U ovom prvom dijelu zamišljena web knjižara Lexica d.o.o. želi vršiti naplatu putem weba i distribuirati knjige putem zemaljske pošte ili kurirskih službi, budući da se radi o fizičkoj isporuci robe i da nije u pitanju mnoštvo mikronaplata, optimalni scenarij obuhvata naplatu domaćih pošiljki pouzećem u kombinaciji sa mogućnošću kartičnog plaćanja za domaće i strane kupce ili direkte žiralne uplate na bankovni račun.
1. Direktna uplata na žiro-račun je najjeftiniji i najjednostavniji mehanizam i za kupca i za prodavača, međutim kod ove vrste naplate javljaju se dva dodatna problema i to – vrijeme i trud potrebni za popunjavanje uplatnice te put do banke i drugi, dosta bitniji problem – problem povjerenja, pošto se radi o plaćanju unaprijed. Prvi problem moguće je djelimićno riješiti time što ćete generisati uplatnicu na vašoj lokaciji koju će kupci onda samo isprintati, potpisati i odnijeti u banku, dok drugi problem zahtjeva malo komplikovanije rješenje gdje će kupac kod svoje banke morati tražiti otvaranje dokumentovanog (neopozivog) akreditiva (engl. escrow), gdje će iskup biti potvrda prodavca o poslanoj pošiljci. Budući da otvaranje akreditiva nudi osiguranje kupcu ali i uzrokuje dodatne troškove u visini od 1%-5% samo oni kupci koji budu smatrali ovaj korak neophodnim će se za njega i odlučiti, a sama njegova ponuda u opcijama plaćanja podiže kredibilitet prodavca, uz to preporučujem da obavezno implementirate i pouzdan sistem preporuka prethodnih kupaca. Isto tako obavezno se posavjetujte sa više banaka o specifičnim mogućnostima koje nude ili su spremni ponuditi vašim kupcima.
2. Slanje pošiljki sa otkupninom u domaćem poštanskom prometu je slijedeća najpovoljnija opcija za domaći promet, slanje same pošiljke košta od 2 KM do 12 KM u zavisnosti od udaljenosti primaoca i težine pošiljke, dok troškovi opcije slanja sa otkupninom variraju u zavisnosti od vrijednosti same pošiljke i iznose oko 3,30% od deklarisane vrijednosti sa minimalnim iznosom od 1 KM. Možete dogovoriti različite moduse transfera novca do vas, tako vam novac može biti uručen lično u gotovini ili uplaćena na vaš bankovni račun, ili ga možete sami preuzeti u pošti, u zavisnosti od načina preuzimanje novca važe i različiti dodatni troškovi. O ovom načinu se možete detaljnije informirati u vašoj obližnjoj pošti ili možete pogledati cjenovnike BH Pošte i Pošta Srpske te možete koristiti vrlo koristan kalkulator HP Mostar za kalkulaciju cijena slanja običnih i otkupnih pošiljki.
U slijedećem članku koji možete očekivati u petak detaljnije ću opisati neke od najpouzdanijih servisa koji nude posredovanje u kartičnom poslovanju kao što su PayPal (koji nažalost nije dosupan u BiH, tako da mu nećemo posvetiti mnogo pažnje), MoneyBookers, 2Checkout i dotači se teme implementacije kompletnog vlastitog rješenja za autorizaciju kartica uz najam gatewaya od jedne od banaka ili rješenja kao što je T-Com PayWay u susjednoj nam Hrvatskoj i još par dodatnih rješenja koja vam mogu olakšati naplatu sadržaja na webu.
Ukoliko imate neke ideje, iskustva ili prijedloge za koje mislite da bi mogli doprinjeti kompletnosti teme molim vas da ih podijelite sa svima nama.
Slika u zaglavlju dostupna je pod Creative Commons licencom ovdje kao i cijeli ovaj tekst, slobodni ste ga kopirati i koristiti u komercijalne svrhe bez izmjena ali morate ostaviti izvor (Lab.ba) i navesti ime autora (Koljenović Malik) kao i ovaj tekst licence, na slici zahvaljujemo Flickr korisniku Monceau
2. dio
Nakon kraće pauze evo i drugog članka u seriji o naplati na webu. U prvom članku o naplati na webu sam opisao procese naplate direktnom uplatom na žiro-račun i naplatom pouzećem, dok ćemo se u ovom članku više baviti nešto aktuelnijom i zanimljivijom metodom, naplatom kreditnim i debitnim karticama.
Postoje dva glavna načina na koje možete izvesti vaše kartično rješenje na webu, prvi i jeftiniji način je otvaranje virtuelnog “računa” kod jedne od posredničkih kuća koje indirektno nude naplatu kreditim karticama, dok je druga, inicijalno skuplja i nešto komplikovanija procedura otvaranje vlastitog “merchant” (trgovačkog) računa i uz to upotreba pripadajućeg gatewaya kojim ćete taj račun povezati sa vašom web prodavnicom. No krenimo prvo od jednostavnijeg, ukoliko nam se ukaže potreba za primjer ćemo opet koristiti našu web knjižaru Lexica d.o.o. iz prvog članka.
Neposredno, jednostavno, jeftino
Svi ste sigurno čuli za ili već koristili servise za naplatu kao što su PayPay, Google Checkout, Amazon Payments, 2Checkout i MoneyBookers, nažalost trenutna situacija je takva da su nam u ovom momentu bitna jedino posljednja dva. 2Checkout i MoneyBookers su najpopularniji servisi koji pružaju uslugu posredne naplate karticama na webu za područje Bosne i Hercegovine i nadam se da će se ta situacija uskoro promijeniti, jer za nju ne postoje objektivni razlozi. Budući da su svi uposleni u Bosni i Hercegovini obavezni primati platu na bankovni račun uz koji većinom ide i neka debitna kartica, ukoliko se cilja na domaće potrošače posebno treba obratiti pažnju da li birani servis prihvata debitne kartice i koje.
2Checkout je prvenstveno napravljen da se zaobiđu komplikacije oko pravljena vlastitog rješenja za naplatu, dodatni veliki plus je PayPal podrška, tako da svaki PayPal korisnik može jednostavno prebaciti sredstva na vaš 2Checkout račun uz sve prednosti koje pruža sam PayPal, ovo je vrlo bitno ukoliko se cilja na strano tržište. Pored povelike komisije od 6%-7% po transakciji, pri registraciji se naplaćuje i jednokratna naknada za otvaranje računa u iznosu od $49, smatram da je to podnošljivo. Budući da je servis američki, mislim da možete zaboraviti na debitne kartice koa što su Maestro ili Visa Electron, mada sam nisam probao. Ono što mi se posebno ne sviđa je loša dokumentacija i podrška za API koji je neophodan za bilo kakvu ozbiljnu integraciju te učestale žalbe korisnika na komplikovanu proceduru da bi se dobio pristup za API. Lično bih ovo rješenje izabrao samo ukoliko primarno ciljam na PayPal i korisnike iz SAD i Kanade.
MoneyBookers je dosta sličniji samom PayPalu i prvobitno zamišljen više kao lični online novčanik, nego rješenje za naplatu u što se sada pretvorio. Imam pozitivno iskustvo sa ovim servisom, ne postoje naknade za otvaranje računa, komisije nisu toliko visoke, korisnik može platiti i samo korištenjem vaše e-mail adrese, a postoji i vrlo detaljan vodič za integraciju API-ja. Vrlo važna je i podrška za debitne kartice, što umnogome proširuje bazu korisnika, pogotovo ukoliko ciljate na europsko i domaće tržište.
Hardcore plastika
Ukoliko smatrate da ste prerasli rješenja koja nude gorepomenuti posrednici ili vam ona iz nekog razloga ne odgovaraju onda vam ne preostaje ništa drugo osim da napravite vlastito rješenje za naplatu. Oblast izgradnje vlasitog sistema za naplatu kreditnim karticama je vrlo široka, pogotovo u ograničavajućem okruženju kao što je ono bosanskohercegovačko, tako da bi post održao čitljivim neću zalaziti duboko u detalje svakog koraka, ukoliko vas budu interesovali detalji molim vas da vaša pitanja ostavite u komentarima, biti će mi zadovoljstvo odgovoriti. Slijedeća ilustracija prikazuje proceduru implementacije vlastitog rješenja naplate karticama, svaki od navedenih koraka ćemo ukratno opisati u nastavku.
(1) Naša knjižara Lexica d.o.o. je prerasla domaće tržište i želi se prošitirti na europsko tržište sa mnoštvom interesantnih naslova koje nudi. Budući da su bazirani u Bosni i Hercegovini i da im nijedna banka ne nudi mogućnost naplate karticama putem web gatewaya prisiljeni su na improvizovano rješenje, pogledajmo za što su se odlučili.
(2) Prva stvar koja nam je potrebna za naplatu karticama je regularni bankovni račun u nekoj od banaka, nakon što imamo otvoren račun normalna procedura je potpisivanje dodatnog ugovora koji se naziva merchant račun, i iako mu u imenu stoji račun on to nije, radi se o ugovoru da će banka za vaš račun uz određenu komisiju obavljati transakcije od korisnika kreditnih i debitnih kartica.
Gore sam rekao da ovako ide normalna procedura, pod tim sam mislio da jedna fizička prodavnica u Bosni i Hercegovini može bez problema kod svoje domaće banke potpisati ugovor za merchant račun i prihvatati kartice nakon instalacije POS terminala. POS terminal je u tom slučaju gateway koji dostavlja podatke do banke na obradu, problem se javlja jer je nemoguće instalirati fizički terminal na web stranicu, gdje nam treba web payment gateway, kojeg domaće banke ne nude, u tom slučaju ćemo se morati posebno pretplatiti na gateway kod nekog pružatelja te usluge na webu (o tome više u koraku tri). NAPOMENA: Ukoliko odaberete da radite sa domaćom bankom, obavezno se posavjetujte da li će prihvatiti rješenje sa gatewayem u vlasništvu trećeg lica.
Ukoliko u potpunosti želite izbjeći domaće banke i poštediti se komplikacija, preporučujem vam da detaljnije proučite sistem Netbanx, u vlasništvu Neovia Financial, iste korporacije vlasnika sistema Neteller. Radi se o banci ustanovljenoj na Isle of Man, jednoj vrsti poreskog raja, ali i jednom od najkvalitetnijih kompletnih rješenja za kartičnu naplatu, gotovo jednostavnom kao i PayPal, samo što se ovdje radi o pravom merchant accountu, i da – možete naplaćivati čak i od PayPal korisnika. Također imaju mnoštvo dokumentacije koja vam može pomoći da bolje razumijete kako funkcioniše sistem naplate karticama, tako da vam svakako preporučujem da posjetite njihov site, čak i ukoliko niste zainteresovani za samu uslugu.
(3) Ukoliko ste se ipak odlučili za komplikovanije rješenje i merchant račun kod domaće banke, onda vam mogu preporučiti najveći online web gateway Authorize.net, mislim da nude sve što ćete ikada trebati od jednog gatewaya, sa mnoštvom opcija za integraciju u vašu web trgovinu ili aplikaciju. Ukoliko želite dodatno osiguranje možete potražiti još jedan gateway i pretplatiti se i na njega ukoliko dođe do pada glavnog rješenja, što se naravno vrlo rijetko dešava. I još jednom moram naglasiti da prilikom izgradnje ovakvog rješenja sve morate provjeriti sa vašom bankom.
(4) I konačno vaše rješenje je gotovo, možete se baciti na integraciju u vašu trgovinu i početi ubirati plodove vašeg rada.
Slijedeći članak na temu naplate na webu baviti će se naplatom digitalnog sadržaja, tj. mikrouplatama putem SMS-a i drugim dostupnim tehnikama, i možete ga očekivati slijedeći ponedeljak. Ukoliko imate neke ideje ili mišljenja kako poboljšati spomenuta rješenja molim vas da ostavite komentar.
3. dio
Ovo je treći i posljednji članak u seriji članaka o naplati na webu. Prvi članak bavi se naplatom pouzećem i žiralnim plaćanjem sadržaja ili robe, dok drugi članak ulazi u detalje naplate kreditnim karticama preko nekog od postojećih servisa na webu ili implementacije vlastitog rješenja za naplatu karticama.
U ovom članku detaljno ćemo se baviti problemom naplate prvenstveno digitalnog sadržaja na webu putem različitih mehanizama mikrouplata i mobilne naplate, vrlo složenog područja koje se još uvijek nalazi u ranoj fazi ubrzanog rasta i popularizacije, sa mnoštvom neriješenih problema i razvojnih mogućnosti.
SMS naplata
Da banke nisu najpohlepniji igrači na poslovnom polju, u posljednjih par godina pokazala su dešavanja vezana za SMS i mobilnu naplatu, gdje se događaju stvari nepojmljive nigdje drugo osim u uslovima ograničene konkurencije na kojim cvjetaju telekom operateri širom svijeta, samo u jednom takvom okruženju moguće je da se za najobičniju transakciju uzima provizija veća od polovine ukupnog prihoda i da se ista selektivno od slučaja do slučaja umanjuje ili povećava, diskriminirajući jedne i uzdižući druge po jednom jedinom kriteriju, kriteriju pohlepe.
Ukoliko mislite da je ovo pravi metod da monetizujete svoj rad, očekujte provizije od minimalnih 25% kod rijetkih stranih telekom operatera pa sve do nevjerovatnih 60% kod najpohlepnijih u rangu reketaša.
SMS naplata u BiH
Otprilike četiri miliona stanovnika, tri telekom operatera, jedna regulatorna agencija, to su samo neke barijere koje morate prevazići da biste nakon svih taksi, poreza, prireza i zareza, jednokratnih i mjesečnih pretplata i nameta ugledali neku korist od svoga rada. Očekujte provizije u rangu od oko 40% i više, ali kako marketari viču na sve strane kako je stopa konverzije mnogo veća od npr. naplate kreditnim karticama, možda vam se sve to i isplati.
Postoje dva načina da dođete do svoje prve naplate preko SMS-a u BiH, prvi je da direktno potpišete ugovor sa sva tri (ili koji operateri vama najviše odgovaraju) telekom operatera, drugi je da unajmite uslugu od neke kompanije koja se bavi posredovanjem i nudi vam uslugu koja vama odgovara.
Prvi način je dosta komplikovaniji i inicijalno skuplji, ali se mogu dogovoriti manje i specifične provizije za vaše potrebe, tako da dugoročno možete biti u plusu, procedure ide otprilike ovako:
0. Morate biti registrovani kao pravno lice i za obavljanje djelatnosti koju namjeravate nuditi preko Premium broja (traje od 1-3 mjeseca)
1. Podnosite zahtjev RAK-u za dodjelu Premium rate 091 broja, formular možete naći na ovoj stranici RAK-a (za svakog operatera trebate najmanje jedan različit Premium broj)
2. Podnosite zahtjev Telekom operateru kod kojeg želite uslugu Premium SMS (kontaktirajte službu prodaje ili marketinga)
3. Svima plaćate raznorazne takse za uvođenje usluge (npr. taksa za uvođenje usluge kod BHT iznosi 900KM bez PDV, očekujte isto i kod ostalih), troškove nabavke opreme i integracije rješenja na vašoj strani (kao referentan može vam poslužiti cjenovnik BH Telecoma jer je cjenovnik kod ostalih operatera nedostupan, možete odmah preskočiti na sekciju “4.6 Komercijalni SMS”)
4. Sada možete zaraditi svojih prvih par feninga.
Alternativne metode
Postoji mnoštvo alternativnih metoda kako naplatiti na webu, navesti ću samo par, da pronađete rješenje koje odgovara vašim potrebama morati ćete iskoristiti malo mašte jer je vrlo često potrebno kombinovati više metoda:
mPay je nešto napredniji način korištenja naplate SMS-om i iako se u inostranstvu koristi za mnoštvo usluga u nas nije zaživio osim za transfere kredita korisnicima prepaid paketa, ali je podržan kod sva tri telekom operatera te je detalje potrebne za implementaciju i potpisivanje ugovora moguće dobiti na upit. Ovo rješenje je specifično za svaku državu tako da i pored nastojanja nekih kompanija da naprave jedinstveno šire rješenje, nije pogodno za manje projekte i ciljne grupe rasprostranjene u više država.
WAP ili mobilni internet može poslužiti kao metod da se od korisnika uzmu podaci o kreditnoj kartici i naplata onda izvrši kao i obična naplata putem web gatewaya, više detalja o ovome u drugom članku u ovoj seriji. Posredna rješenja za ovu vrstu naplate nude i poznate kompanije iz svijeta online plaćanja kao: PayPal Mobile, Google Checkout i Amazon Mobile Payments.
Kumulacija iznosa znači da se od korisnika uzimaju svi detalji potrebni za naplatu, ali će se naplata izvršiti tek kada korisnik dostigne određenu sumu potrošenog novca ili nakon određenog vremena. Ova metoda je pogodna za korištenje u kombinaciji sa naplatom kreditnim karticama jer je naplata osigurana, te za distribuciju digitalnog sadržaja malih vrijednosti.
Prepaid kao što vam vjerovatno i samo ime govori, je metoda obilato korištena u svijetu usluga mobilne telefonije, gdje korisnik kupuje određenu količinu kredita koji mu se kasnije stavlja na raspolaganje za korištenje u zamjenu za uslugu koju nudite.
Prošle sedmice sam pronašao još dva servisa za naplatu SMS-om koja mogu biti dopuna zadnjem članku, navedeni servisi su austrijski DaoPay i italijanski OneBip, zašto su ova dva servisa zaslužila poseban članak? Smatram da su provizije vrlo povljne ako se u obzir uzmu neki drugi servisi sličnog tipa.
DaoPay ima vrlo povoljne provizije za europske zemlje i u prosjeku provizija nije veća od 40%, dok je OneBip posebno povoljan za Bosnu i Hercegovinu i zemlje u okruženju. Ukoliko koristite neki drugi servis za naplatu i želite ga preporučiti, molim vas da to uradite u komentarima.
1. Prvi dio: Žiralna i naplata pouzećem - http://klix.com/naplata1
2. Drugi dio: Naplata kreditnim i debitnim karticama - http://klix.com/naplata2
3. Treći dio: Mikrouplate i mobilna naplata - http://klix.com/naplata3
4. Dodatak: Naplata mobitelom - http://klix.com/naplata4
Zahvaljujem kolegi sa lab.ba na odlicnom clanku! Nadam se da ce jos nekome koristiti...
edit:
Kakva su vaša iskustva s naplatom na webu ? najdraza rjesenja ?
ja jos uvijek nisam radio nista s naplatom na webu, ali sada u januaru pokrecem jedan ogromni projekat u kojem bi trebale biti podrzane sve ove metode, s ciljanim podrucjem BiH.
Najprivlacnija za korisnike mi je ova SMS naplata, ali bomge 40% provizije
kreditne kartice su slabo koristene na internetu kod nas...
