Gazprom seli iz Banje Luke u Sarajevo
(dokaz da KAPITALIZAM i privatni kapital ne zna za nacije, vjeru, boju kože i sve ostalo čime su zaneseni primitivci)
"Kompletna uprava, oko 15 zaposlenih, u ponedjeljak napušta „NIS Petrol“ i prelazi raditi u sarajevskoj firmi G-Petrol, kćerki firmi NIS Petrola. Zaposleni u NIS Petrolu će potpisati sporazumni raskid radnog odnosa i potpisati novi sa G-Petrolom", potvrđeno je za banjalučki poslovnom portal Capital u vrhu NIS Petrola.
Rusi u suštini gase glavnu firmu u Republici Srpskoj, a jačaju kćerku firmu u Federaciji BiH koja gazduje svim OMV pumpama koje su kupili.
Ruska firma „Gazprom“ je preko NIS Petrola Banja Luka kupila G-Petrol Sarajevo koji upravlja sa 28 pumpi preuzetih od OMV-a.
NIS Petrol Banja Luka će biti ugašen. Trenutno u njemu ostaje da radi pet do šest zaposlenih dok se ne okončaju formalnosti oko prestanka rada.
Direktor G-Petrola Sarajevo i NIS Petrola Banja Luka je Branko Radujko.
Gazprom odlazi gdje su bolji uslovi za poslovanje i to nema nikakve veze sa politikom, tvrde za Capital u upravi ove firme. Kažu da je pored manjih poreskih dadžbina, tržište BiH lakše osvojiti iz Sarajeva.
Ruse u njihovoj odluci očigledno nije spriječilo ni što im je Republika Srpska, bez javnog međunarodnoj tendera, dala sva potencijalna nalazišta nafte i plina na svojoj teritoriji i to u narednih nekoliko decenija.
NIS Petrol Srbija je sa ruskom firmom Zarubežnjeft osnovao preduzeće Jadran-Naftagas kojem je Vlada Srpske 26. septembra 2011. godine dala ekskluzivnu koncesiju na 28 godina (tri godine za istraživanja i 25 godina za eksploatacije) na korištenje svih količina sirove nafte i gasa koje pronađu na teritoriji Republike Srpske.
Ovu odluku Vlade, iako se radio o ekspoataciji prirodnog bogatsva, nikada nije razmatrala niti odobrila Narodna skupština Republike Srpske.
http://www.klix.ba/biznis/privreda/gazp ... /131108113
Novosti iz ekonomije u BH i svijetu
Moderator: anex
-
Micko+
- Posts: 99
- Joined: 17/11/2013 11:35
#2 Re: Novosti iz ekonomije u BH i svijetu
Broj blokiranih računa u BiH popeo se na 63.455
Centralna banka BiH objavila je spisak blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH, prema kojem je na dan 1. oktobar bilo blokirano 63.455 računa, dok 38.786 firmi ima bar jedan blokiran račun.
U izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Centralne banke BiH, koji sadrži više od 2.526 stranica, pobrojana su pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, stomatoloških ordinacija, kafića i restorana do raznih agencija, zadruga, firmi...
Na ovom spisku nalaze se i rudnici, mjesne zajednice, opštine, sportski savezi, pa i kompanije na čijem se čelu nalaze poznate ličnosti.
Blokirane račune imaju i taksisti, autoprevoznici, kao i drugi privatnici.
Najviše blokiranih računa je u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, s obzirom na to da je u tim gradovima najviše registrovanih pravnih subjekata.
U prvom izvještaju, koji je objavljen početkom novembra prošle godine, bilo je 58.038 blokiranih računa, a 35.694 firme imale su blokiran bar jedan bankarski račun.
http://www.klix.ba/biznis/finansije/bro ... /131003023
Centralna banka BiH objavila je spisak blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH, prema kojem je na dan 1. oktobar bilo blokirano 63.455 računa, dok 38.786 firmi ima bar jedan blokiran račun.
U izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Centralne banke BiH, koji sadrži više od 2.526 stranica, pobrojana su pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, stomatoloških ordinacija, kafića i restorana do raznih agencija, zadruga, firmi...
Na ovom spisku nalaze se i rudnici, mjesne zajednice, opštine, sportski savezi, pa i kompanije na čijem se čelu nalaze poznate ličnosti.
Blokirane račune imaju i taksisti, autoprevoznici, kao i drugi privatnici.
Najviše blokiranih računa je u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, s obzirom na to da je u tim gradovima najviše registrovanih pravnih subjekata.
U prvom izvještaju, koji je objavljen početkom novembra prošle godine, bilo je 58.038 blokiranih računa, a 35.694 firme imale su blokiran bar jedan bankarski račun.
http://www.klix.ba/biznis/finansije/bro ... /131003023
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#3 Re: Novosti iz ekonomije u BH i svijetu
Energoinvest potpisao ugovor vrijedan skoro 29 miliona eura
Ugovor vrijedan skoro 29 miliona eura između Energoinvesta d.d. Sarajevo i Elektroprenosa Albanije (OST) potpisan je tokom ovog vikenda u Prizrenu (Kosovo).
Riječ je o ugovoru koji se odnosi na izgradnju dalekovoda na liniji Tirana - Morina, naponske jačine 400 kV.
Uz delegacije potpisnika, koje su predvodili direktor Energoinvesta Enes Čengić i direktor OST Albanije Engjëll Zeqo, ceremoniji potpisivanja su prisustvovali i Fadil Ismajli, ministar ekonomskog razvoja Kosova, Damjan Gjiknuri, ministar energije i industrije Albanije, Naim Bejtullahu, direktor Elektroprenosa Kosova, te predstavnici Njemačke razvojne banke (KfW), koja i finansira ovaj projekat.
Izrada na dalekovodnoj mreži Tirana - Morina umnogome će ojačati elektroenergetsku mrežu Albanije, Kosova, kao i čitave regije.
Zanimljivo je da je za mjesto potpisa izabran Prizren, zbog svoje historijske uloge, kako bi se podsjetilo na borbu balkanskih naroda protiv politike imperijalnih sila za vlastitu nacionalnu državu.
Regionalno uvezivanje na ovom projektu govori da se na prostoru jugoistočne Evrope itekako može raditi zajedno, te za potrebe privreda ovih zemalja izvlačiti najbolje od regionalnih kompanija, gdje je Energoinvest svoje mjesto i ugled gradio decenijama.
- Regionalna saradnja, a i dobiveni projekti i pružene mogućnosti, naročito sada kada je Hrvatska ušla u EU, a od ranije je tu Slovenija, nismo iskoristili. Prilika za regionalnu saradnju je mnogo, i samo je na nama hoćemo li ih iskoristiti uključujući i povlačenje posebnih IPA sredstava, što također nismo iskoristili na pravi način. Regionalni gospodarski razvoj je neizostavan primjer integracija i napretka, te nam ovi ugovori u Albaniji i na Kosovu potvrđuju da itekako možemo uspješno radititi najzahtjevnije projekte u interesu naših privreda i zemlja - izjavio je direktor Čengić.
Istaknuta je važnost da i politika prati privredu i da se, shodno tome, definiraju regionalne razvojne politike, koje bi nudile riješenje omogućujući svim zemljama regije da ostvare svoj potencijal i iskoriste mogućnosti za održivi razvoj i blagostanje svojih građana.
Zemlje jugoistočne Evrope i Balkana su manje i srednje zemlje koje se mogu učinkovito razvijati uključivanjem u regionalne ekonomske integracije.
Energoinvest će ovaj projekat raditi po sistemu „ključ u ruke“ (turn-key project), što znači da izvodi projektovanje, nabavku opreme, isporuku, izvođenje radova, ispitivanje i puštanje pod napon. Rok za izvršenje ovog posla je 24 mjeseca.
- Ovo nije prvi projekat koji naša kompanija realizuje u Albaniji. Naime, u januaru ove godine smo za istog nauručioca posla ugovorili izgradnju dalekovoda 110 kV i rekonstrukcija pet trafostanica (South Albanija/Lot 2), u vrijednosti oko 30 miliona eura, što znači da samo u Albaniji Energoinvest radi na ugovorenim poslovima vrijednim skoro 60 miliona eura - saopćeno je iz Energoinvesta d.d.
Dobijanjem poslova poput ovog u Albaniji, Energoinvest pokazuje da ima potencijal i šansu da se razvija u modernu kompaniju, bez obzira na žestoku konkurenciju na svjetskom tržištu.
Ugovor vrijedan skoro 29 miliona eura između Energoinvesta d.d. Sarajevo i Elektroprenosa Albanije (OST) potpisan je tokom ovog vikenda u Prizrenu (Kosovo).
Riječ je o ugovoru koji se odnosi na izgradnju dalekovoda na liniji Tirana - Morina, naponske jačine 400 kV.
Uz delegacije potpisnika, koje su predvodili direktor Energoinvesta Enes Čengić i direktor OST Albanije Engjëll Zeqo, ceremoniji potpisivanja su prisustvovali i Fadil Ismajli, ministar ekonomskog razvoja Kosova, Damjan Gjiknuri, ministar energije i industrije Albanije, Naim Bejtullahu, direktor Elektroprenosa Kosova, te predstavnici Njemačke razvojne banke (KfW), koja i finansira ovaj projekat.
Izrada na dalekovodnoj mreži Tirana - Morina umnogome će ojačati elektroenergetsku mrežu Albanije, Kosova, kao i čitave regije.
Zanimljivo je da je za mjesto potpisa izabran Prizren, zbog svoje historijske uloge, kako bi se podsjetilo na borbu balkanskih naroda protiv politike imperijalnih sila za vlastitu nacionalnu državu.
Regionalno uvezivanje na ovom projektu govori da se na prostoru jugoistočne Evrope itekako može raditi zajedno, te za potrebe privreda ovih zemalja izvlačiti najbolje od regionalnih kompanija, gdje je Energoinvest svoje mjesto i ugled gradio decenijama.
- Regionalna saradnja, a i dobiveni projekti i pružene mogućnosti, naročito sada kada je Hrvatska ušla u EU, a od ranije je tu Slovenija, nismo iskoristili. Prilika za regionalnu saradnju je mnogo, i samo je na nama hoćemo li ih iskoristiti uključujući i povlačenje posebnih IPA sredstava, što također nismo iskoristili na pravi način. Regionalni gospodarski razvoj je neizostavan primjer integracija i napretka, te nam ovi ugovori u Albaniji i na Kosovu potvrđuju da itekako možemo uspješno radititi najzahtjevnije projekte u interesu naših privreda i zemlja - izjavio je direktor Čengić.
Istaknuta je važnost da i politika prati privredu i da se, shodno tome, definiraju regionalne razvojne politike, koje bi nudile riješenje omogućujući svim zemljama regije da ostvare svoj potencijal i iskoriste mogućnosti za održivi razvoj i blagostanje svojih građana.
Zemlje jugoistočne Evrope i Balkana su manje i srednje zemlje koje se mogu učinkovito razvijati uključivanjem u regionalne ekonomske integracije.
Energoinvest će ovaj projekat raditi po sistemu „ključ u ruke“ (turn-key project), što znači da izvodi projektovanje, nabavku opreme, isporuku, izvođenje radova, ispitivanje i puštanje pod napon. Rok za izvršenje ovog posla je 24 mjeseca.
- Ovo nije prvi projekat koji naša kompanija realizuje u Albaniji. Naime, u januaru ove godine smo za istog nauručioca posla ugovorili izgradnju dalekovoda 110 kV i rekonstrukcija pet trafostanica (South Albanija/Lot 2), u vrijednosti oko 30 miliona eura, što znači da samo u Albaniji Energoinvest radi na ugovorenim poslovima vrijednim skoro 60 miliona eura - saopćeno je iz Energoinvesta d.d.
Dobijanjem poslova poput ovog u Albaniji, Energoinvest pokazuje da ima potencijal i šansu da se razvija u modernu kompaniju, bez obzira na žestoku konkurenciju na svjetskom tržištu.
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#4 Re: Novosti iz ekonomije u BH i svijetu
Vrtoglavi uspon "Bekto Precise"
Razvijajući tradiciju porodičnog biznisa, goraždanska kompanija "Bekto Precisa" (BP) iz godine u godinu posluje sa sve većim uspjehom. Ta poslovna grupacija izrasla je u lidera u proizvodnji visokosofisticiranih alata za brizganje plastike i metala i postala najveći izvoznik u Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde.
Moderne mašine
- "Precisu" smo osnovali prije osam godina i zaposlili osam radnika, a sada ih imamo više od 400. Naš godišnji rast iznosi skoro 30 posto uprkos globalnoj ekonomskoj krizi. Vrijednost kompanije uvećana je za skoro 30 puta. Fabrika je smještena na 50.000 kvadrata, u kojima imamo više od 300 najmodernijih mašina za proizvodnju - kaže za "Poslovne novine" direktorica BP-a Enisa Bekto.
Među brojnim projektima koje su uradili u 2013. godini, izdvaja razvoj kućne LED sijalice od 10W i 4W, vodomjera na daljinsko očitavanje potrošnje vode u domaćinstvima i početak gradnje nove fabrike u poslovnoj zoni u Vitkovićima.
Novi bum u 2014.
- Svaki od tih projekata je u odmakloj fazi implementacije: izgradili smo već četiri nove proizvodne hale u Vitkovićima i počeli sa proizvodnjom, LED sijalica je spremna za tržište, a serijska proizvodnja vodomjera već je počela. Naša LED sijalica jedinstven je proizvod koji je u potpunosti naš patent. Posebna je po tome što je kompletna od plastike, štedi 80 posto struje, dugovječnija je 133 puta od postojećih, konvencionalnih kućnih sijalica. Vodomjeri na daljinsko očitavanje utroška vode napravljeni su od najboljih materijala, vrhunske preciznosti i njihovi korisnici u svakom trenutku znaju koliko su vode potrošili i koliko treba da plate - kaže Bekto.
Govoreći o planovima za 2014., Enisa Bekto kaže da namjeravaju biti bar još 30 posto uspješniji nego u ovoj godini.
Izvoznik broj jedan
"Bekto Precisa" pokriva između 35 i 40 posto izvoza Bosanskopodrinjskog kantona. Pored "Bekto Precise", sve veći izvoznici postaju i kompanije "Hella Bekto Industries", EMKA, "Prevent", "Ginex" i druge manje uspješne firme.
Razvijajući tradiciju porodičnog biznisa, goraždanska kompanija "Bekto Precisa" (BP) iz godine u godinu posluje sa sve većim uspjehom. Ta poslovna grupacija izrasla je u lidera u proizvodnji visokosofisticiranih alata za brizganje plastike i metala i postala najveći izvoznik u Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde.
Moderne mašine
- "Precisu" smo osnovali prije osam godina i zaposlili osam radnika, a sada ih imamo više od 400. Naš godišnji rast iznosi skoro 30 posto uprkos globalnoj ekonomskoj krizi. Vrijednost kompanije uvećana je za skoro 30 puta. Fabrika je smještena na 50.000 kvadrata, u kojima imamo više od 300 najmodernijih mašina za proizvodnju - kaže za "Poslovne novine" direktorica BP-a Enisa Bekto.
Među brojnim projektima koje su uradili u 2013. godini, izdvaja razvoj kućne LED sijalice od 10W i 4W, vodomjera na daljinsko očitavanje potrošnje vode u domaćinstvima i početak gradnje nove fabrike u poslovnoj zoni u Vitkovićima.
Novi bum u 2014.
- Svaki od tih projekata je u odmakloj fazi implementacije: izgradili smo već četiri nove proizvodne hale u Vitkovićima i počeli sa proizvodnjom, LED sijalica je spremna za tržište, a serijska proizvodnja vodomjera već je počela. Naša LED sijalica jedinstven je proizvod koji je u potpunosti naš patent. Posebna je po tome što je kompletna od plastike, štedi 80 posto struje, dugovječnija je 133 puta od postojećih, konvencionalnih kućnih sijalica. Vodomjeri na daljinsko očitavanje utroška vode napravljeni su od najboljih materijala, vrhunske preciznosti i njihovi korisnici u svakom trenutku znaju koliko su vode potrošili i koliko treba da plate - kaže Bekto.
Govoreći o planovima za 2014., Enisa Bekto kaže da namjeravaju biti bar još 30 posto uspješniji nego u ovoj godini.
Izvoznik broj jedan
"Bekto Precisa" pokriva između 35 i 40 posto izvoza Bosanskopodrinjskog kantona. Pored "Bekto Precise", sve veći izvoznici postaju i kompanije "Hella Bekto Industries", EMKA, "Prevent", "Ginex" i druge manje uspješne firme.