Nesposobne BH vlasti

[bicebolje]

Spade knjiga na tri slova...

MMF

[campa_xxx]

Prostudirajte malo ove gigante...

Vrijeme proteklo od zadnje aktivnosti predstavnika


Predstavnik - Stranka - Institucija - Vrijeme proteklo od zadnje aktivnosti predstavnika

Šefik Begić - SDA - Skupština Tuzlanskog kantona - 1441 dana
Hasan Delić - SBiH - Skupština Tuzlanskog kantona - 1441 dana
Mišo Miholjičić - SNSD - Narodna skupština RS - 1441 dana
Ante Cvitanović - HDZ 1990 - Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona - 1441 dana
Milena Džalto - HDZ 1990 - Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona - 1441 dana
Ante Krešić - SDP - Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona - 1441 dana
Ivan Tabak - NSRB - Skupština Kantona br.10 - 1441 dana
Tunjo Oršolić - HSS - Skupština Posavskog kantona - 1441 dana
Silvana Alilović - NK - Skupština Zapadnohercegovačkog kantona - 1441 dana
Sanijela Ljubić - HSP - Skupština Zapadnohercegovačkog kantona - 1441 dana
Hrvoje Sopta - HDZ BiH - Skupština Zapadnohercegovačkog kantona - 1441 dana
Jasna Šarić - SDP - Skupština Unsko-sanskog kantona - 1414 dana

Koji giganti, a svaki mjesec najmanje 5 milja se uzme...evo citav spisak...

http://www.vlastibih.com/index.php?opti ... d=100&p=10

Inace odlicna stranica da se malo bolje upoznamo sa ljudima koji nam vode drzavu odnosno sa onim sto (ni)su uradili u svom mandatu

[MrMaliJoe]

Oslobodi se pirata i MMF-a

prof. dr. Vjekoslav Domljan ( Avaz )

17/09/2010 12:55:00

Iza svakog velikog bogatstva stoji zločin.(Balzac)

Politički pirati su nasukali bh. brod na hrid. I traže da ih MMF navuče u sigurne vode. Navlačenje, naravno, ima svoju cijenu koju će platiti bh. građani. Pirati se mogu, u krajnjoj liniji, prebaciti na hrvatski, srpski, turski ili neki drugi brod. A što mogu građani? Mogu da se spase glasovanjem na listopadnim izborima za one u čijim programima nalaze ključne riječi: uposlenost, investicije, administracija, energija, koridori, privatizacija, banke, obrazovanje, regionalno, ruralno, ustav… Ovaj tekst je vodič za prepoznavanje tih riječi.

Ključni činioci koji utječu na razvoj BiH te na njenu konkurentnost i mogućnost upošljavanja građana su: globalna kriza; mijenjanje demografske slike (starenje stanovništva, povećanje očekivanog trajanja života, niže stope rađanja sa snažnim utjecajem na mirovinski i zdravstveni sustav), zaštita okoliša i obnovljivi izvori energije te klimatske promjene; kolebljive cijene energenata, hrane i baznih metala na svjetskom tržištu; jačanje internacionalne konkurencije kao rezultat veće globalizacije, “zamka srednjeg dohotka“ te jačanje uloge inovativnih i istraživačkih aktivnosti koje postaju središnji element ekonomskog razvoja.

Stoga u narednom četverogodišnjem razdoblju BiH treba u fokusu svog razvoja imati transportnu infrastrukturu, razvoj ljudskih resursa, ruralni razvoj, regionalni razvoj te čuvanje okoliša i razvoj obnovljivih izvora energije.

Klizanje bh. ekonomije prema najmanje konkurentnim ekonomijama svijeta može se zaustaviti megainvesticijskim projektima u transportnu infrastrukturu (paneuropske koridore) i elektroenergetske objekte. Dok izgradnju paneuropskih koridora treba financirati kreditima EIB i EBRD, financiranje elektroenergetskih projekata u narednom srednjoročnom razdoblju treba vršiti kroz projektne financije. Elektroprivrede trebaju osigurati sredstava u veličini 20% vrijednosti projekata, a preostalih 80% sredstava bh. građani.

Građani imaju 3,5 milijardi KM štednih i oročenih uloga u bankama u BiH. I nemaju drugu mogućnost osim držati novac „u madracima“ kao mrtvi kapital ili u inozemstvu. U svakom slučaju, izvan tokova bh. ekonomije. S druge strane, nema razvoja ekonomije bez podizanja stope nacionalne štednje sa sadašnjih 12-13% na 28-30% bruto-domaćeg proizvoda.

Kupovinom obveznice s rokom dospijeća od 5, 10 ili 15 godina građani rješavaju pitanje svoje mirovine. Građani mogu osigurati svoju starost kupovinom obveznica. Nadalje, čovjek može osigurati obrazovanje svog djeteta kupovinom obveznica. Dok dijete dospije do fakulteta, doći će i obveznice na naplatu.

Izdavanje obveznica nije rizična operacija. BiH ima hidroenergetske potencijale. Električna energija je siguran izvozni proizvod. No, postoje neki problemi. Jedan je moguća inflacija. No, nje zasad nema na vidiku. Drugi je nezainteresiranost političara. Budući da je sve transparentno i nema „strateških“ azijskih i “partnera“, nema se što staviti u džep. Što bi, onda, politički pirati podržavali takav koncept, koji je, eto, i u Keniji dao odlične rezultate?

U BiH treba uvesti porez na privatizacijsku dobit. Za „privatizaciju“ javnih poduzeća korišten je novac bez pokrića (certifikati i vaučeri su vrijedili 2-3% svoje naznačene vrijednosti). Porez bi se primjenjivao deset godina i imao stopu od 10%. Računica je: 10% puta 10 godina jednako stvarna vrijednost „privatizirane“ imovine. Porezna osnovica bi bila čista vrijednost poduzeća i drugih javnih institucija. U primjeni poreza bi se ravnalo načelom „plati ili vrati“. Vlasnici „privatizirane“ imovine koji ne budu izmirivali porezne obveze morali bi vratiti imovinu državi koja će im, zauzvrat, vratiti njihove certifikate.

Zakon treba donijeti po žurnom postupku, uz rekonstruiranje kupoprodajnih transakcija poduzeća. Prijenos vlasništva će značiti i prijenos izmirenja porezne obveze. Ovlašteni privatizeri će napraviti obračun svog stvarnog ulaganja, a pravna država će ispostaviti račun za besplatno korištenje i otuđenje javne imovine. Iz sredstava prikupljenih porezom financirat će se uvezivanje staža radnicima koji su istjerani na ulicu te djelovanje centra za obuku radnika otpuštenih u procesu privatizacije poduzeća.

Neprivatizirane javne institucije će biti podvrgnute procesu parcijalne privatizacije. Otpočet će se privatizacijom telekoma u veličini desetine dionica u javnom vlasništvu (nakon provedene revizije već “obavljene“ privatizacije). Elektroprivrede se neće privatizirati. Energija kao ključni pokretač svih aktivnosti i temelj opstanka društva ostaje u javnom vlasništvu.

Povećanje uposlenosti će se mjeriti na dnevnoj osnovi. Računica je: 2 x 140 x 250 = 70.000 x 4 = 280.000. Svaka općina svakog radnog dana treba zaposliti jedan par. Za četiri godine BiH može imati punu uposlenost radne snage. No, budući da je 80% nezaposlenih dugoročno nezaposleno, tj. nezaposleno duže od godinu, povećanje zaposlenosti traži radikalne mjere: povećanje stopa nacionalne štednje (uvođenje štedionica, obveznica i sl.) i investicija (posebice inozemnih izravnih), povećanje broja poduzetnika (registriranje poduzeća klikom miša) i klasterizetnika (razvojem klastera na regionalnom nivou), pokretanjem megainvesticijskih projekata.

Svakome od 500.000 učenika i 36.000 nastavnika u osnovnim i srednjim školama treba besplatno dodijeliti računalo. Tako bi djeca osim dugova naslijedila i nešto imovine od očeva. Investicija od maksimalno 60 milijuna KM bi se financirala parcijalnom prodajom dviju „razvojnih banaka“ zapravo paradržavnih fondova. Ovim bi se odnosni fondovi transformirali u tržišne institucije, uvele internacionalne razvojne banke u vlasništvo i upravu banaka i osigurao razvoj infrastrukture, zbog čega i postoje razvojne banke.

BiH treba biti organizirana kao federacija sedam federalnih jedinica. Tri jedinice bi činile tri teritorije: zapadna Bosna sa sjedištem u Banjoj Luci, istočna Bosna sa sjedištem u Sarajevu i Hercegovina sa sjedištem u Mostaru. Jedinice bi davale predstavnike u dom teritorija koji bi odlučivao o svim pitanjima, osim o kulturi i obrazovanju.

Četiri jedinice bi činile etničke zajednice: bošnjačka, srpska, hrvatska i ostale. One bi imale ključnu riječ glede kulturnog identiteta, tj. obrazovanja i kulture. Navedeni ustavni preustroj bi omogućio smanjenje javne administracije iz koje treba izbaciti trećinu neradnika. To bi donijelo milijardu KM uštede. I BiH ne bi trebao MMF.

[vela-ze]

Ne tražim ništa od vlasti, osim da ISPUNE ONO ŠTO SU OBEĆALI i PLANIRALI!

[MrMaliJoe]

[wickerman]

ovi su fantasticni

[Bobek]

Upitna realizacija 400 milion eura za koridor Vc
Objavljeno 24.7.2010 u 13:00

Iako je još prije pola godine usvojen Zakon o cestama FBiH, kojim je između ostalog predviđeno da se umjesto postojeće Direkcije, osnuje javno preduzeće za izgradnju i upravljanje autocestama, to se još uvijek nije desilo.

Zbog toga je upitna realizacija više od 400 miliona eura kredita od međunaronih banaka namijenjenih za izgradnju autoceste na koridoru Vc. Naime, međunarodni kreditori kao jedan od uvjeta za povlačenje odobrenih kredita, još prilikom potpisivanja ugovora, postavili su uspostavu ovog javnog preduzeća, piše San.

Razlog je jednostavan. Direkcije djeluju pod direktnom kontrolom Vlade, samim tim i politike, dok javna preduzeća djeluju dosta transparentnije i što je važnije nisu podređeni ministrima.

Novi zakon predviđa da Federacija BiH osniva dva javna poduzeća iz ove oblasti i to "Autoceste FBiH", sa sjedištem u Mostaru i "Ceste FBiH" sa sjedištem u Sarajevu. Dok su "Autoceste FBiH" nadležne za upravljanje, građenje, održavanje i zaštitu autocesta i brzih cesta, "Ceste FBiH" imaju iste nadležnosti kada se radi o magistralnim i regionalnim cestama.

Federalna Vlada tek je nedavno donijela odluku o usklađivanju oblika Direkcije cesta sa novim zakonom. Međutim, Direkcija autocesta i dalje postoji kao organ uprave u sastavu Ministarstva, piše San.

"Kada je u pitanju ova direkcija, Vlada je donijela odluku prema kojoj će se preregistrovati kada se steknu uslovi. Potrebna je registracija na sudu ali se prethodno moraju riješiti neka pitanja. To neće ići tako brzo obzirom da je sezona godišnjih odmora, a treba izraditi i usvojiti akte kao što je statut, te imenovati vršioce dužnosti direktora i nadzornih odbora", kažu izvori bliski Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH.

Ovim preduzećima u kapital će biti upisana postojeća imovina. "Autocestama FBiH" tako će pripasti kompletna autocestovna infrastruktura i bit će upisana u njihov kapital. Kada sud prihvati registaciju preduzeće, "Autoceste FBiH" će početi funkcionisati, ali se onda Direkcija mora izdvojiti iz budžeta, jer sada još funkcioniše kao organ uprave, što je posao Parlamenta.

Činjenica je da se i izbornoj godini važne odluke odgađaju, pa je upitno kada će biti operativna kreditna sredstva za izgradnju koridora Vc. Izbori su u oktobru, kada se ujedno i završava građevinska sezona i sve su prilike da će FBiH i dalje plaćati penale umjesto da odobrene kredite koristi za gradnju autoceste.

Vlada FBiH bila je dužna u roku od 60 dana od stupanja Zakona o cestama na snagu donijeti odgovarajuće odluke za osnivanje i početak rada "Autocesta FBiH" i "Cesta FBiH". Vlada je već trebala obaviti i sve ostale potrebne radnje za osnivanje, odnosno usklađivanje i upis u sudski registar ove dvije firme, piše San.

Postupak izbora nadzornih odbora u skladu sa ovim Zakonom trebalo je provesti u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu ovog Zakona. U roku od 30 dana, od dana upisa u sudski registar, "Autoceste FBiH" preuzet će zaposlene, dokumentaciju, predmete, akte od postojeće Direkcije.

Izvor: [url]http://www.***%20SPAM%20***.ba/novost/50583/upitna-realizacija-400-milion-eura-za-koridor-vc[/url]

Realizacija projekta Vc traje predugo i predstavlja samo jedan primjer nesposobnosti da se urade neki važni projekti u BH i da se pomjerimo sa mrtve tačke. Razni borci za nacionalne interese mogli su naći zajednički interes, za sva tri naroda pa i ostalih, kao što je projekat Vc koji bi dao snažan poticaj razvoju BH ekonomije. Do kad će se naše vlasti ponašati na ovaj način ????

Pravilnije i tacnije bi bilo da si stavio/la naslov ovako:
NEsposobne Federacijske vlasti,jer sve opisano govori o tome da se radi o NEsposbnim Federaciskim vlastima a ne vlastima BiH a koje su (zajednicke institucije).Kada se vec govori o Federaciskim valstima ond ase podrazumjeva prvenstveno o vlastima u Bosnjaka koji su i glavni i najbrojniji u Federacsikim polugama vlasti.

[MrMaliJoe]

Pravilnije i tacnije bi bilo da si stavio/la naslov ovako:
NEsposobne Federacijske vlasti,jer sve opisano govori o tome da se radi o NEsposbnim Federaciskim vlastima a ne vlastima BiH a koje su (zajednicke institucije).Kada se vec govori o Federaciskim valstima ond ase podrazumjeva prvenstveno o vlastima u Bosnjaka koji su i glavni i najbrojniji u Federacsikim polugama vlasti.

E moj prijatelju ti si od onih koji gutaju priču o boljem BH entitetu i sličnim glupostima. Veliki je posao uradio Dodo Korleone osim što izdržava sina milionera.

[pici]

Jablanica
Policajci suzavcem i topovskim udarima napali radnike "Granita"
Više pripadnika Sudske policije Federacije BiH i radnika preduzeća "Granit" iz Jablanice povrijeđeno je nakon što su sudski policajci i specijalci jutros oko četiri sata upali u krug preduzeća po nadredbi Općinskog suda Konjic.

Kako je pak za Sarajevo-x.com kazao predsjednik sindikata "Granita", Memsud Ćosić, iako su radnici okupljeni u krugu firme očekivali da će prema odluci suda iz Konjica u pratnji policije stečajni upravnik doći u 10 sati, oko četiri sata ujutro došlo je do prave invazije.

Radnici: "Napali su nas suzavcem, topovskim udarima..."

"Mi smo u krugu firme čekali, i oko četiri sata je upalo više stotina policajaca. Napali su nas suzavcem, topovskim udarima i palicama, koristili su i policijske pse. U nekim momentima su se čuli i pucnjevi. Radnici su pružili manji otpor, ali nisu imali šanse te ih je desetak povrijeđeno, a 18 uhapšeno", kazao nam je Ćosić.

Stečajni upravnik i stečajni izvršitelji su u krugu "Granita". Radnici okupljeni ispred kapije "Granita" mirno su protestvovali, a obezbjeđivali su ih pripadnici MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.

"Mi ćemo čekati da se izvrši preregistracija. Suludo je da Općinski sud u Konjicu donosi odluku o uvođenju stečajnog upravitelja, i time ide iznad odluke Kantonalnog suda u Mostaru koji je odlučio o raskidu ugovora", izjavio je Ćosić.

Komesar policije HNK, Amir Begić, za Sarajevo-x.com je kazao kako radnici jutros u četiri sata nisu dozvolili sudskim policajcima da uđu u krug fabrike, te su pružili otpor.

"Tad su intervenisali pripadnici specijalne policije, nakon čega su sudski policajci zajedno sa stečajnim upravnikom ušli u krug fabrike. Situacija je sada mirna, a istražitelji popisuju imovinu preduzeća", kazao nam je Begić, koji je bio na mjestu događaja.

On je potvrdio informaciju da je bilo lakše povrijeđenih na obje strane.

Sudska policija: "Radnici su nas napali kamenjem, petardama..."

Iz Sudske policije FBiH su saopćili da je 15 njihovih pripadnika povrijeđeno, a 18 osoba uhapšeno. Sudska policija je pružila asistenciju sudskim izvršiteljima Općine Konjic, na njihov zahtjev. Tvrde da su objekte i osobe u njima pretresli kako bi pronašli nedozvoljena eksplozivna sredstava te vatreno i hladno oružje, budući da su, kako navode, predstavnici radnika najavljivali otpor svim, pa i tim sredstvima.

Sudski policajci tvrde da su oni ti koje su radnici napali, kamenjem, topovskim udarima i petardama, nakon čega su oni "primjenom upotrebe minimalne fizičke sile uzvratili", te uspjeli pod kontrolu staviti jednu grupu radnika, a pripadnici MUP-a HNK preostale radnike.

Tužilaštvo naredilo prekid aktivnosti do okončanja istrage

U međuvremenu je Tužilaštvo BiH nadležnim sudovima uputilo zahtjev da se obustave bilo kakve aktivnosti u vezi provođenja stečaja u preduzeću "Granit" do okončanja istrage ove pravosudne institucije.

Tužilac Tužilaštva BiH je Sudu BiH uputio prijedlog za izdavanje Naredbi o privremenim mjerama radi osiguranja imovine, u kojem se traži zabrana prodaje, ustupanje ili na drugi način otuđivanje imovine preduzeća "Granit".

Podsjetimo, Tužilaštvo u ovom predmetu vodi istragu protiv 18 osoba osumnjičenih za krivično djelo organiziranog kriminala, u vezi sa krivičnim djelima pranja novca, lažnog stečaja, neplaćanja poreza, zloupotrebe ovlasti u privrednom poslovanju i drugim krivičnim djelima, vezanim za poslovanje preduzeća „Granit“ d.d. Jablanica, a istraga ukazuje da se radi o pronevjerama u višemilionskom iznosu.

Živjele kartelske deMoNkratične vlasti !!!



Gdanjsk osamdesete
kada je jesen rekla
ne
Gdanjsk osamdesete
drzali smo palceve
rudari
studenti
brodogradiliste
svi mi
Gdanjsk osamdesete
uzavrele tvornice
dva puta se ne salju
tenkovi na radnike
nisu se usudili
pobijedili smo
svi mi
Poljska
u mome srcu mazurka
Poljska
nije nikad dala Quislinga