– Oko 90 posto grafita na fasadama zagrebačkih zgrada, prometnih znakova, autobusnih i tramvajskih stajališta, pothodnika i dr. nema nikakve veze s umjetnošću i riječ je o čistim škrabotinama – smatra Alen Ostojić
Šaranje grafitima po gradskim pročeljima uskoro bi moglo postati prilično opasan hobi jer se gradska uprava odlučila ozbiljno pozabaviti tim problemom. U tu svrhu, nedavno je formiran tim koji ima zadatak da pripremi prijedlog mjera kojima će se u Zagrebu zaustaviti uništavanje javne i privatne imovine te kulturnih dobara.
Narušavanje ugleda
Uz dogradonačelnice Sandru Švaljek i Vesnu Kusin, zanimljivo je da se u timu nalaze i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak i kriminalistica Rosana Kišur. U timu su i šef komunalnih redara Mate Kraljević, vijećnica gradske četvrti Donji grad Sanja Kumpar te zastupnici iz Skupštine, HSLS-ovac Alen Ostojić i Davor Štern s liste Milana Bandića.
– Nedavno smo osnovali radnu skupinu i pripremamo mjere s kojima ćemo se ozbiljno uhvatiti ukoštac s problemom vandalskog grafitiranja – kazala je Sandra Švaljek, predsjednica radne skupine. Dodala je kako je formiran tim od osoba s raznim iskustvom od kojih su se svi u nekom segmentu bavili problematikom grafitiranja pa vjeruje da će u konačnici i rješenja koja ponude imati uspjeha.
– Konkretne poteze nećemo obznaniti u cijelosti jer je iskustvo u drugim gradovima pokazalo da su mjere puno učinkovitije ako nisu poznate – istaknula je Švaljek. Napomenula je i da borba s vandalskim grafiterima nije ni jednostavna ni jeftina pa će konkretni potezi ovisiti i o financijskim mogućnostima Grada. Budući da grafitiranje narušava izgled grada, time i njegovu turističku atraktivnost te umanjuje vrijednost išaranih nekretnina, a grafiti najčešće nose politički i etički neprihvatljive poruke koje ne priliče europskom glavnom gradu, u radnoj skupini su složni da se uz prevenciju mora pristupiti i konkretnim mjerama kažnjavanja. Tu će znatno pomoći javne kamere prometnog redarstva koje su postavljene na mnogim gradskim lokacijama.
Ako se prihvati način hvatanja grafitera na djelu putem kamera, komunalni redari dobit će poruku o lokaciji pa će morati na hitnu intervenciju. No, i tu će morati zatražiti dodatne ovlasti kako bi mogli utvrditi identitet uhvaćene osobe. Sada to komunalni redari ne mogu bez intervencije policije pa će zatražiti i ovlasti da imaju pravo zadržati počinitelja do njihova dolaska. Kako bi pronašli najbolji model za rješenje problema šaranja fasada, poslužit će se i inozemnim primjerima, od New Yorka, Londona, Berlina do Beča i drugih manjih gradova.
Uništavanje imovine
– Oko 90 posto grafita na fasadama zagrebačkih zgrada, prometnih znakova, autobusnih i tramvajskih stajališta, pothodnika i dr. nema nikakve veze s umjetnošću i riječ je o čistim škrabotinama – smatra Alen Ostojić, zastupnik u Skupštini koji je već prije predlagao konkretne mjere u borbi protiv vandalskih grafitera. Smatra i da je važna edukacija javnosti i uključivanje zajednice u rješavanje problema. Inače, uništavanje zidova, motornih vozila i drugih površina grafitima kažnjava se po kaznenom zakonu, a predviđena kazna je od šest mjeseci do čak pet godina ako je nanesena šteta iznad 60 tisuća kuna.
U radnoj skupini je i predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak, i to zbog mnogih grafita koji izražavaju mržnju.
– Hrvatska je zemlja s najviše vandalskih grafita u Europi prema najnovijim podacima pa su nam napokon potrebne konkretne mjere da se taj problem suzbije – kazao je Čičak. Dodao je da su najgori ‘zločesti grafiti’ koji iskazuju mržnju kakvih su prepune gradske ulice.
– Trebamo ljude posvijestiti da grafiti nisu dobri i da se njima uništava nečija imovina – zaključio je predsjednik HHO-a.
U GČ Maksimir kamere na škole, vrtiće, domove zdravlja...
Kamere koje bi mogle odigrati ključnu ulogu u hvatanju grafitera na djelu, osim prometnog redarstva, imaju i brojne druge institucije. Ove godine u Vijeću gradske četvrti Maksimir odlučili su se postaviti 10-ak kamera na škole, vrtiće, dom zdravlja te druge ustanove koje su često na meti uništavanja.
– Ne bih se usudio reći da će kamere odigrati najvažniju ulogu protiv grafitera, no moguće je da će donijeti koristi. Kamere su važne i kod ostalog uništavanja imovine, a osnovni nam je cilj zaštititi djecu i povećati sigurnost u naselju – kazao je Stanko Sačić, predsjednik četvrti.
