Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
- Pitar s Kariba
- Posts: 856
- Joined: 01/06/2007 09:34
- Location: Karibi
#326 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Mislim da bi idealno rješenje bilo ovaj most izgraditi kod Papagajke, a onaj odozgo, od nedavno zvani pederski, premjestiti ispred Akademije. Taman bi se nekako sve posložilo i sparilo 
- Chisum
- Posts: 4694
- Joined: 12/02/2009 13:25
- Location: SARAJEVO
#327 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
ins wrote:Ta "tepsija" i jeste zvanicno bila prihvacena kao rjesenje, puno prije raspisivanja konkursa na kojem je odabrano ovo rjesenje po kojem se radi, jos u 90-im.Chisum wrote:winnie wrote:jesam li ja sanjao ili je prije par godina bila priča da će most biti u obliku kruga, kao neka tepsija, manji trg ispred akademije? očekivao sam nešto tako a ovo... vidjećemo na kraju kad završe
Ta "tepsija" je bila Obralicev prijedlog, jos sa starog, prvog konkursa, o kome sam pricao u jednom od ranijih postova, konkursa koji je oboren jer, zaista, nije bilo nekih spektakularnih rijesenja, ali su se barem kretala u duhu onoga za cime se tragalo... a onda - naglo odstupanje... I evo ga do cega smo dosli.
"Tepsija" je po svemu bila besprijekorno rjesenja, zato je i bila prihvacena odmah kao ideja, bez konkursa, ali se u izvedbenom dijelu pokazala kao neizvodiva. Tj izvodiva, ali suludo skupa!
Koliko ja znam, bila bi napravljena od armiranog betona, u odredjenom precniku, i oslanjala bi se samo jednim kracim dijelom svog obruba na obje strane rijeke. E sad, tu je nastao problem, jer su obje obale rijeke u jako losem stanju, pogotovo ona Kulina bana. Ispalo je da bi se zbog oslanjanja "tepsije" morala potpuno nanovo izgraditi Kulina bana u duzini cca 200 metara, i to na nacin da se srusi postojeci AU podzid, iskopaju temelji ispod nivoa Miljacke, još dublje ugrade "šipovi", pa da se ponovo uradi podzid, pa sve to "podigne" na nivo danasnje ceste. Istovremeno, cijelu lijevu obalu Maka Dizdara bi se moralo na jednak nacin uraditi, dok bi samu zgradu ALU trebalo dodatno ojacaciti u temeljima. Kada podvuces crtu...
Tepsija jeste prihvacena kao rjesenje, ali je, o cemu sam ranije pricao, sve to kasnije gurnuto nastranu. Ko poznaje rjesenja koja su nudjena na ovom konkursu znace zasto kazem da se kompletan natjecaj, gledajuci sveukupnu ocjenu, nije proslavio.
Ne bih se slozio sa tobom da se radilo o besprijekornom rjesenju - daleko od toga, a takvo misljenje je djelilo i vecina onih koji su se pitali u to doba, pa, i pored toga sto se jedan od projekata morao usvojiti kao "najbolji", odmah se znalo da od toga nece biti nista, a ako poznajes situaciju, znaces i zasto, te kakvi su komentari bili nakon konkursa. A uz sve to i tvoja opaska na samu skupu realizaciju projekta stoji. Pogotovo u ono doba...
Inace, Obralicev koncept mozda u svojoj materijalizaciji i nije bio najspretniji, mozda je simbolika isla i previse nisko, ali da je bio na putu pravog rjesenja - bio je. Meni nije zao sto se nije usvojio Obralicev koncept - da budem iskren, laknulo mi je kada sam po reakcijama ostalih u ta doba shvatio da od toga nece biti nista ni nekoliko godina nakon samog konkursa - meni je zao sto se nije nastavilo sa radom u istom smjeru, pa bi, nakon brojnih pokusaja, za nekoliko godina, doslo i nesto vrijedno te "famozne" prve nagrade i vrijedno, STO JE NAJVAZNIJE U OVOM SLUCAJU, ove lokacije, koja se ne nudi tako cesto na raspolaganje.
Inace Obralicev koncept, o kojem govorimo, desio se nedugo nakon zavrsnih uoblicavanja (bolje reci zavrsnih lopovluka) na regulacionom planu Tomo Maserik, koji je Zavod "pustio" nekad nakon kraja rata, tamo negdje 96-97 koliko se sjecam, kada se vidjelo da se pocinje sa odstupanjima i raznim marifetlucima u reziji Jamakovica i ekipe, a onda, godinu-dvije nakon toga doslo je i do ovog konkursa koji je na kraju zanemaren i oboren. I da se danas doslo do nekon ocekivanog rjesenja, ja bih rekao da je taj stari konkurs s razlogom oboren, ali posto se doslo dokle se doslo, mogu samo da zalim sto je sve otislo u krivom pravcu, pa na kraju imamo most koji nema veze ni sa jednim jedinim planom na kojima je radilo mnostvo sarajevskih arhitekata tokom dugog niza godina.
Ovo je na kraju zaista zavrsilo kao da je neko dao djeci da se malo igraju s necim sto niti razumiju, niti poznaju.
Mene samo cudi zasto je Asocijacija, kojoj je tada na celu bio Golos, koji je tu asocijaciju vodio prilicno dobro, mozda i najbolje u zadnje vrijeme - a Asocijacija je ucestvovala u pravljenju programa ovog konkursa - dozvolila da sve ode u ovom smjeru.
-
matt9
- Posts: 203
- Joined: 28/03/2012 17:32
#328 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
L.e.g wrote:mozda otvoriti podtemu " nadimak novog mosta" .....jer poznato je da vecina gradjevina dobije alternativno ime
- -LIBERO-
- Čiča Gliša
- Posts: 15604
- Joined: 11/02/2008 01:27
- Location: Vedran Puljic R.I.P- Istina za Vedrana!-Nepravda bilo gdje, prijetnja je pravdi svugdje-M.L.King.
#329 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Eno poceli su postavljati "pod". Neke kao limeno-metalne ploce , nesto tako. Barm koliko sam mogao primjetiti za sekundu koliko som autom prolazio pored mosta. Uglavnom, nesto se postavlja tj. presvlaci se most 
-
DON_eARL
- Posts: 3851
- Joined: 31/10/2010 22:26
#330 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Ja prosto ne mogu da vjerujem da ova ideja nije prošla.
http://arhitektonika.ba/projekt/pje%C5% ... i-rad-2008
http://arhitektonika.ba/projekt/pje%C5% ... i-rad-2008
-
Begovica
- Posts: 80
- Joined: 17/09/2003 00:00
#331 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Baš vala. A i ovaj njihov projekt spomenika poginuloj djeci je deset puta bolji od onog napravljenog..
-
casanova123
- Posts: 1495
- Joined: 04/04/2011 22:16
#332 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
kakva je ova zuta boja.. bas mi se ne svidja sto je ovako zuto xD
inace dizajn je pravo zanimljiv ali vidjet cemo kako ce na kraju sve da ispšadne
inace dizajn je pravo zanimljiv ali vidjet cemo kako ce na kraju sve da ispšadne
- Control panel
- Posts: 5970
- Joined: 10/04/2008 12:12
- Location: Sarajevo
#333 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
ja se nadam da ce ga miljacka sto prije odnijeticasanova123 wrote:kakva je ova zuta boja.. bas mi se ne svidja sto je ovako zuto xD
inace dizajn je pravo zanimljiv ali vidjet cemo kako ce na kraju sve da ispšadne
-
emirolini
- Posts: 3850
- Joined: 26/11/2007 15:35
- Location: TUZLA
#334 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
pa nece biti zut! to je temeljna boja 
-
Cenzura.Vlada
- Posts: 36
- Joined: 10/04/2012 22:44
#335 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Slazem se sa dijelom da je most skroz nepotreban, cista ekstravagancija za nase finansijske uslove.Asana wrote:Nikad nisam vidjela veliku potrebu za tim mostom... kakav je argument da je on potreban jer ti inace treba 6-7 minuta pjesacenja, pa u pitanju je setalistetu i treba pjesaciti ...
sigurno ce biti preskup (opet kombinacije materijala, zeleno staklo i metal...)
meni se osobno ne svidja takav most ispred onakve akademije, no to je stvra ukusa...
ali ono sto meni licno smeta jeste da ce otvoriti mogucnost da djeca i cuke direktno izlete na jednu od najfrekventnijih ulica i zavrse pod tockovima ... to je bilo jedno od rijetkih mjesta gdje si imao pregled ko dolazi, odakle, gdje tvoj mali pjesak ide, treba li intervenirati i djecu "hvatati" ... sad treba biti na pet koraka udaljen ...
U dizajn necu ulaziti, nema potrebe, to je pitanje ukusa.
- tag33
- Posts: 768
- Joined: 19/02/2012 14:19
#336 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Naravno da je uspjeh, pa tu je most zaista potreban.
-
Bodkin
- Posts: 22621
- Joined: 03/09/2008 00:48
- Location: Overseas
#337 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
ako je negdje potreban to je tu. da 5 puta moras obici okolo pitao bih te treba liCenzura.Vlada wrote:Slazem se sa dijelom da je most skroz nepotreban, cista ekstravagancija za nase finansijske uslove.Asana wrote:Nikad nisam vidjela veliku potrebu za tim mostom... kakav je argument da je on potreban jer ti inace treba 6-7 minuta pjesacenja, pa u pitanju je setalistetu i treba pjesaciti ...
sigurno ce biti preskup (opet kombinacije materijala, zeleno staklo i metal...)
meni se osobno ne svidja takav most ispred onakve akademije, no to je stvra ukusa...
ali ono sto meni licno smeta jeste da ce otvoriti mogucnost da djeca i cuke direktno izlete na jednu od najfrekventnijih ulica i zavrse pod tockovima ... to je bilo jedno od rijetkih mjesta gdje si imao pregled ko dolazi, odakle, gdje tvoj mali pjesak ide, treba li intervenirati i djecu "hvatati" ... sad treba biti na pet koraka udaljen ...
U dizajn necu ulaziti, nema potrebe, to je pitanje ukusa.
-
shuriken'
- Posts: 99
- Joined: 16/05/2011 15:01
#338 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Most, novorođenče i vječnost
Piše: Ahmed Burić
Za večeri kad malo opadne sarajevska buka od prenatrpanosti automobila i čovjek sjedne sam sa sobom da svede račune od prethodnoga dana, misli često odlutaju u bezvremenska pitanja. Mislim o tome ko se novi rodio u Sarajevu. U glavi slikam mala, u bijelo umotana bića što će crveni u licu od šoka dolaska na ovaj svijet biti stanovnici Sarajeva, Bosne i Hercegovine, građani svijeta. Zatim, nagađam kakva će biti epoha u kojoj će živjeti i ko će od njih, možda, utisnuti trajni pečat u život grada, a čiji će život, barem naizgled, proći manje opažen. Potom, zagledam i nove građevine dokle seže pogled s moga prozora, i mislim o sudbinama iza njih. Život grada je uvijek simbioza između čovjeka i prostora, ljudi i građevine skoro oduvijek vode borbu za neku vrstu harmonije koja im treba omogućiti bolji i udobniji život.
Prije nekoliko mjeseci jedan je mladi bračni par u zgradi preko puta dobio prinovu. Mladi roditelji su užurbano sretni, lijepo ih je, za ovih svježih proljetnih dana, gledati kako s pažljivo umotanom bebom izlaze na ulicu. I slušati dječiji plač, taj prvi znak objave da se to malo biće upisalo u beskrajnu knjigu žitelja ove planete.
Komšija bi susjeda
A tamo, iza zgrade u koju se, kao i u duše komšiluka, uselilo novorođenče nastaje most. U obliku čuvene Mobiusove trake, postavljen malo ukoso u odnosu na ulaz u Akademiju likovnih umjetnosti, nastalo je djelo koje će Grad, svojstveno svome mentalitetu indirektnog govora i stalnog traženja razloga “protiv”, sasvim sigurno, teže prihvatiti nego neku klasičniju konstrukciju. Mi bismo, i pored sasvim razumnih razloga “za” ovakav most lakše prihvatili neku “novu” Drveniju ili Latinsku ćupriju. Mi teško primamo novo, i često smo nepovjerljivi prema novim komšijama i susjedima, zaziremo od novih ideja i u prošlosti volimo tražiti objašnjenja sadašnjosti. Ali, to djetetu rođenom preko puta, nije bitno. Ono će, skoro sasvim sigurno, prelaziti taj most.
Nije na nekome ko ovo piše, niti je ikakav cilj ovoga teksta da “brani” i “napada”. Pogotovo ne sa tehničke strane. To treba ostaviti struci: ali, ima neke najave prosperiteta, pa ako hoćete i poetske pravde u tome da su ovaj most projektirali široj javnosti ne baš previše poznati studenti ALU (njih troje), plus jedna konsultantica i jedan statičar, uz superviziju poznatog arhitekta koji će, nakon što most dobije svoj konačan oblik objasniti i svoje razloge istrajavanja na ovoj. Ona spaja šetalište s lijeve i ulaz u Radićevu ulicu s desne strane Miljacke.
Tehnika struci, a narodu most
Dakle, funkcionalnost, oblikovnost, ekskluzivnost konstrukcije, sve te aspekte do kojih se može doći, neka o tome odlučuje i ocjenjuje ko treba. Uostalom, most nije ni završen, svi već imaju mišljenje o tome, a te su stvari uvijek mač s dvije oštrice. Baš kao je sada nemoguće utvrditi da li će novorođenče iz zgrade preko puta biti astrofizičar, taksist ili muzičar, tako je nemoguće prejudicirati koliko će Sarajlije i oni koji u ovaj grad dođu voljeti most i koliko će im i na koje načine koristiti. Za nas koji živimo u komšiluku u ovom je trenutku bitno da nam skraćuje put do srca grada za nekih desetak minuta, i da nakon toliko godina, Sarajevo ima novi most. I da su ga u blizini neke akademske institucije zamislili ljudi koji su tu učili neke vještine.
Moglo bi se reći da je za Sarajevo u ovom trenutku najvažnije da u većini disciplina korespondira sa metodima i poetikama koje nastaju paralelno na drugim krajevima svijeta. Ako se u tome i ne “pogodi sto posto”, te stvari ne treba osuđivati, nego im dati šansu, jer su one samo jedna od karika koje trebaju doprinijeti razvoju i zrelosti nekog prostora u kojem će se, nekada, pojaviti i neko pravo remek-djelo, a ne ono što nam se pokušava poturiti pod nos kao jedino moguće rješenje.
Stop kasabizaciji
To je, prvenstveno, važno zbog dekasabizacije mentaliteta koji je opet upao u međuprostor između nekadašnje slike Sarajeva, koja može biti lažna i lažirana, upravo kao i ona koja se danas hoće nametnuti kao dominantna. I dobro je da se na svim stranama demokratizira javnost u kojoj je Sarajevo relevantnija sredina što više različitih, relevantnih glasova ima u njoj.
Arhitekti često znaju biti dobri pisci. Postoji i podjela u kojoj se postavlja pitanje je li dobar pisac vrtlar ili arhitekt. Nema odgovora na to, a najbolje je kad je i jedno i drugo. U iščitavanju Speerovih dnevnika iz Spandaua ili misli Plečnika, Wrighta ili Zahe Hadid ima često one genijalne začudnosti, ponekad i dječje zaigranosti koje znaju biti najpoželjnijim supstancama nekog umjetničkog djela. S druge strane, način na koji je Ivo Andrić u jednoj od svojih najpoznatijih pripovijetki “Most na Žepi” opisao odnos razumijevanja čovjeka i mosta uvijek nas iznova tjera da provjeravamo uvriježene stereotipe i da se sjetimo da građevine nisu samo tu da bi nas nadživjele ili obavile funkciju stanovanja ili prelaska rijeke s jedne strane na drugu.
One su tu da zamislimo pobratimstvo naših sudbina s njima, jer građevine često o pojedinim gradovima i epohama govore više od biografija poznatih ljudi ili političkih istorija nekih krajeva.
Neku noć sam, kriomice, iako je prostor još uvijek ograđen, prešao preko novog mosta. Pogledao sam ga s obje strane, i podigao glavu da vidim i njegovu kupolu, kao što se u oči gleda neko koga srećeš prvi put. Prvi dojam zna prevariti, ali u velikom broju slučajeva ono što naše oči vide prvi put ostaje temelj onoga što ćemo o tome nečemu ili nekome misliti ostatak života. Most se prijateljski pružio i malo čuđenje koje je mogao primijetiti u meni, sasvim sigurno, neće uzeti za zlo. “Bićemo prijatelji, ti i ja”, rekao sam. I zažalio zbog činjenice da je među ljudima previše onih koji su zbog onoga što misle da je u tom trenutku istina, spremni žrtvovati sve ono što ih je zbližavalo s onima koji ne misle kao oni.
Tim se ljudima teško vratiti, a čini se da nema ni razloga za to. S mostovima je drugačije. Njima se uvijek treba vraćati, oni su istovremeno vječni, ali i novorođenčad. Iako stvoreni ljudskom rukom imaju moć da ispričaju i čuvaju priče bolje od nas samih.
Radiosarajevo.ba
Piše: Ahmed Burić
Za večeri kad malo opadne sarajevska buka od prenatrpanosti automobila i čovjek sjedne sam sa sobom da svede račune od prethodnoga dana, misli često odlutaju u bezvremenska pitanja. Mislim o tome ko se novi rodio u Sarajevu. U glavi slikam mala, u bijelo umotana bića što će crveni u licu od šoka dolaska na ovaj svijet biti stanovnici Sarajeva, Bosne i Hercegovine, građani svijeta. Zatim, nagađam kakva će biti epoha u kojoj će živjeti i ko će od njih, možda, utisnuti trajni pečat u život grada, a čiji će život, barem naizgled, proći manje opažen. Potom, zagledam i nove građevine dokle seže pogled s moga prozora, i mislim o sudbinama iza njih. Život grada je uvijek simbioza između čovjeka i prostora, ljudi i građevine skoro oduvijek vode borbu za neku vrstu harmonije koja im treba omogućiti bolji i udobniji život.
Prije nekoliko mjeseci jedan je mladi bračni par u zgradi preko puta dobio prinovu. Mladi roditelji su užurbano sretni, lijepo ih je, za ovih svježih proljetnih dana, gledati kako s pažljivo umotanom bebom izlaze na ulicu. I slušati dječiji plač, taj prvi znak objave da se to malo biće upisalo u beskrajnu knjigu žitelja ove planete.
Komšija bi susjeda
A tamo, iza zgrade u koju se, kao i u duše komšiluka, uselilo novorođenče nastaje most. U obliku čuvene Mobiusove trake, postavljen malo ukoso u odnosu na ulaz u Akademiju likovnih umjetnosti, nastalo je djelo koje će Grad, svojstveno svome mentalitetu indirektnog govora i stalnog traženja razloga “protiv”, sasvim sigurno, teže prihvatiti nego neku klasičniju konstrukciju. Mi bismo, i pored sasvim razumnih razloga “za” ovakav most lakše prihvatili neku “novu” Drveniju ili Latinsku ćupriju. Mi teško primamo novo, i često smo nepovjerljivi prema novim komšijama i susjedima, zaziremo od novih ideja i u prošlosti volimo tražiti objašnjenja sadašnjosti. Ali, to djetetu rođenom preko puta, nije bitno. Ono će, skoro sasvim sigurno, prelaziti taj most.
Nije na nekome ko ovo piše, niti je ikakav cilj ovoga teksta da “brani” i “napada”. Pogotovo ne sa tehničke strane. To treba ostaviti struci: ali, ima neke najave prosperiteta, pa ako hoćete i poetske pravde u tome da su ovaj most projektirali široj javnosti ne baš previše poznati studenti ALU (njih troje), plus jedna konsultantica i jedan statičar, uz superviziju poznatog arhitekta koji će, nakon što most dobije svoj konačan oblik objasniti i svoje razloge istrajavanja na ovoj. Ona spaja šetalište s lijeve i ulaz u Radićevu ulicu s desne strane Miljacke.
Tehnika struci, a narodu most
Dakle, funkcionalnost, oblikovnost, ekskluzivnost konstrukcije, sve te aspekte do kojih se može doći, neka o tome odlučuje i ocjenjuje ko treba. Uostalom, most nije ni završen, svi već imaju mišljenje o tome, a te su stvari uvijek mač s dvije oštrice. Baš kao je sada nemoguće utvrditi da li će novorođenče iz zgrade preko puta biti astrofizičar, taksist ili muzičar, tako je nemoguće prejudicirati koliko će Sarajlije i oni koji u ovaj grad dođu voljeti most i koliko će im i na koje načine koristiti. Za nas koji živimo u komšiluku u ovom je trenutku bitno da nam skraćuje put do srca grada za nekih desetak minuta, i da nakon toliko godina, Sarajevo ima novi most. I da su ga u blizini neke akademske institucije zamislili ljudi koji su tu učili neke vještine.
Moglo bi se reći da je za Sarajevo u ovom trenutku najvažnije da u većini disciplina korespondira sa metodima i poetikama koje nastaju paralelno na drugim krajevima svijeta. Ako se u tome i ne “pogodi sto posto”, te stvari ne treba osuđivati, nego im dati šansu, jer su one samo jedna od karika koje trebaju doprinijeti razvoju i zrelosti nekog prostora u kojem će se, nekada, pojaviti i neko pravo remek-djelo, a ne ono što nam se pokušava poturiti pod nos kao jedino moguće rješenje.
Stop kasabizaciji
To je, prvenstveno, važno zbog dekasabizacije mentaliteta koji je opet upao u međuprostor između nekadašnje slike Sarajeva, koja može biti lažna i lažirana, upravo kao i ona koja se danas hoće nametnuti kao dominantna. I dobro je da se na svim stranama demokratizira javnost u kojoj je Sarajevo relevantnija sredina što više različitih, relevantnih glasova ima u njoj.
Arhitekti često znaju biti dobri pisci. Postoji i podjela u kojoj se postavlja pitanje je li dobar pisac vrtlar ili arhitekt. Nema odgovora na to, a najbolje je kad je i jedno i drugo. U iščitavanju Speerovih dnevnika iz Spandaua ili misli Plečnika, Wrighta ili Zahe Hadid ima često one genijalne začudnosti, ponekad i dječje zaigranosti koje znaju biti najpoželjnijim supstancama nekog umjetničkog djela. S druge strane, način na koji je Ivo Andrić u jednoj od svojih najpoznatijih pripovijetki “Most na Žepi” opisao odnos razumijevanja čovjeka i mosta uvijek nas iznova tjera da provjeravamo uvriježene stereotipe i da se sjetimo da građevine nisu samo tu da bi nas nadživjele ili obavile funkciju stanovanja ili prelaska rijeke s jedne strane na drugu.
One su tu da zamislimo pobratimstvo naših sudbina s njima, jer građevine često o pojedinim gradovima i epohama govore više od biografija poznatih ljudi ili političkih istorija nekih krajeva.
Neku noć sam, kriomice, iako je prostor još uvijek ograđen, prešao preko novog mosta. Pogledao sam ga s obje strane, i podigao glavu da vidim i njegovu kupolu, kao što se u oči gleda neko koga srećeš prvi put. Prvi dojam zna prevariti, ali u velikom broju slučajeva ono što naše oči vide prvi put ostaje temelj onoga što ćemo o tome nečemu ili nekome misliti ostatak života. Most se prijateljski pružio i malo čuđenje koje je mogao primijetiti u meni, sasvim sigurno, neće uzeti za zlo. “Bićemo prijatelji, ti i ja”, rekao sam. I zažalio zbog činjenice da je među ljudima previše onih koji su zbog onoga što misle da je u tom trenutku istina, spremni žrtvovati sve ono što ih je zbližavalo s onima koji ne misle kao oni.
Tim se ljudima teško vratiti, a čini se da nema ni razloga za to. S mostovima je drugačije. Njima se uvijek treba vraćati, oni su istovremeno vječni, ali i novorođenčad. Iako stvoreni ljudskom rukom imaju moć da ispričaju i čuvaju priče bolje od nas samih.
Radiosarajevo.ba
-
MADMalice
- Posts: 235
- Joined: 29/01/2011 11:50
#339 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Ja mislim da ce na tom mostu crna hronika dobiti jos koji page! Taman da predjes u drugu "traku" kad neko te po glavi i u rijeku! 
Salu na stranu. Projekat prije svega nije izveden kako je osmisljeno u idejnom rjesenju. Luk je izveden spljosteno i nevjerojatno je koliko je izgubio na dramaticnosti zbog toga. Sada izgleda kao da ga je val poklopio ili nesto sl.
Iako podrzavam sto su se i mladi ukljucili u izgradnju grada, tj. npokon im se dala prilika od pocetka nisam bila obozavatelj ovog rjesenja, ali ni drugig slicnih. Smatram da je akademija trebala dobiti direktan pristup, bez skretanja u desno ili lijevo, kako bi se naglasilo njeno procelje. Nekako mi sama prica iza ideje, skretanje kao priprema za ono sto ce se otvoriti pred nama, odnosno spajanje dva svijeta, dvije graditeljske epohe i sl., ne pije vodu. Akademija kao jedan od najljepsih starijih objekata u gradu nije zasluzila da ne bude dozivljavana i sa druge strane obale. Promatrac treba da je uoci i svjesno joj se priblizi mostom. Za to mu ne trebaju nikakva skretanja.
Neko je prethodno napisao da nikakav most ne bi odgovarao lokaciji.
Naprotiv, lokaciji bi odgovarao most koji bi bio nutralan ili potpuno u stilu gradnje akademije ili oponsanje tog sila modernim materijalima (npr. celik). Isto tako je mogao biti samo linija sa nekim staklenim drzacima i ogradom kako bi vizure prema akademiji bile sto cistije iz svih uglova. Tako bi naglasak bio na zgradi, a ne na mostu.
Bojim se da se ovim mostom pobjeglo od cilja, a to je da se akademija priblizi drugoj obali. Ovim mostom, ostala je sakrivena i udaljena. Na faxu smo mnogo oko toga raspravljali i vecina se drzi ovog stava.
Most kao most je ok, ali na pogresnom mjestu. Na nekoj drugoj lokaciji kao npr. dijelovi grada zapadnije od Skenderije, mozda Vilsonovo setaliste, Grbavica i sl. odlicno bi se uklopio. Ovakav most jednostavno zudi za ozelenjenim obalama i sirim rijecnim koritom!
Salu na stranu. Projekat prije svega nije izveden kako je osmisljeno u idejnom rjesenju. Luk je izveden spljosteno i nevjerojatno je koliko je izgubio na dramaticnosti zbog toga. Sada izgleda kao da ga je val poklopio ili nesto sl.
Iako podrzavam sto su se i mladi ukljucili u izgradnju grada, tj. npokon im se dala prilika od pocetka nisam bila obozavatelj ovog rjesenja, ali ni drugig slicnih. Smatram da je akademija trebala dobiti direktan pristup, bez skretanja u desno ili lijevo, kako bi se naglasilo njeno procelje. Nekako mi sama prica iza ideje, skretanje kao priprema za ono sto ce se otvoriti pred nama, odnosno spajanje dva svijeta, dvije graditeljske epohe i sl., ne pije vodu. Akademija kao jedan od najljepsih starijih objekata u gradu nije zasluzila da ne bude dozivljavana i sa druge strane obale. Promatrac treba da je uoci i svjesno joj se priblizi mostom. Za to mu ne trebaju nikakva skretanja.
Neko je prethodno napisao da nikakav most ne bi odgovarao lokaciji.
Naprotiv, lokaciji bi odgovarao most koji bi bio nutralan ili potpuno u stilu gradnje akademije ili oponsanje tog sila modernim materijalima (npr. celik). Isto tako je mogao biti samo linija sa nekim staklenim drzacima i ogradom kako bi vizure prema akademiji bile sto cistije iz svih uglova. Tako bi naglasak bio na zgradi, a ne na mostu.
Bojim se da se ovim mostom pobjeglo od cilja, a to je da se akademija priblizi drugoj obali. Ovim mostom, ostala je sakrivena i udaljena. Na faxu smo mnogo oko toga raspravljali i vecina se drzi ovog stava.
Most kao most je ok, ali na pogresnom mjestu. Na nekoj drugoj lokaciji kao npr. dijelovi grada zapadnije od Skenderije, mozda Vilsonovo setaliste, Grbavica i sl. odlicno bi se uklopio. Ovakav most jednostavno zudi za ozelenjenim obalama i sirim rijecnim koritom!
-
shambho
- Posts: 989
- Joined: 30/04/2009 23:18
#340 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Ne znam je li iko postavljao ovo..
http://www.sa-c.net/index.php/projects/ ... emija.html
I ja sam odmah kad je postavljen primjetila da ovaj luk nije ko na idejnom projektu sto je receno u postu iznad. Meni je idejni OK, ovako mi je..bas sto rece @madmalice..spljosten
..
Zna li iko kad bi trebao biti gotov skroz?
http://www.sa-c.net/index.php/projects/ ... emija.html
Zanimljivo..Prelazak preko mosta predstavlja jedinstven doživljaj kako zbog svog specifičnog izgleda tako i zbog pogleda na koji se nailazi pri prolasku kroz ''kapiju'' - zatvoreni dio mosta. Osnovna ideja mosta je sjedinjenje ''profanog i duhovnog'', odnosno uspostavljanje balansa između lijeve i desne strane obale rijeke Miljacke. ''Festina lente'' (lat. Požuri polako) najjednostavnije objašnjava sam koncept. Kapija mosta ujedno ''spaja'' i ''razdvaja'' dvije obale, zadržava korisnika u svojoj unutrašnjosti, ina taj način ga priprema za ulazak u drugu dimenziju, budeći u njemu neku vrstu duhovnosti. Kada se most posmatra s desne obale, iz Radićeve ulice, uočavaju se samo dijelovi objekta Akademije likovnih umjetnosti, zbog čega se u posmatraču budi interesovanje da pređe preko mosta i percipira cjelinu objekta (doživljaj tunela). Tehnološka inovativnost rješenja forme mosta i moderan dizajn sačinjavaju cjelinu koja postaje brend Sarajeva.
I ja sam odmah kad je postavljen primjetila da ovaj luk nije ko na idejnom projektu sto je receno u postu iznad. Meni je idejni OK, ovako mi je..bas sto rece @madmalice..spljosten
Zna li iko kad bi trebao biti gotov skroz?
- zecko_kupuz
- Posts: 2520
- Joined: 11/01/2008 14:58
- Location: Sarajevo
#341 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Vidi fakat, dugo vremena je prošlo otkako sam zadnji put bacio pogled na idejni, baš mi je sad bezze most.
Mislim, šteta je jer se izgubio taj "živahni" spontani oblik, koji bi pružio fin kontrast zgradi Akademije. Ovako je most pomalo generički oblikovan - žrtva statike vjerovatno.
Sad zbog spljoštenog "krova" u oči još više upada ovaj blagi prelom na sredini.
Sad zbog spljoštenog "krova" u oči još više upada ovaj blagi prelom na sredini.
- zecko_kupuz
- Posts: 2520
- Joined: 11/01/2008 14:58
- Location: Sarajevo
#342 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
...da ne govorim da je postao chunky pravo. 
- LONGMAN
- Posts: 3248
- Joined: 28/02/2009 18:20
- Location: Odmah iza VIOLETE
#343 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Ja sam cekala da vidim kako ce to napredovati, ovo do sada napravljeno mi je definitivno RUGLO 
- Better Man
- Posts: 19294
- Joined: 01/10/2006 20:10
#344 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Izgled mosta je blago rečeno katastrofalan i trebalo se i moglo se napraviti daleko bolje.
-
r_faruk
- Posts: 4805
- Joined: 20/01/2003 00:00
#345 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
kako je trebao da izgleda?
-
bull21
- Posts: 2238
- Joined: 14/06/2011 16:05
#346 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?

Nije nakrivljen ovaj gore dio. Koji kok oni pravi i prema čemu ga prave, to boga pitaj.
- cikaBosanac
- Posts: 283
- Joined: 11/11/2011 00:57
- Location: Rajvosa
#347 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Most je po mom misljenju skroz neoptreban...nije toliko daleko most kod dva ribara ili kod skenderije, nije sve sto je prakticno neophodno, po meni su vizuelno unistili ovaj dio grada, citav zivot je bilo tako i ko je to toliko sad pametan dosao i sve nas napravio budalama i rekao da je most neophodan. Ja se nikako ne mogu pomiriti sa cinjenicom da ce tu ovo ruglo od mosta da bude...bukvalno mi zlo od seljakluka!
- fatality
- Posts: 2160
- Joined: 24/02/2008 14:11
#348 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
ne mogu da vjerujem koja neinformisanost gradjana ovog grada. Mislim ne znati za opsti suvenir grada, te po istom jos ,bez imalo informisanosti, "kenjati" to moze samo u sarajevu 
-
MADMalice
- Posts: 235
- Joined: 29/01/2011 11:50
#349 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Za neupucene, u arh. postoji i efekat kontrasta! Tako da vidim da se cesto spominje izraz : "ne uklapa se"
Progooglajte pa cete vidjeti na netu da su poznate arh odlicno primjenivali kontrast kod recimo interpolacije u stare gradske jezgre. To je stvar izbora arhitekte i prihvatanja od strane okoline. I logicno je ocekivati da ti dramaticni potezi obicno naidju na ne razumijevanje, poprilicno konzervativne okoline.
Ipak, moje osobno misljnje je (gore sam ga navela) da ovakvom mostu nije mjesto ovdje! Ali nekako bih se i s tim pomirila, ali cinjenica da most nisu uspljei izvesti kao na idejnom me ponajvise boli.
Progooglajte pa cete vidjeti na netu da su poznate arh odlicno primjenivali kontrast kod recimo interpolacije u stare gradske jezgre. To je stvar izbora arhitekte i prihvatanja od strane okoline. I logicno je ocekivati da ti dramaticni potezi obicno naidju na ne razumijevanje, poprilicno konzervativne okoline.
Ipak, moje osobno misljnje je (gore sam ga navela) da ovakvom mostu nije mjesto ovdje! Ali nekako bih se i s tim pomirila, ali cinjenica da most nisu uspljei izvesti kao na idejnom me ponajvise boli.
- cikaBosanac
- Posts: 283
- Joined: 11/11/2011 00:57
- Location: Rajvosa
#350 Re: Most Radiceva - Likovna Akademija. Uspjeh ili ruglo?
Kontrast da al sa necim sto je lijepo...moglo se to i moderno izvesti al da je taj ''moderni'' most jako lijepo dizajniran i uradjen, a ne ovo, ovo je po meni cisti primjer neukusa i seljakluka. Al eto..ne vrijedi se zivciratMADMalice wrote:Za neupucene, u arh. postoji i efekat kontrasta! Tako da vidim da se cesto spominje izraz : "ne uklapa se"
Progooglajte pa cete vidjeti na netu da su poznate arh odlicno primjenivali kontrast kod recimo interpolacije u stare gradske jezgre. To je stvar izbora arhitekte i prihvatanja od strane okoline. I logicno je ocekivati da ti dramaticni potezi obicno naidju na ne razumijevanje, poprilicno konzervativne okoline.
Ipak, moje osobno misljnje je (gore sam ga navela) da ovakvom mostu nije mjesto ovdje! Ali nekako bih se i s tim pomirila, ali cinjenica da most nisu uspljei izvesti kao na idejnom me ponajvise boli.
