RedJohn wrote:Jutro Ljudi
Ovako ,zna li iko išta da mogu uraditi,popiti,jesti (

) da bi zaspao
Jutros oko 4 sam legao da spavam i pustim ja od Dine Merlina cijeli koncert na Youtube-a (2 i po sata traje)
Vazda zaspim uz neku muziku

Hebo to ja sam se uz cijeli koncert vrtio po krevetu ,probao zaspati,nema šanse

I odlučih da ne spavam nikako ,jer bi ustao negdje tamo iza 4 sata
Eto ako neko zna neki "Lijek" kako bi zaspao brže nek odgovori

Najbolja moguca stvar koja postoji i koja 100% nema nikakvih NUSPOJAVA mozes je pit cijeli zivot je:
MELATONIN tablete - jako su jeftine oko 8 KM dobijes oko 200 tabletica moze ti biti dakle 200 dana.
Melatonin je hormon pinealne žlezde, koja se nalazi u sredini mozga. Otkriven je i opisan 1959. godine. Pinealna žlezda samo u toku noći stvara melatonin iz serotonina, a dnevna svetlost inaktiviše enzime koji menjaju serotonin u melatonin. Sposobnost produkcije melatonina opada starenjem organizma, pa se kod starijih ljudi preporučuje dodatno unošenje. Postoje i drugi uzroci koji mogu da dovedu do onemogućavanja produkcije dovoljnih količina ovoga hormona. Klinički je dokazano da nedostatak melatonina dovodi do poremećaja sna i to: ćovek pati od nesanice, ili ako uspe da zaspi san nije ni dubok ni okrepljujući. Ljudi koji putuju avionom brzo prelaze vremenske zone, što je uzrok tzv. džet-lag poremećaja jer telo proizvodi melatonin neusaglašeno sa dobom dana. Zbog toga sportisti koji nemaju vremena za prirodnu adaptaciju posle napornih i dugih putovanja, često koriste dodatak melatonina uoči puta.
Na osnovu medicinskih istraživanja, ako se uzima kao dodatak ishrani, melatonin ima sledeća svojstva: - usporava proces starenja, deluje kao antioksidant - ublažava posledice stresa i otklanja depresiju - produžava životni vek - omogućava zdrav san i lako buđenje - dovodi do povećanja fizičke i seksualne izdržljivosti - znatno pojaćava imunitet organizma. Dr Russel Reiter, profesor neuroendokrinologije na Univerzitetu u Teksasu, ukazuje da melatonin prolazi krvnu barijeru u mozgu, što ne mogu drugi antioksidanti. To je značajno u lečenju Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, koje su uzrokovane i dejstvom slobodnih radikala. Takođe, američki istraživači dr. Walter Pierpaoli i dr. William Regelson ustanovili su na životinjama da primena melatonina produžava život i pojačava biološku moć, što su potvrdila i slična ispitivanja na ljudima koja su u toku. Najvažnije je da su otkriveni receptori za melatonin na limfocitima, za koje se on vezuje i podstiče ih, što pojačava imunološku odbrambenu reakciju organizma. Njihova studija naglašava uticaj melatonina na usporavanje rasta tumora i katarakti, kao i na sprečavanje srčanih oboljenja. Melatonin reguliše "unutrašnji sat našeg organizina. Takođe je utvrđeno da dovoljna količina melatonina u organizmu pozitivno utiče na raspoloženje, dok njegov nedostatak dovodi do uznemirenosti. zamora, i lošeg raspoloženja. Smatra se da melatonin sprečava srčani udar prouzrokovan stresom na taj način što smanjuje produkciju kortikosteroida koji mogu da oštete srčani mišić. Obara visok krvni pritisak time što usporava rad srca na normalan nivo. Pomaže proizvodnju antioksidanata i otklanja bolove prouzrokovane artritisom. Još neka od pozitivnih dejstava su: usporava razvoj tumora, kontroliše nivo holesterola, ograničava i sprečava gubitak pamćenja. Do danas nisu otkriveni negativni efekti prilikom korišćenja melatonina kao dodatka ishrane. Melatonin ne treba uzimati u toku dana.
Preporučena doza: za odrasle 1 do 3 mg dnevno, a uzima se 30-ak minuta pre spavanja.
NAPOMENA: Ne preporučuje se uzimanje melatonina deci mlađoj od 16 godina, trudnicama i dojiljama. Obavezno konsultujte lekara ako bolujete od: dijabetesa, depresije, oboljenja tiroidne žlezde, poremećaja krvnog pritiska, epilepsije, leukemije ili se lečite kortikosteroidima