Gračanica: Mali bosanski Milano
U vrijeme recesije i krize u Evropi i svijetu na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine cvjeta poduzetništvo i biznis.
Gračanica, Gradačac, Tešanj ali i ostali manji gradovi u ovom dijelu BiH slobodno se mogu nazvati poduzetničkim centrima u kojima djeluju uglavnom porodični biznisi.
Industrijske zone, veliki broj trgovačkih centara, malih i srednjih preduzeća, mali broj nezaposlenih osoba odlike su ovih malih gradova u kojima živi nekoliko hiljada stanovnika.
Pozitivan primjer poduzetništva je svakako Gračanica.
Grad koji nikada nije imao velike socijalističke kombinate razvijao se u Jugoslaviji, baš kao i poslije posljednjeg rata, zahvaljujući preduzetničkoj inicijativi lokalnog stanovništva.
Lokalni novinar Mirsad Čamdžić kazao je za Anadoliju da je Gračanica u bivšoj Jugoslaviji bila pod određenom agendom sredine koja se nije trebala razvijati, ali ta prešutna saglasnost komunističkih vlasti je brzo mobilizirala ljude u Gračanici koji su vrlo rano krenuli sa privatnim biznisom.
Kako kaže, zato Gračanica danas ima slogan: “Od posla čaršija”.
“U bivšoj Jugoslaviji Gračanica je bila treći grad po broju registriranih automobila u odnosu na broj stanovnika, kao i po velikom broju plastičarskih radnji”, kazao je Čamdžić.
Naime, poslije rata Gračanica je nastavila tim tempom.
"Možemo reći da u ovom gradu vlada politička i društvena harmonija u razvoju", pojasnio je Čamdžić i dodao da ovaj grad ima i nedostatak društvenog života zbog čega mladi ljudi odlazeći studirati u nekim većim gradovima, tamo i ostaju.
Dakle, kako kaže Čamdžić, Gračanica sve manje postaje izazov za mlade ljude.
“Gračanica ostaje grad biznisa i onaj ko prođe kroz gračaničku industrijsku zonu vidi da je to jedan mali bosanski Milano”, pojasnio je on.
Da je Gračanica po tradiciji poznato mjesto biznisa potvrdio je i općinski načelnik Nusret Helić.
"I u vrijeme komunizma biznis u Gračanici se smatrao normalnim", pojasnio je Helić i dodao da se u ovom gradu uglavnom radi o porodičnim firmama, manjem biznisu te malim i srednjim preduzećima bez giganata.
Na području ove općine danas ima oko 1.200 poduzetništava, više od 500 privrednih subjekata, radi se o malim i srednjim preduzećima, ali i više od 600-700 samostalnih zanatskih radnji.
"Mi smo domaćini i svim susretima privrednika kako onim iz domaćeg okruženja tako i stranih", ističe općinski načelnik i dodaje da u vrijeme recesije, ova općina ima firme u kojima raste broj zaposlenih.
"Kada je u pitanju broj zaposlenih, mi smo blizu prijeratnog broja, dakle oko 9.500 je zaposleno, a kada pogledate broj nezaposlenih u Zavodu za zapošljavanje onda se malo prepadnete", pojasnio je Helić.
Prema njegovim riječima, oko 8.000 osoba na području ove općine se vodi kao nezaposleno iako to nije stvarni rezultat nezaposlenih, jer su to uglavnom ljudi koji su negdje u biznisu, rade na crno, a tu su prijavljeni.
"Gračanica je sredina u kojoj je biznis broj jedan, grad u kojem je i lokalna vlast okrenuta biznisu", pojasnio je Helić.
On je, govoreći o prošloj godini, rekao da je većina privrednih subjekata uspješno poslovala, a porastao je i broj zaposlenih u odnosu na raniji period.
Helić je kazao i to da imaju veliki broj visokoobrazovanih nezaposlenih osoba, ali i da su u posljednje četiri godine obezbijedili volontiranje za te osobe.
Godišnje oko 100 ljudi obavi volonterski rad i na taj način im pokušavamo obezbjediti da lakše dođu do posla.
Jedna od gračaničkih firmi, koja ove godine obilježava 50. jubilej jeste firma za preradu drveta, proizvodnju i promet "Jadrina" u kojoj su radnici većinski vlasnici.
Direktor ove firme Ramiz Grapkić kazao je za AA da je firma kroz protekli period bila jedna zanatska radionica, a kasnije postala članica "Šipada".
"U ovoj firmi u Gračanici radi 270 radnika, a privatizovana je 2001. godine. U prvobitnoj varijanti radnici su bili 100 postotni vlasnici. Bilo ih je oko 500, a trenutno je oko 100 vlasnika firme", pojasnio je Grapkić.
"Jadrina" se uglavnom bavi proizvodnjom namještaja koji je namijenjen za inostrano tržište. Naime, firma 90 posto proizvoda plasira u inostranstvo.
"Najviše se prodaje u Njemačkoj, Švicarskoj, Holandiji, Austriji, Češkoj te zemljama bivše Jugoslavije. Dakle, prodaje se u cijeloj Evropi", pojasnio je Grapkić.
Nedaleko od Gračanice je i Gradačac,općina poznata kao voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljive u Bosni i Hercegovini.
Najznačajnije industrije na području ove općine su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena.
Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive.
