Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Ovdje bih zelio da forumasi postavljaju dokumente koje svjedoce o narodnoj svijesti starih Bosanaca kraljevine i stare bosanske drzave. Prvi dokumenat koji bih zelio da postavim u vezi ove teme se odnosi na period kada su Bosanci, zbog Turskog pritiska trazili vojnu pomoc u komsiliku. Cak su isli dotle da tu vojnu pomoc potraze kod istorijskog neprijatelja Bosne; Ugarske kraljevine, one iste koja je Bosance nazivala nevjernicima a njihove kraljeve hereticima i koja je pokrenula na desetine vojnih pohoda protiv Bosanske drzave.
Po svemu sudeci, nakon okrunjenja ugarskog kralja 1440. godine, uputio je Tvrtko II poslanstvo Vladislavu I Jagolevicu sa prijedlogom o zajednickom organizovanju odbrane protiv Turaka. Dolazak poslanstva i i ugovor sklopljen tom prilikom zabiljezio je Filip Callimachus, biograf ugarskog kralja (preveo je V. Klaic iz ugarskog na hrvatski jezik):
Filip Callimachus-1440
Dodje i od kralja bosanskog sjajno poslanstvo odlicnih muzeva. Ovi su, ispricavsi podrijetlo svoga plemena, isticali da su Bosnjanima isti pradjedovi kao i Poljacima, te da im je zajednicki jezik kojim govore; i da se poradi te srodnosti jezika i podrijetla njihov kralj zivo raduje sto je Vladislav- kako je prenio glas - sretan u svojim podhvatima.
Mnogo su nadalje isticali priliku kako bi se zbog srodnosti i susjedstva mogli, pace i morali ujedinjenim snagom i savjetom medju sobom pomagati proti uzasnom zulumu turskomu koji im prijeti. Osim toga zatrazise da se ugovor i prijateljstvo, koje su svi tadasnji kraljevi najvecem svetoscu postivali, medju Bosnom sklopi, doticno obnovi.
Poslanicima bi milostivo odgovoreno kako je pravo sto uspjesi i napredak Vladislavov njihovu kralju gode, kako radi onog srodstva jezika i podrijetla, koje spominju, tako radi toga sto je jednima i drugima gotovo jednako do toga da se sto prije citava Ugarska smiri te krepkim silama rat na zajednickog dusmanina povede.
Zatim im zahvalise sto je njihov kralj sam obrekao da ce u zgodan cas pomagati Ugrima protiv Turaka zborom i tvorom, pa ih obodrise neka bi kralj do kraja ustrajao u toj namisli. Napokon bi igovor izmedu kraljeva i kraljevina utvrden.
Preneseno iz knjige Dubravka Lovrenovica - sveta kruna bosanska i sveta kruna ugarska/ 130. stranica
Jacanje veze Bosne i Napulja, ekspedicija Pipa Spana na Bosnu 1406.
Na ugarski vojni pritisak i komadanje drzavnog teritorija odgovoreno je sazivanjem bosanskog stanka, koji je u prisustvu kralja Tvrtka II, hercega Hrvoja i vojvode Sadalja Hranica, odrzan u kasno proljece 1406. Pred Bosancima su stajale tri mogucnosti: prekid Hrvojevih veza sa napuljskim dvorom i povratak kralja Ostoje na prijestolje, okrunjenje kralja Sigismunda(ugarskog kralja) bosanskom krunom ili ustrajavanje na podrsci Tvrtku II. Uz zakljucak da se Ladislavu Napuljskom uputi poslanstvo i zatrazi potvrda bosanskih granica, osobito onih prema Ugarskoj, na stanku je prevagnula ratna opcija. Pred troclanim bosanskim poslanstvom, na poniznu molbu kralja Tvrtka II., Hercega Hrovoje, velikog vojvode Sandalja i ostalih bosanskih magnata, uvazivsi njihove prosle i sadasnje "velike, plodonosne i korisne usluge", poveljom izdanom u blizini Napulja 26. VIII. 1406. potvrdio je Ladislav Bosanskoj kraljevini sve "obicaje, zakone, prava, granice i medje...onim nacinom i oblikom""kakvi su bili "za vrijeme Kulina Bana, posebno prema Ugarskoj. ( et maxime de dictis Hungarie patribus)
Ovu su formulaciju trazili sami Bosanci- tako kaze i napuljski kralj- a sporna je bila oblast Usora, ciji je status padom Srebrenika doveden u pitanje. Upravo u vrijeme bana kulina ulazila je Usora u sklop Bosanske banovine,da bi sredinom XIII. vijeka bila prikljucena Ugarskoj macvanskoj banovini....
Ovaj citat iz knjige D. Lovrenovica nam vrlo jasno pokazuje drzavnu svijest bosanske gospode, koja se poziva na granice Bosna za vrijeme Kulina Bana u 1406. godini tj. 200 godina nakon smrti Velikog Bana Kulina. Takoder je interesantno sto su sacuvani izvori kako bi mi danas mogli da vidimo kako je tada od prilike izgledao taj famozni "bosanski stanak" ili "parlament", "sabor" na kojem su se vodeci bosanski plemici sastavljali u kriticnim trenutcima da odluce o sudbini Bosne.
Ako neko od forumasa ima slicne dokumente i izvore koje govore o drzavnoj ili narodnoj svijesti bosanske gospode u srednjem vijeku neka to pokazu ovdje.
