Neretva nas treba!

[_BosanaC]

To je druga stvar BosanaC, ti izgleda ne citas moje postove, rekao sam fino
''pod uslovom da sve bude transparentno i po pravilima''. A koliko znam rasprava se vodila, kao i peticija zbog unistavanja sliva Neretve i nabrojanih argumenata koje sam ti napisao, a ne zbog malverzacija u nelegalnom dodjeljivanju koncesije. To je vec neka druga prica, nevezana razmimoilazenjem stavova ZA i PROTIV HE.

ps: a zanimljivo evo 3 post mi ne odgovaras na onu zadnju recenicu

Koju zadnju recenicu?

I koje su se to rasprave vodile?

Ukratko: mora postojati Strategija razvoja na nivou drzave. Unutar toga mora postojati dokument Strategija energetskog razvoja. Unutar tog dokumenta specificira se kompletna prica i kaze kako ce se to rijesiti problem energije, na koji nacin. I onda se, povrh svega, postuju zakoni koji propisuju nacin na koji se dodjeljuje koncesija, na koji se bira izvodjac, nacin naplate, itd.

A kod nas ama bas nista od toga nije ispostovano.

I zato su ove teme.

[Sarafcina]

To o budzetu se slazemo, ali ako moze biti jos puniji, zasto da ne.
Da ce vise turistickih radnika izgubiti posao, ma daj molim te, pa nece se pretvoriti pola Bosne u pusto¹. A HE privatne ili ne, porez se mora placati, a koliko znam mislim da je bila solucija da imaju koristenje na nekoliko godina, uz nekoliko miliona puniji budzet fbih.

puniji budzet... sto bi englezi rekli...nema besplatnog rucka, pa je bespredmetno da se prica o punijem budzetu, a da se ne kaze koja je cijena i koliko je to puniji budzet (a taj argument nikada i nije potegnut u raspravi oko HE)

na HE radi 40ak ljudi u vrh glave (obicno puno manje), a ko zeli nek se raspita koliko Konjicana zivi od turizma...
na gradnji uopste ne moraju raditi Bosanci (privatnik angazuje za NJEGA najpovoljnijeg ponudjaca) i vjerovatno ne bi ni radili.

[krkanko]

Ukratko: mora postojati Strategija razvoja na nivou drzave. Unutar toga mora postojati dokument Strategija energetskog razvoja. Unutar tog dokumenta specificira se kompletna prica i kaze kako ce se to rijesiti problem energije, na koji nacin. I onda se, povrh svega, postuju zakoni koji propisuju nacin na koji se dodjeljuje koncesija, na koji se bira izvodjac, nacin naplate, itd.

A kod nas ama bas nista od toga nije ispostovano.

Apsolutno se slazem. Ali priznaces da prica tako ne pocinje, nego argumenti ZA I PROTIV HE, a valjda se podrazumijeva da sve bude po zakonu. A da se sve to ispostuje, znaci sve legalno, po zakonu, itd, da li bi onda bio ZA? Jer nekako mi ovo lici na ono slabi oni argumenti, hajmo sad na ove. Pazi, ne kazem da je tako, opet ti kazem ako je sve nelegalno protiv zakon, onda sam i ja protiv toga. Ako je po zakonu i legalno onda sam ZA.
@Sarafcina mislim na period izgradnje HE, dakle dok se gradi, izgradjuje, zida

[_BosanaC]

Ukratko: mora postojati Strategija razvoja na nivou drzave. Unutar toga mora postojati dokument Strategija energetskog razvoja. Unutar tog dokumenta specificira se kompletna prica i kaze kako ce se to rijesiti problem energije, na koji nacin. I onda se, povrh svega, postuju zakoni koji propisuju nacin na koji se dodjeljuje koncesija, na koji se bira izvodjac, nacin naplate, itd.

A kod nas ama bas nista od toga nije ispostovano.

Apsolutno se slazem. Ali priznaces da prica tako ne pocinje, nego argumenti ZA I PROTIV HE, a valjda se podrazumijeva da sve bude po zakonu. A da se sve to ispostuje, znaci sve legalno, po zakonu, itd, da li bi onda bio ZA? Jer nekako mi ovo lici na ono slabi oni argumenti, hajmo sad na ove. Pazi, ne kazem da je tako, opet ti kazem ako je sve nelegalno protiv zakon, onda sam i ja protiv toga. Ako je po zakonu i legalno onda sam ZA.
@Sarafcina mislim na period izgradnje HE, dakle dok se gradi, izgradjuje, zida

Znam pouzdano, da ide sve po zakonu, da uopste ne bi bilo price o izgradnji HE u gornjem toku Neretve, da ne bi bilo price o Slovencima, o Intradeu... Znam jer sam aktivno ukljucen u cijelu tu pricu i jer se krecem u tom krugu ljudi...

Isto tako znam da nisam uopsteno protiv HE, i da nisam od onih koji su generalno u zivotu protiv, samo zato da bi bili drugaciji od drugih.

Ali u ovom slucaju, na ovaj nacin, u ovoj prici - protiv sam. A da postoji alternativa - postoji, samo sto nam se zamazuju oci nekim u principu nebitnim pricama i igrama, ali to vec izlazi iz tematike ovog podforuma.

[krkanko]

E pa tako reci to je drugi par rukava. Ja sam govorio uopsteno za i protiv, uz postivanje zakona, itd. itd.

[Sarafcina]

@Sarafcina mislim na period izgradnje HE, dakle dok se gradi, izgradjuje, zida

znam znam
i upravo to i pricam . nema nikakve ni garancije ni razloga da Bosanci sami to grade (cak ni da zidaju ).

a da dodam, da zakon nije sveto slovo niti da je neophodno dobar da bi samo njegovo postovanje trebalo da omoguci bilo sta. Traziti promjene i boriti se protiv izgradnje je sasvim legalno i legitimno u svakom slucaju, pa i u slucaju da se svi zakoni ispostuju na najbolji moguci nacin.

[kekec]

Bosanac sa ovim 'problemom' se nisam upoznavao samo na forumu, a od 8stranica nemaju 3 posta sa argumentima i najveci je
-da bi brana mogla puci'' sto se ne desava u 0,000001%slucajeva,
-da cemo ugroziti endemske vrste, kao sad ih eto ne ugrozavamo,
-da ce stradati desetina vrela pitke vode, sto je netacno,
-da ce doci do potresa, sto je opet netacno,
-da ce Konjic biti u magli, hehe ovo je tebi valjan argument jel
-itd.

A sada ti meni reci sta su to gluposti, koliko vidim nisi se bas potrudio oko odgovora. Ja sam opet rekao najbolje bi bilo naci rijesenje izmedju oba, ali kad bi se bas biralo, vise volim da je jedan demobilisani borac zaposlen ili bilo koji nezaposleni gradjanin ove zemlje, nego jednu ribu kako provodi dane u svom prelijepom okruzenju. I pitaj malo nezaposlene gradjane oko svega ovoga.
I jos nesto nadji dosadasnje izgradjene brane u BiH i podrucja okolo, pa pogledaj sve argumente protiv, pa mi reci sta se sve od toga desilo?

I ovo tvoje gore je 100 % ispravno?
Lupas krkanko, lupas.

-da bi brana mogla puci'' sto se ne desava u 0,000001%slucajeva,

U slivu Neretve, zbog napuknuca, brana na Neretvinoj pritoci iznad Celebica nije ni stavljena u funkciju, a brana na Rami je poslije "injekcije od mnogo kubika betona" ponovo stavljena u funkciju. Pitanje je do kada ce funkcionisati ok i kada ce se pojaviti nova pukotina.
Cuo si za pojam "Plavni val". To ti je ogromna kolicina vode koja unistava sve pred sobom, a nastaje usljed pucanja visokih brana. U bivsoj nam drzavi izvrseno je obiljezavanje nivoa do kojeg bi dosao isti, gradjanstvo je o njemu bilo upoznato kroz razne predavanja, vrsene su u Civilnoj zastiti razne vjezbe u cilju uvjezbavanja postupaka jedinica i svih ugrozenih. Iza svega je stajao SSNO (Savezni Sekretarijat za narodnu odbranu), organ ciji je zadatak bio da procjenjuje opasnosti i da poduzima konkretne mjere. Zar mislis da bi se SSNO bavio ovom problematikom da brane nisu opasnost i ne postoji realna opasnost od njihovog pucanja.

-da cemo ugroziti endemske vrste, kao sad ih eto ne ugrozavamo,

Ocigledno je da nista ne znas o flori i fauni, biotopima i mikroklimi. Podrucje gornjeg toka Neretve sa okolnim planinama je puno endemskih vrsta. iste su ugrozene, tacno je, ali 100 puta manje kako bi bile ugrozene podizanjem velikih hidroakumulacija. I ne samo endemske vrste, nego i ostale jer bi se poremetili mikroklimatski uslovi, veca kolicina vlage, vise padavina, veca kolicina oblacnih dana, odnosno manji broj suncanih dana...

-da ce stradati desetina vrela pitke vode, sto je netacno,

Ocigledno je da ne poznajes hidrologiju krsa (krasa). Neretva je kraska rijeka i vodu prima odozgo, slijevanjem sa rijecnih strana i iz izvora u samom toku ili sa obale, zavisno od vodostaja. Poenta pitke vode je u tome da je Neretva u svom gornjem toku pitka. Koliko ima izvora koji ce biti potopljeni, to niko nije izbrojao. Drugo, stvaranjem velike vodene akumulacije, koja ce se vremenom pretvoriti u nezdravu vodu, doci ce do toga da ce se ta nezdrava voda pojaviti u nekom izvoristu, nizvodno, iz koga ljudi koriste tu vodu u vodovodu, piju je. Voda u krasu se krece podzemnim pukotinama, sistemom spojenih posuda itd da te ne dusim vise, te se desava da se voda koja je "uronila" u zemlju na jednom mjestu, pojavi na stotinu kilometara udaljenom drugom mjestu. Znaci, da se moze desiti da mostarci pocnu piti vodu iz jezera Glavaticevo. Ne d´o Bog. A o kvalitetu vode u vjestackim akumulacijama, pisano je dosta na forumu, a mozes se i licno uvjeriti na nekom nasem vjestackom jezeru. Napij se slobodno, nista ti nece biti.

-da ce doci do potresa, sto je opet netacno,

Cuj netacno. Hvala na obavjestenju.
Gdje si bio kada se drmala Banja Luka, Crna Gora, Skoplje, gdje budes kada podrucje centralnih Dinarida, ko zna koliko puta pucaju zemljotresi. Istina malog intenziteta, male snage, ali...
Dinaridi kao dio Alpske orogeneze su jos uvijek trusno vrlo aktivno podrucje. Africka ploca nam se zavlaci i uzrokuje potrese, ne samo na nasim prostorima, nego i sire. Citas li o zemljotresima u Turskoj. Malo, malo pa trese. Rusenja, zrtava, suza koliko hoces. Strucnjak, trusna zona, klimatske, geoloske i geomorfoloske karakteristike su pokazatelji koji bi trebali pametne da upozore da se ne zajebavaju sa prirodom, u suprotnom: gubis.

da ce Konjic biti u magli, hehe ovo je tebi valjan argument jel

Magla kao magla je mozda najmanji problem, iako niko i ne insistira toliko na ovom problemu, koji i jeste problem. Velika vodena akumulacija mjenja sve oko sebe, a u slucaju pucanja brane, ne samo Konjic, nego i sve nizvodno je ugrozeno. Prije par godina Mostar dozivi, moze se reci "jos malo pa", katastrofu. Izvuce se Meho Obradovic (elektroprivreda). Ugrozeni trazise odstetu, ali sistem bi jaci, oni nista ne dobise. Zivjeti u Konjicu, Jablanici, Mostaru, Capljini, Metkovicu i nize, a imati "eksploziv" uzvodno, nije prijatna pomisao. Zivjeti i cekati svakog proljeca ili jeseni, kada je kolicina padavina maksimalna, hoce li se nesto desiti, nije dobro za zivce, a ni za ekonomiju.

I jedno pitanje, cesto postavljano:
Zasto Slovenci ne grade brane na Soci ?

[kekec]

Ukratko: mora postojati Strategija razvoja na nivou drzave. Unutar toga mora postojati dokument Strategija energetskog razvoja. Unutar tog dokumenta specificira se kompletna prica i kaze kako ce se to rijesiti problem energije, na koji nacin.

Stanovnici zapadne Evrope zele cisto more, rijeke, vodu, dobru hranu i sunce.
Uz to takodje i avanturu, provod i slicno. Strategija je jednostavna: napravimo od BiH turisticku meku, potencijala imamo. Reklamirajmo se i dovedimo strane turiste. A iz dijela tog turistickog kolaca, kupovati cemo struju od onih koji je imaju u svojim hidro, termo i nuklearnim centralama.
Cijena je trzisna-evropska i uvijek ce biti niza od domace.

Evo nadjoh i jedan fin clanak, koji se uklapa u strategiju,
a napisao ga je, niko drugi nego g-din Kristijan Švarc-Šiling :

Ako pogledamo kako su zemlje kao što su Grčka, Italija, Španija i Turska pomoću turizma transformisale svoje ekonomije, moguće je utvrditi tri temelja za uspješan razvoj turizma. Prvo, potrebno je imati osnovne resurse. Bosna i Hercegovina toga ima na pretek. Drugo, potrebno je napraviti efikasan marketing tih resursa. Nova reklamna kampanja je dobar početak - ali samo početak. I treće, potrebno je imati adekvatno razvijenu turističku infrastrukturu, strategiju i kulturu.
Ovaj treći elemenat nedostaje u Bosni i Hercegovini. Hotelijeri i turistički operateri znaju šta im je potrebno u smislu razvoja strateškog planiranja, marketinga i infrastrukture, ali organi vlasti tek treba da pokažu da su voljni odgovoriti na te zahtjeve.

http://www.putuj.ba/article/view/56

[kekec]

Ekološki problem i štetne posljedice najavljene gradnje brana i hidroelektrana
u gornjem toku rijeke Neretve došao je do Europskog arlamenta.

http://www.zeleni-neretva.ba/vijesti/20 ... 25061.html

[kekec]

Brane i jezera kao sredstva politickih prepucavanja:

POLITIKA, OSOBNI INTERESI ILI STVARNA POTREBA PRAZNE RAMSKO JEZERO

http://www.rama-prozor.info/vijesti/jezero.htm

Ramsko jezero- hidrocentrala pripada elektro privredi HZ Herceg Bosna.

Zar ova cinjenica ne govori o nekim drugim problemima BiH energetike,
u koje ne ulazi "problem nedostatka struje", nego nerijesena pitanja, podijeljenost i sl.
u oblasti drzavne energetske politike.

[_BosanaC]

Brane i jezera kao sredstva politickih prepucavanja:

POLITIKA, OSOBNI INTERESI ILI STVARNA POTREBA PRAZNE RAMSKO JEZERO

http://www.rama-prozor.info/vijesti/jezero.htm

Ramsko jezero- hidrocentrala pripada elektro privredi HZ Herceg Bosna.

Zar ova cinjenica ne govori o nekim drugim problemima BiH energetike,
u koje ne ulazi "problem nedostatka struje", nego nerijesena pitanja, podijeljenost i sl.
u oblasti drzavne energetske politike.

To je upravo ono od cega nam se pokusava skrenuti paznja, sto kod mase ljudi ocito i uspjeva.

[krkanko]

....

@kekecDa ne kopiram cijeli tvoj post...

-Nisam ja rekao da je moje 100% ispravno, nego to je moje misljenje, a i misljenje dosta ljudi, ali isto tako hocu da kazem da nije ni 100% tacno od onih argumenata sto se navode protiv HE. Da samo spomenem tvoju recenicu da je ce jedna HE napraviti od Bosne trusno podrucje kao Turska je, izvini ali presmijesno ili da ce HE promijeniti eto klimu da ne mo's vjerovati kak je to moguce. Covjek bi rekao eto padace kisa 350dana u godini.

Sve ovo sto si ti rekao je otprilike sazetak svega onoga sto pise na prethodnih 9 strana, a ja da se ne ponavljam jer sve sam vec napisao i ostajem pri tome, postavicu ti samo jedno pitanje:

Sta se od svega toga desilo u podrucjima gdje su vec izgradjene HE u Bosni?

Glavni argument koji mnogi spominju je turizam, kakav bolan crni turizam ljudi moji. Pa znate gdje smo mi u svijetu sto se turizma tice, ma u qrcu, pa ljudima je nazalost bilo interesantnije doci u Bosnu u ratu, nego u miru. Pa mi bi trebali narednih 300godina raditi na turizmu da od toga imamo koristi.
Najveca laz zadnjih godina koju redovno cujem je da BiH moze zivjeti od svojih turistickih potencijala, dajte bolan ljudi, pa provala godine. Pa sve ovo sto ima Bosna ima Slovenija 10x bolje i manja drzava pa ne zive od turizma.

Spominjes stotine endemskih vrsta, koje bolan, pa covjece pitaj malo ljude zele li da oni rade i da im je struja jeftinija ili endemsku floru i faunu, pa eno sta je sa onom pecinom, niko qrcem da mrdne da se sta napravi od onoga. Kad se sredi ekonomska situacija u zemlji, kad budemo imali 70-80% zaposlenih, kad zemlja bude procvjetala sto se ekonomije tice, ne boj se obratice se onda paznja i na sve to sto ti pricas. Nemoj mi samo reci da se biti kasno, jer nece...

''Stanovnici Z.Evrope zele cisto more, rijeke, i eto nigdje toga nema u Evropi samo u Bosni i napravicemo turisticku meku od toga.''

Evo tvoje recenice, jarane daj Boze da je to tako, ali pogledaj istinu bolan, lazemo sami sebe.

Ovo sto BosanaC govori su druge stvari i u tome se slazem, ali tako problem nije predstavljen u javnosti, kao ni na ovom topicu, nego samo o razlozima ZA I PROTIV HE.

[kekec]

Da samo spomenem tvoju recenicu da je ce jedna HE napraviti od Bosne trusno podrucje kao Turska je, izvini ali presmijesno

Pogresno protumaceno. Nisam nigdje rekao da ce jedna HE napraviti trusno podrucje. To je nemoguce. Rekao sam da je nas prostor jos uvijek trusno podrucje, a graditi visoke brane u istom je glupost.

Glavni argument koji mnogi spominju je turizam, kakav bolan crni turizam ljudi moji.

Kako Sarafcina, cini mi se, ranije rece, vise danas, na Neretvi, ljudi zaradjuje baveci se turizmom, nego sto ce ih biti zaposlenih na HE i zaradjivati od iste.
Turisticki potencijal postoji (gore postirani clanak napisan od Švarc-Šilinga) i to dobar potencijal. BiH ima mnogo interesantnog i vrijednog. Treba samo znati to pokrenuti sa polumrtve tacke.

pa covjece pitaj malo ljude zele li da oni rade i da im je struja jeftinija

Ti si dobro naivan ako mislis da ce struja biti za nas jeftinija. Stranac ulaze, stranac ti je i prodaje, a on nije nikakva humanitarna organizacija. "Plati pa klati", plati i imaces struju, u suprotnom lozi vatru i pali svijece, a on ce struju prodati negdje po Evropi.

kad zemlja bude procvjetala sto se ekonomije tice, ne boj se obratice se onda paznja i na sve to sto ti pricas. Nemoj mi samo reci da se biti kasno, jer nece...

Ako je nesto endemsko, ono je to zato sto zivi u specificnim uslovima kojih je malo na svijetu. Ako to poremetis, endem izumire, nema ga. I kako ces vratiti njemu potrebne uslove, ako su objekti koji su iste narusili jos uvijek tu, u funkciji. I kome ces stvarati ranije uslove, ako je izumrlo.
Cekati da zemlja procvjeta je docekati prvo da mnogo toga nestane ili bude nepovratno unisteno.

[krkanko]

[quote="kekec"]Ti si dobro naivan ako mislis da ce struja biti za nas jeftinija. Stranac ulaze, stranac ti je i prodaje, a on nije nikakva humanitarna organizacija.[quote]

Osvrnucu se samo na ovo, moze i privatnik, ali opet placa porez u budzet drzave(pricam o milionima km), makar tako je bilo ''po planu'' odnosno tako se govorilo, jer jeste je recimo on sagradio ali koristi tvoje dobro.

A ostalo, jebiga ponavljamo se, dosta vise.....

[kekec]

Osvrnucu se samo na ovo, moze i privatnik, ali opet placa porez u budzet drzave(pricam o milionima km), makar tako je bilo ''po planu'' odnosno tako se govorilo, jer jeste je recimo on sagradio ali koristi tvoje dobro.
A ostalo, jebiga ponavljamo se, dosta vise.....

Samo naivni misle da ce stranac, kao vlasnik, placati porez od svoje zarade i to jos u milionima maraka. Pa gdje je onda njegov profit. Nisu oni ludi. Pogledaj najnoviji slucaj sa Krivajom. Poljaci kao vlasnici "voze" svoje i niko im nista ne moze. Jadni radnici strajkuju pred Poljskom ambasadom. I sta ce biti od svega toga? "Izio vuk kenjca". Zasto ih ne stite BiH organi i institucije? Ne mogu jer to nije njihovo. Prodato strancu.
I dobro kazes da se ponavljamo.
Cilj i namjera pisanja mi je zastita BiH rijeka i drugih prirodnih bogatstava na koja su "zinuli", kako domaci, tako i strani lesinari, koji nemaju obzira ni prema kome, ni prema cemu i zele samo da za sebe izvuku maksimalnu dobit, a na racun ili preko ledja nas koji smo i koji bi trebali biti najzainteresovaniji u ocuvanju tih bogatstava i u njihovom racionalnom i pametnom iskoristavanju.
Mislim, a niko me ne moze ubijediti u suprotno, da su inicijatori i zagovornici gradnje velikih brana- vodenih akumulacija na nasim rijekama, najveci, prikriveni, neprijatelji ove zemlje i njenih stanovnika.

[krkanko]

da su inicijatori i zagovornici gradnje velikih brana- vodenih akumulacija na nasim rijekama, najveci, prikriveni, neprijatelji ove zemlje i njenih stanovnika.[/color]

Jao pateeetikeeee......

[kekec]

da su inicijatori i zagovornici gradnje velikih brana- vodenih akumulacija na nasim rijekama, najveci, prikriveni, neprijatelji ove zemlje i njenih stanovnika.[/color]

Jao pateeetikeeee......

Gdje ti zivis matere ti?
Vidis li ti svu ovu kradju koja se desava oko nas?
Jos malo pa ce poceti i ljude da izvoze kao sirovinu.
S druge strane se moze reci da su ih svojim kriminalom
vec poceli "izvoziti". Sve sto moze i ima gdje, pobjeze.
Zalosno je to, sto, da bi se ti i slicni uvjerili u gornje,
mora doci do kradje, poslije koje se stanje ne moze,
ni popraviti, ni vratiti na staro.
Pogledaj kako nestaju sume, raspitaj se od koga mostarski
"Aluminij" kupuje struju i cija je to struja, procitaj o napadima
na Unu, ko koristi akumulaciju Busko jezero, i jos hiljade
primjera balahanja sa necim sto smo svi mi ili nasi prethodnici
gradili, podizali.
I na kraju, vidim da se na tebe moze odnositi izreka:
"lakse metar u guz..cu, nego milimetar u glavu". Zalosno, ali
istinito.
Ovim zavrsavam sa pokusajem da ti pomognem da realno
sagledas situaciju oko problematike visokih vodenih akumulacija.
milimetar u glavu".

[kekec]

Mozda ce neko htjeti procitati.
Evo koje probleme imaju u Hrvatskoj.
U mnogome je situacija kod nas slicna.
Iz clanka se moze vidjeti sta je cista i pitka
voda, sta se treba uraditi i koji problemi
postoje i mogu nastati:

...
U našim supermarketima i trgovinama prodaje se sve više prirodne flaširane vode domaćih i stranih proizvođača, ali kupci te vode ne znaju da li ta voda zadovoljava uvjete iz važeće Uredbe, pošto na njima nema etikete o kakvoći vode.

Izuzetak su vode iz Slovenije, na kojima postoji etiketa o kakvoći te vode. Tako sam utvrdio da jedan proizvođač prodaje vodu koja sadrži 5 puta više nitrata (izraženih kao nitratni dušik) od dozvoljenih vrijednosti. Na moj upit odgovorili su mi: "Izvorsko vodo prodajamo v Hrvatski na podlagi Rjesenja Drzavnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (UR broj 558-02/6-99-4 od 12.07.1999), ki je izdano na podlagi 21. clena Pravilnika o temeljnim zahtjevima za prirodne mineralne, izvorske i stone vode (NN br 58/98 i 17/99).

Preiskave izvira in proizvoda je opravil Institut za zdravstveno varstvo Slovenije; geoloske in hidrogeoloske preiskave je opravil Geoloski zavod Ljubljane; fizikalne, kemijske, fizikalno kemijske in mikrobioloske preiskave proizvoda pa je opravil Zavod za javno zdravstvo Zupanije Primorsko-goranske, Rijeka."

Slovenci, za razliku od domaćih, barem odgovaraju na upite, a što prodaju vodu koja ne zadovoljava naše granične vrijednosti, nisu krivi.
...

http://ekokutak.pondi.hr/VladaRH.htm

[kekec]

Krkanko,
evo ti materijala za razmisljanje.
(Nisam mogao odoliti, a da ovo ne postavim)

Procjena o ugrozenosti Federacije BiH
od prirodnih i drugih nesreca, strana 22,
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/e ... ENA_hr.pdf

[kekec]

Iz iste Procjene:

Kljucne opasnosti, strana 113, 114...
a u tabeli tacke 1, 2 3, 4, 5
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/e ... ENA_hr.pdf

[kekec]

Voda za piće značajno je životno dobro i osnovica za proizvodnju prehrambenih namirnica. Postojeća oskudica u zalihama pitke vode nanosi velike štete, ugrožava zdravlje ljudi i predmet je različitih sukoba. Onečišćenje vode u podzemlju, u tekućicama i moru dodatno utječe na smanjenje zaliha vode.

Potrebe za slatkom vodom se stalno povećavaju i zato vode treba kontinuirano procjenjivati i pažljivim gospodarenjem sačuvati. Samo zajedničke akcije na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou mogu osigurati održivi razvitak.

22. mart - Svjetski dan voda

[triton]

OLIVIER HOEDEMAN, ISTRAŽIVAČ I KOORDINATOR KAMPANJA ORGANIZACIJE "EUROPEAN CORPORATE OBSERVATORY" IZ AMSTERDAMA, NAKON POSJETA PREDSTAVNIKA KOMPANIJE "SUEZ" SPLITU GOVORI O PRIVATIZACIJI VODE

VODOVOD I KOLONIZACIJA��
Tena ERCEG
6. lipnja, 2007.

Generalno gledajući, privatne vodne kompanije ne ispune svoja obećanja, uključujući i obaveze iz ugovora. U gradovima kao što su Džakarta i Manila tvrtke su malo nakon ulaska zatražile reviziju ugovora u vlastitu korist i u smjeru povećanja cijena vode. U zemljama u razvoju sa slabim vladama, kompanije, često uz podršku europskih ambasada, dobiju ono što žele u smislu povećanja cijena i nepridržavanja ugovornih obaveza. U Džakarti su "Suez" i "Thames" preuzele upravljanje vodovodom sredinom 90-ih, obećavši da će svim stanovnicima osigurati pristup čistoj vodi. Iskustvo je, međutim, bilo razočaravajuće

verzija za tisak


Predstavnici multinacionalne korporacije Suez sa sjedištem u Parizu posjetili su prije mjesec dana grad Split, zainteresirani, kako je javila Slobodna Dalmacija, za "cijeli sektor gradske komunale"; vodovod, buduću plinsku mrežu, zbrinjavanje otpada i distribuciju energije. Kako piše splitski dnevnik, apetiti ove, u bolje obaviještenim krugovima, zloglasne kompanije, ne zadržavaju se na javnoj infrastrukturi grada Splita, već "dostižu državnu razinu", pa se u budućnosti Suezovi grabežljivci spremaju održati prezentacije u komunalnim poduzećima u više hrvatskih gradova.

Splitska gradska vlast, koja je postala svojevrsna paradigma kada je u pitanju kombinacija neupućenosti i privatnog interesa, pa stoga ne čudi da su Suezova njuškala prvo pohodila upravo Split, raširenih je ruku ponudila gradsku imovinu, ne trudeći se svojim građanima, a ni sebi, pobliže objasniti što, zapravo, znači privatizacija javnih usluga, kako se ona odražava na lokalno stanovništvo i što se događa u zemljama u kojima je ona već provedena.

Umjesto toga nam je Gordan Pintar, predsjednik Nadzornog odbora splitskog Vodovoda i kanalizacije objasnio da je to "normalno" i da Suez "svoje znanje želi iskoristiti i naplatiti na novom tržištu", dok je Ronald Rejo, član Poglavarstva za komunalu, objasnio da je taj posjet bio "željeni nastavak gostovanja delegacije splitskog Poglavarstva u pariškoj Gospodarskoj komori", kamo su nešto ranije gradonačelnik Zvonimir Puljić i njegovi pobočnici otišli pokušati jeftino prodati i ovo malo preostale gradske imovine.

Istih tih dana dok su Suezovci špartali splitskim komunalnim poduzećima, koalicija 133 svjetske nevladine organizacije uputila je pismo u kojemu poziva vlade i agencije da napuste projekt privatizacije vode Svjetske banke, kojeg financiraju, jer iskustva pokazuju da privatizacija ne omogućava bolji, jeftiniji i pravedniji pristup vodi. Iako je to, naime, temeljni argument cijelog koncepta privatizacije javnih usluga, u pravilu, sasvim suprotno, dolazi do poskupljenja vode i zapuštanja infrastrukture, a nije neuobičajeno ni da se korporacije jednostavno povuku iz sredina u kojima nisu uspjele ostvariti željeni profit.

Široki zamah

O privatizaciji vode razgovarali smo s Olivierom Hoedemanom, istraživačem i koordinatorom kampanja organizacije European Corporate Observatory (CEO) iz Amsterdama. Osnovna "meta" organizacije CEO "ekonomska je i politička moć korporacija i njihovih lobističkih grupa", a Hoedeman u projektu Water Justice sudjeluje od 2002. godine i jedan je od autora knjige Europe Inc: Regional and Global Restructuring and the Rise of Corporate Power (Pluto, 2000.).

- Recite nam nešto o počecima privatizacije vode? Kada se prvi puta pojavila ta ideja i koje su njezine proklamirane prednosti u odnosu na vodoopskrbu kao neprofitnu javnu uslugu?

- Zanimljivo je da su moderne vodovodne sustave razvile privatne kompanije u drugoj polovici 19. stoljeća, ali oni su tada uglavnom služili samo bogatim dijelovima gradova. Kada je postalo jasno da te tvrtke nemaju interesa za univerzalizaciju pristupa čistoj vodi sustave su preuzele općine. Do početka 20. stoljeća zapadne europske zemlje, SAD, Kanada i druge, sve su imale vodovodne sustave koje su razvijale putem javnih investicija. Jedino je Francuska bila iznimka, iako se i tamo pristup cjelokupne populacije vodi realizirao na inicijativu vlasti i s proračunskim novcem. Privatizacija vode ponovno se pojavila kao politika sredinom 90-ih, kao rezultat šireg zamaha neoliberalne ideologije, počevši u Velikoj Britaniji s Margaret Thatcher, čija je vlada privatizirala vodoopskrbu kasnih 1980-ih.

U prvoj polovici 90-ih financijske institucije kao što su Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond počele su zagovarati privatizaciju kao rješenje za pristup vodi stanovništvima zemalja u razvoju. To je bio početak desetljeća agresivne promocije privatizacije, prije svega u zemljama u razvoju i bivšem komunističkom bloku, a temeljio se na dva argumenta: da su javni vodovodni sustavi neučinkoviti i nepopravljivi, dok su multinacionalne kompanije superiorne u smislu djelotvornosti i tehnologije, te da samo privatni sektor može omogućiti investicije nužne za poboljšanje pristupa čistoj vodi.

- Koje su najvažnije agencije koje promoviraju privatizaciju?

- MMF i cijeli niz multilateralnih razvojnih banaka, specijalizirane agencije kao što je Savjetodavno tijelo za javno-privatnu infrastrukturu (PPIAF), te donatorske vlade, poput britanske, francuske, talijanske, njemačke, japanske, švedske, nizozemske, švicarske, američke, kao i Europska Unija. Vrlo su bitni i međunarodni think tankovi, primjerice, World Water Council i Global Water Partnership, da ne spominjemo vodne multinacionalne kompanije, prije svega Suez i Veoliju i njihove lobističke skupine, primjerice AquaFed.


- Što je PPIAF i kako on operira?

- PPIAF je multidonatorska agencija pod kišobranom Svjetske banke. Osnovan je 1999. s ekskluzivnom misijom promocije privatizacije vode i druge infrastrukture u zemljama u razvoju. Njezin je budžet razmjerno mali u usporedbi sa onim Svjetske banke, ali se troši strateški na konzultante koji razvijaju konkretne preporuke za oblike privatizacije najprimjerenije nekom gradu ili zemlji. Vrlo je bitan i kontekst uvjeta koje nameću MMF i razvojne banke, odnosno činjenica da oni u mnogim slučajevima kredite i donacije uvjetuju privatizacijom vode. Nakon toga na scenu stupa PPIAF sa "savjetima" kako to realizirati.

Bogati kvartovi

- Tko najviše profitira od privatizacije vode?

- Očigledno, to su prije svega konzultantske agencije zapadnih zemalja koje dobivaju ugovore za privatizacijske "savjete" i izradu koncesijskih ugovora. Tu su i europske vodne multinacionalne kompanije, jer deset najvećih takvih kompanija ima sjedišta upravo u Europi. Dobro znaju proći i stanovnici bogatih gradskih kvartova, jer se kompanije usredotoče na stanovništvo koje će plaćati račune.

- Tko se protivi privatizaciji vode i zašto?

- Voda je javno dobro koje bi trebalo ostati u rukama društva. Budući da se radi o prirodnoj monopolističkoj usluzi, iznimno je riskantno odgovornost za opskrbu vodom prepustiti privatnim firmama orijentiranima na profit. Forsiranje privatizacije vode inspirirano je ideološkim, a ne racionalnim argumentima, jer ne postoji ništa što privatni sektor radi, a što javni, uz adekvatnu potporu, ne bi mogao bolje. S druge strane, postoje stvari koje javni sektor, zbog svoje usmjerenosti na javni interes, a ne na stvaranje profita, može, a privatni sektor ne može. Demokratizacija upravljanja vodom potpuno je ostvariva kada se komunalije nalaze u rukama javnosti, a to je praktički nemoguće kada su one privatno vlasništvo.

Kada je u pitanju debata oko poboljšanja pristupa vodi u zemljama u razvoju, vjerujem da je potpuno jasno da multinacionalne korporacije nisu sposobne osigurati vodu za najsiromašnije, kojima je voda i najpotrebnija. Protiv privatizacije se bore različite koalicije, od potrošača, preko skupina za zaštitu okoliša, do sindikata i lokalnog civilnog društva. Uobičajena strategija svodi se na isticanje konkretnih problematičnih iskustava u eksperimentiranju s privatizacijom diljem svijeta.

- Što se događa kada se privatizacija realizira, naročito u siromašnim zemljama?

- Generalno gledajući, privatne vodne kompanije ne ispune svoja obećanja, uključujući i obaveze iz ugovora. U gradovima kao što su Džakarta i Manila tvrtke su malo nakon ulaska zatražile reviziju ugovora u vlastitu korist i u smjeru povećanja cijena vode. U zemljama u razvoju sa slabim vladama, kompanije, često uz podršku europskih ambasada, dobiju ono što žele u smislu povećanja cijena i nepridržavanja ugovornih obaveza. U Džakarti Suez i Thames preuzele su upravljanje vodovodom sredinom 90-ih, obećavši da će svim stanovnicima osigurati pristup čistoj vodi. Iskustvo je, međutim, bilo razočaravajuće, a deset godina kasnije obje su se kompanije povukle uvidjevši da neće ostvariti profit koji su očekivale.

Dok su tamo bile nisu investirale u infrastrukturu, pa se, primjerice, u Manili, gdje je Suez bio deset godina, postotak pucanja cijevi i drugih oštećenja povećao za 10-ak posto. Tvrdnja da su privatne tvrtke inherentno uspješnije od javnog sektora i rješenje za financijske potrebe ispostavila se kao velika iluzija.


- Kakva je pozicija Europske Unije u ovom pitanju?

- Pozicija EU je kontradiktorna. Službeno, Europska komisija ne bi trebala preferirati ni javni, ni privatni oblik vodoopskrbe, naslanjajući se na činjenicu da većina EU zemlja ima javne vodovode, a samo dvije pretežno privatizirane, Velika Britanija i Francuska. Komisija je, međutim, nekoliko godina nastojala vodoopskrbu ugurati u pravila Jedinstvenog tržišta i konkurencije, čime bi se vodoopskrba morala liberalizirati i privatizirati. Zasad su ti pokušaji propali zbog snažnog protivljenja, no Komisija je istovremeno uspjela progurati privatizaciju, i to putem javno-privatnog partnerstva kojim se upravljanje prebacuje u ruke privatnih kompanija, u mnogih zemljama srednje i istočne Europe koje ovise o EU fondovima.

Razvojna pomoć koju EU daje također je snažno naklonjena privatizaciji, pa je tako lani Komisija osnovala novu agenciju nazvanu Private Sector Enabling Environment Facility, po uzoru na PPIAF, iz koje će se financirati privatizacijski konzultanti. Na velikim svjetskim konferencijama, poput World Water Foruma, Komisija još nikada nije izrazila podršku javnom upravljanju vodom, već konstantno propagira javno-privatno partnerstvo.

"Zatvaranje knjige"

- Unatoč tome, vlada Norveške nedavno se povukla iz PIAFF-a?

- Posljednjih godina došlo je do promjene u odnosu vlada na pitanje upravljanja vodom. To je naročito vidljivo u Latinskoj Americi, gdje jedna vlada za drugom "zatvara knjigu" kada je u pitanju privatizacija vode, kao rezultat katastrofalnih iskustava u Argentini, Boliviji i Urugvaju. Isto tako, nekoliko europskih zemalja izmijenilo je politike upravljanja vodom, barem u smislu subvencioniranja poboljšanja javne infrastrukture. Osim Norveške, i Italija je najavila svoje povlačenje, i to uoči nedavno održanog godišnjeg sastanka PPIAF-a. Talijanska zamjenica ministra vanjskih poslova zadužena za razvoj Patrizia Sentinelli svoju odluku o povlačenju financijske i političke podrške PPIAF-u objasnila je riječima da voda nije roba, pozvavši i druge vlade da se uključe u debatu oko stvarnih utjecaja privatizacije.

- Koja je alternativa privatizaciji vode?

- Poboljšanje neprofitnog upravljanja vodom putem reformi koje će u vidu imati interes korisnika. To se može napraviti demokratizacijskim reformama u kojima korisnici više sudjeluju u planiranju, kako se to sve češće radi u Latinskoj Americi, ili reorganizacijom i kadrovskim osposobljavanjem. Javno-javnim partnerstvom također se izvrsno mogu prebroditi različiti problemi, a postoje brojni uspješni primjeri i u bogatim i u siromašnim zemljama.


- Suez – što možemo očekivati ukoliko ta kompanija uđe na naše tržište? Imamo li razloga za zabrinutost?

- Imate razloga biti zabrinuti, ili barem skeptični prema Suezovim obećanjima. To je najveća svjetska privatna vodna korporacija, a njezina agresivna ekspanzionistička politika, naročito u drugoj polovici 90-ih, ostavila je za sobom cijeli niz privatizacijskih neuspjeha diljem svijeta, u El Altu, Buenos Airesu, Atlanti, Manili i drugdje. Suez ima povijest davanja grandioznih obećanja u cilju osvajanja tržišta, no u praksi on je usmjeren na povećanje profita nauštrb korisnika vode. U Francuskoj ta kompanija postaje izrazito nepopularna, zbog prevelikih cijena i zloupotrebe svoje monopolističke pozicije prilikom dodijele novih projekta. Zapitajte se koja su dosadašnja iskustva u drugim zemljama, zašto mnogi gradovi u Francuskoj i Italiji sada ponovno vodoopskrbu vraćaju u okrilje gradske uprave, i jeste li ispitali sve mogućnosti za poboljšanje vodoopskrbe, prije nego što ste se odlučili za privatizaciju.


http://feral.mediaturtle.com/look/weekl ... Section=15


nesto mi se francuzi precesto vrte oko izvora, ronioci - naucna istrazivanja, a mi padamo na foru.
uskoro bi mogli ostati bez jedinog pravog bogatstva koje imamo, zdrave i pitke vode.

[VeljaPas]

http://www.zastita.com.hr/content/view/408/126/

i

A mogli su i oni fino zovnuti Slovence da im to naprave i pokupe kajmak

Nije mi jasan nas narod koji prica o nekoj blagodati koju ce BiH imati od toga a ne vidi da je kapital Slovenacki te da ce i prihodi biti Slovenacki, Austrijski i ciji sve ne Plus biodiverzitet koji ce biti unisten zajedno sa mnogim endemskim vrstama koje zive u nasim koritima...

dosta sam se do rata ribareci, vode iz neretve napio. i ne samo iz nje, nego iz mnogih plemenitih rijeka BiH. poslije rata sam svjesno prestao ribariti ne zeleci ni tim cinom licno doprinositi daljoj devastaciji, vec ratom dovoljno unistenog prirodnog blaga, pa sam se, da ne bih u iskusenja dolazio i svog skupocjenog pribora kutarisao.
slusajuci mnoge lokalce koji zive u toj regiji i koji su navodno zainteresirani za ocuvanje makar svog okolisa, analizirao sam rezultate poslednjih izbora po osnovnim jedinicama u toj ariji, nadajuci se da podrzacti one opcije koje bi po svojoj vokaciji trebale biti i zastitarske i pogledaj sta sam nasao: http://www.izbori.ba/rezultati/PoOsnovn ... 07&kod=127

eto takav ti je nas narod

[van Basten]

Negdje u novinama pročuitah prekjučer kako se neko iz Intrade-a žali što sve ovo oko gradnje hidroelektrana ide jako sporo, spominju standardne floskule " politčko odugovlačenje", "nova radna mjesta", "ako nećete vi, odosmo u Poljsku, Češku... i svuda gdje nas čekaju raširenih ruku", "ako ovaj projekat upšali, imamo spremne na desetine drugih za BiH koji će doprinijeti njenom blagostanju i prosperitetu", bla, bla, bla...
Ma idite već jednom... treba im dati šut kartu u stražnjicu za sva vremena... i oni i njihovo "blagostanje" preko naših grbača... a izgleda da se ipak našao neko pametan i dovoljno moćan da to sve malo zaustavi... aferim mu...
btw... ljudska glupost je neuništiva... još kad čuh kako 500 metara iznad vodopada Kravice neko misli izgraditi "samo malu" hidroelektranu ... mislim, stvarno... dokle više?

[bauhaus]

zivim i radim u austriji.indirektno sam ikljucen u razne projekte malih elektrana ovdje.znam sigurno da austrijanci nikad ne bi dali jedan takav biser prirode kao sto je gornji tok neretve.u austriji je, a i u bih mora biti tako ,da se prvo pita narod u okolini i sire i ako oni nisu za, projekat ne prolazi ni pod kakvim uslovima.i austrija je odistala od nuklearke pod pritiskom naroda.bilo je tu pritisaka,ucjena,raznih prljavih metoda koji prilice takvim stvarima.
nek se raspise "referendum" kako prilice demokratskim zemljama.
da ne kazem ove domace izdajnike i ljigavce i prodane duse- kao 1945. sa njima.nek da glas narod i to je zadnja.

moje je:
NERETVA se mora proglasti zasticenom zonom i to ostaje za sva vremena!!!