U tim situacijama ja obavezno, bez ikakvog objašnjavanja i rasprave, tražim šefa/šeficu uz napomenu da nauči cure na blagajni da barem kažu " oprostite, nemam 10/20 feninga" (mada je i to totalno ofirno, jer bi mogli/morali otići u banku i rasitniti).
Naravno da mi nije stalo do 10 feninga, ali mi je itekako stalo da me niko ne pravi budalom.
Juče mi se to desilo jubilarni, deseti put, pa da malo obilježim temom
