moze li Bosna opstati bez stranaca?????

[u zelenom lugu lugar]

NOVA AMERIČKA STUDIJA - MOGUĆI PUTOKAZ ZA
KONFERENCIJU O BiH U MAJU OVE GODINE

Bez stranaca BiH nije održiva

Već je najavljeno da će ove godine, u kojoj se navršava desetljeće od potpisivanja daytonskog sporazuma, vodeće svjetske sile intenzivirati preispitivanje, odnosno mijenjanje njegovih odrednica, a to znači i ustavnog uređenja BiH. Na ovim je stupcima tako bilo riječi o ženevskom skupu 20. i 21. listopada ove godine, iza kojeg, osim nekih UN-ovih struktura, čini se, uglavnom stoje socijaldemokratski političari s njemačkoga govornog područja, na čelu s bivšim visokim predstavnikom Wolfgangom Petritschem.
Ali, još prije toga, u svibnju ove godine, trebala bi se održati slična međunarodna konferencija, na još neodređenome mjestu u SAD-u, čiji su inicijatori Amerikanci, i to konkretno Centar za razvitak Balkana (CBD) - ranije poznat pod imenom Prijatelji Bosne (FOB) - iz američkoga grada Maynarda (okolica Bostona), kao i Projekt Daytonski mirovni sporazumi. Nedavno je ovaj centar objavio opsežan "Politički prikaz zemalja i područja bivše Jugoslavije" iz pera Jamie Ekern, ali uz urednički udjel Eda Agroa, Barbare Ayotte, Adama Golda i ravnatelja Centra Glenna Ruge. Budući da je prvo poglavlje ovoga prikaza posvećeno Bosni i Hercegovini, nije nelogična pretpostavka da bi on uvelike mogao odrediti i smjer kojim bi išla i najavljena konferencija.
Za razliku od ženevskog skupa, koji bi, dakle, imao prvenstveno europski kut gledanja, ovaj je uočljivo angloamerički. Vidi se to i iz popisa korištenih izvora: riječ je gotovo odreda o američkim državnim (State Department), paradržavnim (Freedom House) i medijskim ustanovama (Associated Press, Radio Slobodna Europa), zatim britanskim (Institut za izvješćivanje o ratu i miru - IWPR, BBC), kao i onima iz "Soroseve galaksije" (Transitions Online - TOL).
CBD-ov politički prikaz stanja počinje kratkim rezimeom novije političke povijesti BiH od travnja 1992. godine, kada se ona "odcijepila" od Jugoslavije (je li slučajno da mnogi stranci tako često pogrešno - i potpuno suprotno pravorijeku Badinterove komisije, koja govori o "raspadu" bivše države - rabe izraz "secesija"?). U ovom dijelu znakovito je i da se ne govori o srbijanskoj agresiji, već je rat naprosto "izbio". A i tzv. Armija BiH, prema CBD-ovu prikazu, borila se za "očuvanje nezavisne, unitarne države" protiv "dviju različitih skupina": "radikalnih bosanskih Srba" i "etničkih Hrvata, koji su također bili blisko povezani sa svojom subraćom u samoj Hrvatskoj i također su proglasili vlastitu bosansko-hrvatsku državu, Herceg-Bosnu 1993. godine". Prikaz spomenutu muslimansku vojsku, također u skladu s američkim viđenjem, naziva "bosanskim vladinim snagama".
CBD-ov tekst dalje predstavlja državnu strukturu poslijedaytonske BiH, za koju ističe da je "izuzetno složena". "Mnogi promatrači bosanske političke scene kritični su prema državnom ustroju stvorenom daytonskim sporazumom", kaže se u studiji. "Oni tvrde da je ovakav sustav previše usitnjen i da je zacementirao etnicitet kao glavnu političku razdjelnicu. Ova usitnjenost, uz izdašne ovlasti koje je Dayton dodijelio OHR-u, znači da bosanska državna struktura bez stranog nadzora nije samoodrživa".
Temeljna misao u poglavlju "Politički krajolik i trendovi" je da nakon Daytona politikom u BiH vladaju "tvrdokorne političke stranke, koje se i dalje oslanjaju na etnička načela i nacionalističku ideologiju". Izuzetak su, prema ovom prikazu, političke prilike u Federaciji nakon izbora 2000. godine, kada je "Alijansa za promjene" prvi put "dobila skupštinsku većinu", odnosno kada "prvi put po završetku rata tvrdokorne stranke nisu imale vlast na svim razinama političkog sustava".
Surovi, pak, obračun s Hrvatskom samoupravom studija apsolvira kratko i umjereno lažljivo: "Hrvatski HDZ, nezadovoljan svojim lošim rezultatima, počeo je agitirati za 'bosansko-hrvatsku samoupravu'. Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, nepopustljiv prema toj pobuni, izbacio je Hrvata Antu Jelavića iz tročlanog predsjedništva".

[Ajrodrom2]

Jeste ako se rodi novi tito.

[Kazimoglu]

moze li Bosna opstati bez stranaca?????

A zasto ne bi mogla? Ima toliko nadarenih i vrijednih ubica i koljaca, da joj druga pomoc i ne treba. sudije kradljivki ili manijaci, tuzioci koji 10 godina nista nisu radili, osi mizmisljati staromodna obecanja, navodi osbodjenja iz decembra "zadnja rupa gdje civilizacija nije stigla" ili nesto slicno ili jos gore, a smatra se dio evrope.

pa stranci i dolaze pod 100% opasnoscu po zivot, u zemlju gdje su sudije razbojnici, kradljivci i vodje teroristikih organizacija.

[margareta]

moze li Bosna opstati bez stranaca?????

A zasto ne bi mogla? Ima toliko nadarenih i vrijednih ubica i koljaca, da joj druga pomoc i ne treba. sudije kradljivki ili manijaci, tuzioci koji 10 godina nista nisu radili, osi mizmisljati staromodna obecanja, navodi osbodjenja iz decembra "zadnja rupa gdje civilizacija nije stigla" ili nesto slicno ili jos gore, a smatra se dio evrope.

pa stranci i dolaze pod 100% opasnoscu po zivot, u zemlju gdje su sudije razbojnici, kradljivci i vodje teroristikih organizacija.

Kazimoglu stranci su samo pomocni koordinatori navedenih kategorija.
Stoga sa nase politicke scene moraju sjasiti i stranci i domaca apokalipsa.

[Kazimoglu]

Jeste Margareta. Ali nije bilo dovoljno mase da ih doceka. Vidis Paddy bio savjetnik gosp. Karadzicu, i objasnjavao mu kako se radi posao, a bosnjiaci se pomamali dok ga nisu doveli, da im sredi "zajednicku" drzavu. Problem je izgelda u vecinskoj maniji. Maticar sef drzave, neskolovona búdala, najveci domet zakonodavne misli na Balkanu, sudije i pravnici koji su vec dva sistema rusili izgraduju drzavu. i hebnu narod i mozak i ono malo dobre volje na zapadu.

Niko u BiH nikada nije ni pokrenuo postupak za sudije koje su silovale devojcice i prodavale zene kao na majmunskoj pijaci.

[digger]

Moze li Bosna opstati bez stranaca?

Obzirom da je citava politika BiH jedan veliki nefunkcionalni cirkus, nije cudno da trebamo stranu prinudnu upravu.

A za 3,000 KM mjesecno, naci ce se uvijek dovoljno domacih parlamentaraca kojima ovaj status quo odgovara.