Mudrost Indijanaca

Kulturna dešavanja, predstave, izložbe, festivali, obrazovanje i budućnost mladih...

Moderator: Chloe

FortunaBela
Posts: 6376
Joined: 02/01/2005 11:01
Location: SWE

#26

Post by FortunaBela »

U mnogim plemenskim društvima širom svijeta vjerovalo se da je noćni zrak ispunjen lošim i dobrim snovima koji lete. Postojali su brojni načini na koje su ljudi pokušavali da one lijepe dozovu u svoje snove.

Indijanci su u te svrhe pravili hvatače snova. Običaj je bio da se njima daruju novorođena djeca i tek vjenćani parovi.

Indijanci imaju svoju legendu o hvatačima snova. Prije mnogo vremena, kada je svijet još bio mlad, stari vrač iz plemena Lakota bio je na visokoj planini kada je dobio viziju. U toj viziji se Iktomi, veliki učitelj mudrosti, pojavio u obliku pauka. Iktomi mu se obratio na svetom jeziku, a dok je govorio, uzeo je obruč od vrbe koji je imao na sebi konjsku dlaku i perle i počeo da plete mrežu. Pričao je o ciklusima u životu - kako počinjemo život kao bebe, prelazimo kroz djetinjstvo i odrastanje, do starosti kada se ciklus završava. U svakom životnom dobu postoje mnoge sile, neke dobre, a neke loše. Ako slušate dobre sile, one će vas usmjeravati u pravom smjeru. Kada je Iktomi završio priču, dao je vraču mrežu i rekao da je mreža savršen krug sa rupom u sredini, te da treba da je iskoristi da njegovi ljudi pronađu svoje ciljeve, da na pravi način iskoriste svoje ideje, snove i vizije. Ako vjerujete, mreža će uhvatiti vaše dobre ideje, a loše će otići kroz rupu. Vrać je ovo prenio svom narodu i zato sada mnogi Indijanci kače hvatače snova iznad svojih kreveta. Dobro se hvata u mrežu života, a zlo propada kroz rupu u centru mreže i više nije dio njihovih života.

Hvatač se postavlja pored prozora u spavaćoj sobi; prema vjerovanju, u njegovu mrežu hvataju se snovi, od kojih samo oni dobri bivaju zapamćeni. Dobri snovi, znajući put, lebde kroz mrežu, čuvaju u sebi znanje i uspomene, zatim prolaze kroz centar i klize niz perca pravo do osobe koja sanja. Loši snovi se beznadežno upetljavaju u mrežu hvatača snova i izgore na prvoj svjetlosti dana.

Image
User avatar
danas
Posts: 18796
Joined: 11/03/2005 19:40
Location: 10th circle...

#27

Post by danas »

waris wrote:istina je...

upravo jezik hopi-indijanaca, ne poznaje pojam TEMPORA.
U svom jeziku ne razlikuju apsolutno vrijeme.
upravo zbog toga postoje teze, da hopi indijanci nemaju izgradjen osjecaj za vrijeme, ili manje izrazen osjecaj za vrijeme...

zbog cega...

redovno na interviewe sa zakasnjenjem dolaze... :-)
ma nije bolan tacno! :D ovo je zaostalo misljenje koje je ostatak teorija benjamina whorf-a; da hopi nemaju buduce vrijeme (ne da nemaju pojam vremena, vec da ne znaju da naprave buduce vrijeme -- proslo vrijeme svakako postoji u svim indijanskim jezicima, i u njemu su iskazane sve legende i mitovi tih naroda)... ali zaista nije tacno za hopi jezik. koliko ja shvatam, njihova reprezentacija vremena je kompleksnija nego recimo u engleskom, i vecina tih koji su ko fol istrazivali hopi jezik u pocetku, nisu ni bili u stanju da shvate ne-linearni koncept vremena...

evo ti isjecak iz indijanske enciklopedije:
Benjamin Lee Whorf, in the most famous claim of this type, found in Hopi's lack of elaboration in tense-aspect suffixes a linguistic counterpart to the Hopi emphasis on cyclical rather than linear time. However, Whorf's claim that Hopi's relative lack of suffixes distinguishing past, present, and future reflects a disinterest in linear time cannot be extended to the other Pueblo Indian languages, even though the people who speak them have many cultural similarities. Also, Whorf felt that Hopi lacked all tense distinctions corresponding to the tenses of European languages. But later scholars generally agree that Hopi does have a future tense, as in piktani, "he/she will make piki." The -ni suffix indicates a future tense and is comparable to the English auxiliary shall/will. As for languages other than Hopi, Tewa, for example, does have tense-aspect distinctions that correspond to those made in European languages. Indeed, the structural differences within the Pueblo languages make it especially difficult if not impossible to find common structures that might provide a basis for positing a shared worldview of the Pueblo people. What these languages can do that is especially instructive in this area is to redirect our attention to shared patterns of usage that transcend linguistic differences in structure.
http://college.hmco.com/history/readers ... langua.htm
User avatar
danas
Posts: 18796
Joined: 11/03/2005 19:40
Location: 10th circle...

#28

Post by danas »

waris wrote:ma nije bolan tacno!
ops! dobro bolan! :-) zapamtit cu
:-) :-) :-) :D
User avatar
black
Posts: 18618
Joined: 19/06/2004 16:00
Location: ispod tresnje

#29

Post by black »

Sve što Indijanac radi je u krugu, a to je zato što snaga svijeta uvijek djeluje u krugovima i sve pokušava biti okruglo...Nebo je okruglo a čuo sam da je i Zemlja okrugla poput lopte, a takve su i sve zvijezde. Vjetar kada je najmoćniji, vitla. Ptice grade gnijezda u krugovima jer njihova je vjera ista kao i naša...Čak i godišnja doba u svojoj izmjeni čine veliki krug i uvijek se ponovo vraćaju tamo gdije su bila. Čovjekov život je krug od djetinjstva do djetinjstva i tako je u svemu u čemu se snaga kreće.

Crni Los, Oglala Sioux
User avatar
black
Posts: 18618
Joined: 19/06/2004 16:00
Location: ispod tresnje

#30

Post by black »

@cici kao sto nisi vidila procelavog Indijanca isto tako nisi sigurno ni sa bradom :-)
User avatar
danas
Posts: 18796
Joined: 11/03/2005 19:40
Location: 10th circle...

#31

Post by danas »

waris wrote:primjer :

" I onda, sljedeceg dana, vrlo rano u jutro, odprilike u vrijeme kada se suncu molimo, probudio sam djevojcicu.."
ovo je primjer proslog vremena... :D :-) samo zato sto je fraza "sljedeceg dana" spomenuta u recenici, ne znaci da se radi o buducem vremenu -- vrijeme je odredjeno oblikom glagola... probudi-TI = infinitiv; probudi-O = proslo vrijeme; probudi-CU = buduce vrijeme :D :D :D pa mozes imati ovakav tekst: "prosle sedmice smo isli na more. prvi dan smo spavali do podne. sledeceg dana, probudio sam djevojcicu..."... znaci, u pitanju je proslo vrijeme... :-)

fino se u gornjem tekstu kaze da u hopi jeziku postoji buduce vrijeme... slicno shall/will na engleskom, iliti "cu/ces/ce; cemo/cete/ce" po naski :D znaci, gramatciki gledano, "probudicu" djevojcicu postoji u tom jeziku pa nema razloga sad izmisljati stvari o indijanskim jezicima bez potrebe... :-)
FortunaBela
Posts: 6376
Joined: 02/01/2005 11:01
Location: SWE

#32

Post by FortunaBela »

Ova tema je dušu dala da se malo pročisti.... :-?
User avatar
black
Posts: 18618
Joined: 19/06/2004 16:00
Location: ispod tresnje

#33

Post by black »

u pravu si forte....zamolio bih moderatora da malo procisti temu od svih bezpotrebnih komentara..hvala..
vesela
Posts: 1244
Joined: 08/12/2005 20:03

#34

Post by vesela »

@black

procitah, prosirih znanje i nadjoh inspiraciju :)
FFK as Lucy01
Posts: 3336
Joined: 20/04/2005 17:57
Location: USA

#35

Post by FFK as Lucy01 »

Jedna lijepa Indijanska legenda. Izvinjavam se sto je na engleskom :)

Deer Medicine

from Texas Indian Myths and Legends

by Jane Archer

One time the People camped at the base of a mountain near a rushing stream. Over time a person disappeared, then another. The band grew troubled and took their worries to their medicine makers. After sweat lodge purification, after sage and sweet grass cleansing, the medicine makers held council.
"I do not trust those deer," Medicine Man said.
"I trust them less than you." Medicine Woman looked up at the mountain where the deer lived near a large cave.
"I suspect they are stealing our people."
"And keeping them in their cave."
"To eat," Medicine Man said.
"Our people depend on us to care for them."
"And we must do so.
Medicine Man and Medicine Woman walked up the mountain to the cave of the deer.
Guard Deer stood near four sticks at the dark hole of an entrance.
"Good morning," Medicine Woman said. "How are you?"
"You look plump and well," Medicine Man said.
"What food do you eat?" Medicine Woman asked.
"We eat good food," Guard Deer said. "Would you like to see?"
"Yes, we would."
Guard Deer picked up one of the sticks and knocked on the entrance. "One fat buffalo."
A buffalo trotted out.
"That is impressive," Medicine Woman said.
"Watch this." Guard Deer hit the entrance again. "One buffalo calf."
A buffalo calf walked out.
"I am really impressed," Medicine Man said.
"Now you know how we get our food," Guard Deer said. "You may see no more."
"Thank you," Medicine Woman said.
As the medicine makers walked away, they whispered to each other.
"I do not believe that is all in their cave," Medicine Man said.
"I agree. We must find out what else is in there."
They hid behind a large rock while they considered their problem.
"Maybe we could change the sticks when Guard Deer looks the other way," Medicine Man said.
"Guard Deer is too sharp."
"That is true."
"They must change guards soon and the entrance will be unguarded for a brief time," Medicine Woman said.
"We must strike then."
"Yes."
Without making a sound, they worked their way back to the entrance. Concealed behind rocks and plants, they watched and waited. Soon Guard Deer stepped away to consult the next Guard Deer.
They raced to the entrance.
Medicine Woman grabbed a stick and hit the cave. "Two people."
Two warriors walked out.
Medicine Man placed his hand on the stick, and they struck again. "More men."
Many men ran out of the cave. All of them carried bows with arrows in quivers on their backs.
Deer erupted from all directions, but the warriors fought together to drive them back. When the battle was won by the People, most of the deer lay dead. The medicine makers turned to the deer still alive.
"We are the strongest so hereafter we will eat you," Medicine Man said.
"Your skin and bones, all of your body, will be used to help the People," Medicine Woman added.
Guard Deer raised a head. "So be it."
zijancer
Posts: 4749
Joined: 03/08/2004 20:52
Location: 39

#36

Post by zijancer »

black wrote:@cici kao sto nisi vidila procelavog Indijanca isto tako nisi sigurno ni sa bradom :-)
:P :P I'm back :skoljka:
oFFajj ta misao mi se zabola u fJiZzujicu pravo iz neke knjige.. neko pleme..najvjeroFatnije irokeZi su ubijali svakog bijelog covjeka (doseljenika) koji nije imao kosu.. ucinilo mi se da je bilo nesto u vezi sa mogucnostima skalpiranja :cry:..isto tako..ubijali su one koji nose bradu.. :P:D
opPProstite na ovom budajastoM prilogu :cry:
User avatar
black
Posts: 18618
Joined: 19/06/2004 16:00
Location: ispod tresnje

#37

Post by black »

Brate čuj što imam reći. Postojalo je vrijeme kad je našim pradjedovima pripadao ovaj veliki otok. Njihova su se središta prostirala od izlazećeg do zalazećeg Sunca. Veliki Duh stvorio je ovu zemlju za Indijance.
Stvorio je jelena,bivola i druge životinje da bi imali hrane.Stvorio je medvjeda i dabra. Njihove su nam kože služile kao odjeća. Rasprostro je životinje svuda po zemlji i naučio nas da ih hvatamo. Učinio je da kukuruz rađa kako bi smo imali hljeba. Sve je to učinio za svoju crvenu djecu jer ih voli. Kada su se javljale nesuglasice oko lovišta, obično su se rješavale bez mnogo krvoprolića. Ali zao nas je dan zadesio. Vaši su pradjedovi prešli veliku vodu i iskrcali se na ovaj otok. Došli su u malom broju. Naišli su na prijatelje a ne na neprijatelje. Rekli su nam da su pobjegli iz svoje zemlje zbog straha od zlih ljudi i da su ovamo došli da bi mogli slobodno poštivati svoju vjeru. Zatražili su malo mjesta da sjednu. Smilovali smo im se dali smo im što su tražili i sjeli su među nas. Dali smo im kukuruza i mesa, zauzvrat dali su nam otrov.

Bijeli je narod,brate,našao našu zemlju. Pronio se glas o tome i još je bjelaca došlo među nas. Nismo ih se bojali,smatrali smo ih prijateljima. Nazivali su nas braćom. Vjerovali smo im i dali im više prostora. Vremenom njihov je broj znatno porastao. Željeli su još zemlje, željeli su čitavu našu zemlju. Oči su nam se otvorile i duhovi su nam se uznemirili. Došlo je do rata. Indijanci su natjerani da se bore protiv Indijanaca i mnogo je naših ljudi nastradalo. Donijeli su žestoko piće među nas. Bilo je jako i moćno i pokosilo je hiljade.

Brate, naša je zemlja nekad bila velika, a vaša mala. Vi ste sada postali velik narod, a mi jedva da imamo mjesta raširiti naše prostirke. Uzeli ste našu zemlju, ali niste zadovoljni, želite nam nametnuti svoju vjeru.

Brate, nastavi slušati. Kažeš da si poslan da nas podučiš kako da poštujemo Velikog Duha na način koji njemu odgovara, kao i da nas, ako ne prihvatimo vjeru koju vi bjelci propovjedate, čeka nesreća. Kažeš da ste vi u pravu a da smo mi izgubljeni. Kako možemo znati da je to istina? Vidimo da je vaša vjera zapisana u knjizi. Ako je ona namjenjena nama jednako kao i vama zašto je onda Veliki Duh nije dao nama i ne samo nama, već zašto nije podario i našim pradjedovima znanje o toj knjizi i način da je pravilno razumijemo? Jedino znamo ono što nam vi kažete o njoj. Kako znati kada vam možemo vjerovati kada nas je bijeli narod toliko puta prevario?

Brate,kažeš da postoji samo jedan način da se poštuje i služi Veliki Duh. Ako postoji samo jedna vjera,zašto se vi bijelci toliko sporite oko nje? Zašto se svi ne složite kada možete čitati knjigu?

Brate, mi ne razumijemo te stvari. Rečeno nam je da su vašu vjeru primili vaši pradjedovi i da se prenosila s koljena na koljeno. Mi takođe imamo vjeru koja je data našim pradjedovima i koja se prenosila sve do nas, njihove djece. Mi vjerujemo u nju. Ona nas uči da budemo zahvalni za sve dobro što nas zadesi, da se volimo međusobno i stojimo zajedno. Mi se nikad ne svađamo oko vjere.

Brate, Veliki Duh nas je stvorio, ali je napravio velike razlike između svoje bijele i crvene djece. Dao nam je različitu boju kože i različite običaje. Vama je podario vještine. Nama nije otvorio oči za njih. Mi znamo da je sve to istina. Pošto je napravio toliko razlika između nas u drugim stvarima zašto ne bismo mogli zaključiti da nam je podario drugačiju vjeru, koju možemo razumjeti? Veliki Duh ispravno djeluje. On zna šta je najbolje za njegovu djecu. Mi smo zadovoljni.

Brate, mi ne želimo uništiti vašu vjeru, niti vam je oduzeti. Mi jedino želimo poštivati svoju.

Crveni Mundir ( Sogoyewapha ) Seneca , Iz odgovora misionaru Cramu

evo i muzicka podloga - Indian Sacred Spirit

http://rapidshare.de/files/10324568/12_ ... f.mp3.html
User avatar
black
Posts: 18618
Joined: 19/06/2004 16:00
Location: ispod tresnje

#38

Post by black »

Mudar čovjek duboko vjeruje u tišinu - znak savršene ravnoteže. Tišina je potpuna uravnoteženost tijela, uma i duha. Onaj tko uspije ostati miran i netaknut olujama postojanja - da mu list ne zatreperi na stablu, niti se valić pokrene na površini sjajnog jezera - ima po shvaćanju mudraca savršen način života. Tišina je temelj karaktera.

Wahpeton Santee Sioux
FortunaBela
Posts: 6376
Joined: 02/01/2005 11:01
Location: SWE

#39

Post by FortunaBela »

Bože, daj mi mirnoću
da podnesem stvari koje
ne mogu promijeniti,
daj mi hrabrost da
promijenim stvari koje
mogu promijeniti,
i daj mi mudrost da
razlikujem jedno
od drugoga.

Molitva Siouxa
User avatar
black
Posts: 18618
Joined: 19/06/2004 16:00
Location: ispod tresnje

#40

Post by black »

...evo te iste molitve Siouxa ali citava... :)

Dozvoli da se moje ruke
pune poštovanja dotaknu
stvari koje si Ti stvorio.
Izoštri moje uho da
čuje tvoj glas.
Učini me mudrim kako
bih spoznao nauk
koji si Ti
tajnovito stavio u svaki list,
u svaki kamen.

Tražim snagu, ali ne da
bih nadjačao svoju braću,
nego samo da bih
nadvladao svog najvećeg
neprijatelja - samoga sebe.
Bože, daj mi mirnoću
da podnesem stvari koje
ne mogu promijeniti,
daj mi hrabrost da
promijenim stvari koje
mogu promijeniti,
i daj mi mudrost da
razlikujem jedno
od drugoga.

Neka ne budem zaštićen
od opasnosti već da se bez
straha suočim s njom.
Neka ne molim za
smirenje moga bola već za
jako srce da ga savladam.
Neka ne tražim saveznike
u životnoj borbi već da se
oslonim na vlastite snage.
Neka ne preklinjem za
spas od straha već za nadu
da osvojim svoju slobodu.
Post Reply