel arši isteva” i On je ‘alel arši kao što je obavijestio, i time je želio ukazati na laž džehmijja u njihovoj tvrdnji da je On na svakom mjestu, njegova priča ukazuje na ovu namjeru. A Allah najbolje zna." ( El Esmau ves Sifat, El Bejheki, str. 425-426, Darul hadis, Kairo, 2005.g.)...



IBN EBIL IZZ kako se on zove i da li je zaista „veliki hanefijski učenjak“? :mrgreen:
U uvodu tzv."selefijskog" djela „Vjerska učenja islama“ navodi se da je njegovo ime Sadruddin Muhammed ibn Alauddin Ali ibn Muhammed ibn Ebul Izz El Hanefi El Ezre'i Es Salihi Ed Dimeški, rođen 731. H.g. a umro 792.H.g.
U djelu Ed Durerul Kamine, Hafiza Ibn Hadžer El Askalanija, 3/87 navodi se da je on „Ali ( 2 ) ibn Ali ibn Muhammed ibn Ebil Izz El Hanefi, vrhovni kadija, u Damasku, zatim u zemljama Misra, zatim u Damasku, i on je onaj koji je iskušan zbog protivljenja kasidi Ibn Ejbek Ed Dimeškija. Rođen je 731. Godine a umro 792.H.g. Zatim je pisac postao učenik, a trebao ga je spomenuti a spomenuo ga je po imenima pa ga je nazvao Muhammed, a ispravno je 'Ali. A Allah najbolje zna.“
Primjećujemo da uz njegovo ime stoji fusnota pod brojem 2 u kojoj stoji: „Ova biografija je samo iz R“ Kada smo se vratili na uvod valorizatora našli smo da, valorizator Salim Krinkevi pod slovom R misli na noviji prepis, pisan u Medini, u kojem je on „našao korisne dodatke“.
Pored toga što biografija ovog Ibn Ebil Izza postoji samo u tom prepisu Ed Durera, kao što se i primjećuje iz navedene biografije, riječi „Zatim je pisac postao učenik, a trebao ga je spomenuti a spomenuo ga je po imenima pa ga je nazvao Muhammed, a ispravno je 'Ali. A Allah najbolje zna.“ su očigledno riječi nekog drugog a ne autora Ed Durerul Kamine, Ibn Hadžer El Askalanija.
Takođe, i u djelu Inbaul Gumr hafiza Ibn Hadžer El Askalanija, 1/408-409, gdje se on navodi pod imenom Muhammed b. Ali b. Muhammed b. Muhammed b. Ebil Izz El Hanefi Es Salihi, Sadruddin b. 'Alauddin stoji fusnota pod brojem 6 u kojoj stoji: „Na margini H, rukopisom koji se razlikuje od rukopisa prepisivača Ibnul Kiška“
Kao što se vidi, i ovdje se radi o dodacima prepisivača što stavlja ogromnu sumnju na to da Hafiz Ibn Hadžer El Askalani u ovom djelu govori o dotičnom Ibn Ebil Izzu..
I u Ref'il Isri takođe u biografiji Ibn Ebil Izza gdje se on spominje kao Ali b. Ali b. Muhammed b. Muhammed b. Ebil Aziz Salih b. Ebil E'azz El Ezru'i El Hanefi, Sadruddin Ibnul Izz, u fusnoti stoji da u prepisima postoji dio koji je izbrisan, koji se ne vidi.
Takođe, u Inbaul Gumr stoji, 1/259-260, stoji da su se kadije, njihovi zamjenici i neki muftije okupili i pozvali Ibn Ebil Izza pa mu donijeli njegov rukopis u kome stoji da on kaže uz riječi:
Dovoljan mi je Resulullah - „Ovo se ne kaže osim za Allaha“ ,
Čini mi šefa'at – „ Ne traži se od njega šefa'at“
Tobom sam tevessul činio – „Ne čini se tevessul njime“
Čist od posrtaja– „Osim od posrtaja koji iziskuje kritiku“
O najbolje Allahovo stvorenje – „Odabrano mišljenje je da su meleki bolji. “ i još druge stvari.
Pa je upitan o tome pa je priznao i rekao nakon toga: „Sada sam se povratio od toga i sada vjerujem drugačije od onoga što sam prvo rekao.“ Pa je zapisano to što je rekao pa se sjednica raspustila.“
Ovo pokajanje desilo se 784. Godine.
Pitam se da li se on pokajao od akide koja se njemu pripisuje i koja je ovih dana izašla iz štampe a koju su jedva dočekali pripadnici tejmijskog mezheba koji bi pod nadimkom „Hanefi“ da našem narodu podvale svoju neispravnu akidu?..."



Još jedan jeftin selefijski pokušaj "ublehe", prokužen od prof Beglerovića,prof Džeke i ostalih alima, vrlo jeftino i podmuklo od "bracika"... :-)
Ti i ličiš na ovog Džeku ublehaša, a jesi probro i "ulemu" sufija i džeko :mrgreen:

Prof. Adilović je za tebe i te tvoje, institucija, doktor i profesor akaida, do neki dan dekan IPF u Zenici....

User avatar
Fudo Bosna
Posts: 2396
Joined: 18/10/2012 16:23

#25 Re: O djelu ''VJERSKA UČENJA ISLAMA''

Post by Fudo Bosna » 04/04/2016 12:07

kritichar wrote:
Fudo Bosna wrote:Ovo je obična selefijska ubleha, a dovoljno je vidjeti ko ovo djelo brani, selefije tipa prof Adilovića i prof hafiza Gološa, za koje i ptice na grani znaju da su vatrene selefije i da su na persi sa hanefijskim mezhebom i našom akidom !!!


"**POGREŠNO TUMAČENJE RIJEČI ABDULLAH B. MUBAREKA**

U svom govoru kojim pokušava opravdati zalutale stavove Ibn Ebil Izza i našoj javnosti ovog tejmijskog učenjaka predstaviti kao predstavnika ehli sunnetskog izvornog tumačenja vjerskih pitanja, Z.A. kaže da Ibn Ebil Izz navodeći izjavu Abdullah b. Mubareka u kojoj se spominje "sa granicom" to tumači kao razdvajanje od drugih stvorenja i to da Allah ne boravi u svojim stvorenjima. Z.A. uz to navodi da ovaj autoritet zasigurno nije upitan. Međutim, ukoliko pogledamo prethodnu konstataciju Z.A. o temelju akide Ibn Ebil Izza po kojem on, navodno, prihvata stav da se po pitanju Allahovih svojstava trebamo pridržavati izraza koji su upotrebljeni u svetim tekstovima, bez mijenjanja i sl., vidjet ćemo da se onda sam Ibn Ebil Izz suprotstavlja svojim stavovima jer prelazi granicu onoga što je rečeno u Kur'anu i sunnetu. Uz to, mi smo se vratili na djelo El Esmau Ves Sifat imama El Bejhekija gdje se ova izjava bilježi i tu smo našli da se pod "granicom" misli na ograničavanje govora o tim stvarima na ono što je došlo u Kur'anu i sunnetu, bez mijenjanja, tumačenja, promjene redosljeda i sl. Evo šta kaže El Bejheki: “Odavijestio nas je Ebu Abdullah, kaže: Čuo sam Ebu Dža’fer Muhammed b. Salih b. Hani’a da kaže: Čuo sam Muhammed b. Nu’ajma koji kaže: Čuo samEl Hasen b. Es Sabah El Bezara koji kaže: Čuo sam ‘Ali b. El Hasena da kaže: Pitao sam Abdullah b. Mubareka: Kako poznaješ našeg Gospodara? Pa je rekao: Fis semais sabi’ati, ‘ala aršihi. Pa sam rekao: Džehmijje govore ovako. A on reče: Mi ne govorimo kako govore džehmijje, mi govorimo: To je to.( tj. istiva je istiva, fis semai je fis sema) Pa sam rekao: Sa granicom? Pa je rekao: Da, vallahi, sa granicom.” Izraz hadisa je od Muhammed b. Saliha. Kaže šejh Ahmed b. El Husejn El Bejheki: Pod izrazom “sa granicom” Abdullah je želio granicu onoga što smo čuli, a to je da je ispravna predaja došla da se u njoj spominje “’alel arši isteva” i On je ‘alel arši kao što je obavijestio, i time je želio ukazati na laž džehmijja u njihovoj tvrdnji da je On na svakom mjestu, njegova priča ukazuje na ovu namjeru. A Allah najbolje zna." ( El Esmau ves Sifat, El Bejheki, str. 425-426, Darul hadis, Kairo, 2005.g.)...



IBN EBIL IZZ kako se on zove i da li je zaista „veliki hanefijski učenjak“? :mrgreen:
U uvodu tzv."selefijskog" djela „Vjerska učenja islama“ navodi se da je njegovo ime Sadruddin Muhammed ibn Alauddin Ali ibn Muhammed ibn Ebul Izz El Hanefi El Ezre'i Es Salihi Ed Dimeški, rođen 731. H.g. a umro 792.H.g.
U djelu Ed Durerul Kamine, Hafiza Ibn Hadžer El Askalanija, 3/87 navodi se da je on „Ali ( 2 ) ibn Ali ibn Muhammed ibn Ebil Izz El Hanefi, vrhovni kadija, u Damasku, zatim u zemljama Misra, zatim u Damasku, i on je onaj koji je iskušan zbog protivljenja kasidi Ibn Ejbek Ed Dimeškija. Rođen je 731. Godine a umro 792.H.g. Zatim je pisac postao učenik, a trebao ga je spomenuti a spomenuo ga je po imenima pa ga je nazvao Muhammed, a ispravno je 'Ali. A Allah najbolje zna.“
Primjećujemo da uz njegovo ime stoji fusnota pod brojem 2 u kojoj stoji: „Ova biografija je samo iz R“ Kada smo se vratili na uvod valorizatora našli smo da, valorizator Salim Krinkevi pod slovom R misli na noviji prepis, pisan u Medini, u kojem je on „našao korisne dodatke“.
Pored toga što biografija ovog Ibn Ebil Izza postoji samo u tom prepisu Ed Durera, kao što se i primjećuje iz navedene biografije, riječi „Zatim je pisac postao učenik, a trebao ga je spomenuti a spomenuo ga je po imenima pa ga je nazvao Muhammed, a ispravno je 'Ali. A Allah najbolje zna.“ su očigledno riječi nekog drugog a ne autora Ed Durerul Kamine, Ibn Hadžer El Askalanija.
Takođe, i u djelu Inbaul Gumr hafiza Ibn Hadžer El Askalanija, 1/408-409, gdje se on navodi pod imenom Muhammed b. Ali b. Muhammed b. Muhammed b. Ebil Izz El Hanefi Es Salihi, Sadruddin b. 'Alauddin stoji fusnota pod brojem 6 u kojoj stoji: „Na margini H, rukopisom koji se razlikuje od rukopisa prepisivača Ibnul Kiška“
Kao što se vidi, i ovdje se radi o dodacima prepisivača što stavlja ogromnu sumnju na to da Hafiz Ibn Hadžer El Askalani u ovom djelu govori o dotičnom Ibn Ebil Izzu..
I u Ref'il Isri takođe u biografiji Ibn Ebil Izza gdje se on spominje kao Ali b. Ali b. Muhammed b. Muhammed b. Ebil Aziz Salih b. Ebil E'azz El Ezru'i El Hanefi, Sadruddin Ibnul Izz, u fusnoti stoji da u prepisima postoji dio koji je izbrisan, koji se ne vidi.
Takođe, u Inbaul Gumr stoji, 1/259-260, stoji da su se kadije, njihovi zamjenici i neki muftije okupili i pozvali Ibn Ebil Izza pa mu donijeli njegov rukopis u kome stoji da on kaže uz riječi:
Dovoljan mi je Resulullah - „Ovo se ne kaže osim za Allaha“ ,
Čini mi šefa'at – „ Ne traži se od njega šefa'at“
Tobom sam tevessul činio – „Ne čini se tevessul njime“
Čist od posrtaja– „Osim od posrtaja koji iziskuje kritiku“
O najbolje Allahovo stvorenje – „Odabrano mišljenje je da su meleki bolji. “ i još druge stvari.
Pa je upitan o tome pa je priznao i rekao nakon toga: „Sada sam se povratio od toga i sada vjerujem drugačije od onoga što sam prvo rekao.“ Pa je zapisano to što je rekao pa se sjednica raspustila.“
Ovo pokajanje desilo se 784. Godine.
Pitam se da li se on pokajao od akide koja se njemu pripisuje i koja je ovih dana izašla iz štampe a koju su jedva dočekali pripadnici tejmijskog mezheba koji bi pod nadimkom „Hanefi“ da našem narodu podvale svoju neispravnu akidu?..."



Još jedan jeftin selefijski pokušaj "ublehe", prokužen od prof Beglerovića,prof Džeke i ostalih alima, vrlo jeftino i podmuklo od "bracika"... :-)
Ti i ličiš na ovog Džeku ublehaša, a jesi probro i "ulemu" sufija i džeko :mrgreen:

Prof. Adilović je za tebe i te tvoje, institucija, doktor i profesor akaida, do neki dan dekan IPF u Zenici....

Slušaj zavedeni dječaće... Pr Adilovića znam od prije rata,družili se, i kada smo se poslije dugo godina vidjeli nisam mogao sebi doći koliko se je čovjek "zarazio" vehabizmom... To što je neko pr dr, svaka čast, ali ako ja sljedbenik wehabijske ideologije , "on je prazna vreća", ništa nije naučio čim sljedi ideologiju od koje je tobe došao i uvaženi šejh Ibn Tejmije inače rodonačelnik ovoga što danas zovemo wehabizmom,po Ibn Wehabu koji je samo to preusmjerio a ništa vrijedno nije doprinjeo i vi sljedite akidu od koje je on lično, Ibn Tejmije, došao tobe i to usred Meke Časne, ako ti to nešto znači, i ako smiješ misliti svojom glavom a bez ta pitaš tzv daijje tipa:Peze, Ljakića, Adilovića, Kuduza i ostalih profesora? :-)

Ne znam štat fali pr Džeki, valjda što raskrinkava wehabije i odmah ga vi proglašavate "džahilom" neznalicom i šta još ne, a što se pr dr Beglerovića tiče on je enciklopedija ne samo u teologiji nego i poznavalac povijesti, jezičar i alim par exelence !!!

"
POKAJANJE IBN TEJMIJJE


" Hvala Allahu u ciji Kur'an vjerujem...
Vjerujem da je Kur'an Allahov dz.s. govor, vjerujem da je on svojstvo od Njegovih vjecnih svojstava. I vjerujem da Allahov dz.s. govor nije stvoren.On nije slovo niti glas, niti je on nesto unutar stvorenja. On nije na papiru niti u mastilu niti je u necem mimo toga.
Ono sto vjerujem po pitanju Allahovih rijeci " Er Rahman Alel Arsi Isteva " je ono sto su rekli prisutni ucenjaci u ovom medzlisu, i vjerujem da se ove rijeci ne uzimaju bukvalno,kao sto vjerujem da ja ne znam znacenje ovih rijeci i da niko osim Allaha ne zna pravu sustinu tih rijeci. Moj govor o nuzulu je isti kao govor o Istivau,kazem o njemu ono sto kazem o istivau.Ne znam njegovo znacenje i ne tumacim ga bukvalno vec ga tumacim i vjerujem u njega onako kako ga tumace i vjeruju u njega ovdje prisutni.
Sve ono sto se suprotstavlja ovakvom vjerovanju je NEISPRAVNO. Sve ono sto sam ja rekao ili napisao a sto se suprotstavlja ovome je NEISPRAVNO. Sve ono sto sam ja rekao ili napisao a sadrzi neku zabludu ili pripisivanje Allahu dz.s. onog sto Mu ne dolikuje,ja se odricem toga i kajem se Allahu dz.s. zbog toga.
Ovo je napisao Ahmed Ibn Tejmijje, u cetvrtak 6. Rebiul Ahira 707. godine.
Sve sto sam napisao gore,napisao sam po slobodnoj volji,bez prisile."

Ahmed Ibn Tejmijje


Svjedoci pokajanja:
- Glavni Kadija Bedruddin Ibn Dzema'ah
- Muhammed ibn Ibrahim Es Safi'i
- Abdul Ganijj ibn Muhammed El Hanbeli

Ovo priznanje su uz prisustvo kadije prepisali i potvrdili:

- Ahmed ibn Ruf'ah
- Abdul Aziz En Nemravi
- Ali ibn Muhammed ibn Hatib El Badzi Es Safi'i
- El Hasen ibn Ahmed ibn Muhammed El Husejni
- Abdullah ibn Dzema'ah
- Muhammed ibn Osman El Buridzi

Da dodam jos da se ovo pokajanje biljezi i u:

1.)Durerul Kamineh, Ibn Hadzer El Askalani,tom 1. str. 148.Izdavacka Kuca: Darul Dzil, 1414.H.g.
2.) Nihajetul Erbi fi Fununil Edeb, Kadi Sihabuddin En Nuvejri ( Umro 733.G), tom 32. str. 115, Izdavacka kuca: Darul Kutubil Misrijjeh, 1998 god"
"
"

Post Reply