Milorad Dodik ALL ABOUT

[muha_sa]

zasto je to tebi tragedija kad je njima lijepo?

Ja mislim da njima nije lepo i da zato hoce da se odvoje.

Slicno mi je pricao jedan Vojvodjanin. Veli... nije im fino.

[dallton]

To jeste najveca tragedija Srba u BiH.

zasto je to tebi tragedija kad je njima lijepo?

pa hebote mogu i ja uzeti litru LSDa pa ce mi biti lijepo pola zivota, ali sta kad dodjem sebi?

uzivaj u prvoj polovini

[užurbisam]

e-novine.com: Laktaški knez kao beogradska beba

Laktaški knez kao beogradska beba
================================================================================
Tomislav Marković on 23.10.2009 - 11:53

Evo ga na utakmici u svečanoj loži, evo ga u prvom redu na ovom ili onom
Važnom Javnom Skupu, evo ga, napokon, sve uvo do uva, između Tadića i
Medvedeva, evo ga kao dragog, grlatog rođaka iz gluhe provincije sa rustikalnim
običajima, iz tamnovilajetskog Pridnjestrovlja: gde god se okreneš po
Tadićevoj Srbiji, sapleteš se o Dodik Mileta, socijaldemokratu laktaške
provenijencije, koji je taman toliko socijaldemokrata koliko je Kim Jong Il,
zvan Dragi Vođa, liberal, ali ko još ovde mari za smisao političkih i
ideoloških oznaka, ko ti kaže da one uopšte moraju označavati nešto, umesto
da prikrivaju ništa?
Dodik Mile i samoetnočisteća tvorevina koju su za njega u krvi hiljada
nedužnih stvorili Karadžić, Mladić i Milošević, a čije delo on spokojno i
temeljito dovršava «mirnodopskim sredstvima», neupitna su činjenica
današnje Srbije, nekakav politički Kusta, najbolji, uvek pouzdani drugar svake
aktuelne postmiloševićevske ekipe, tandem snova sa Koštunicom juče, s
Tadićem danas, i s kim god bude trebalo sutra. Manimo se, dakle, «ekstremne
desnice» i sličnih: apsurdna Republika Srpska i njen nervozni hazjajin ikone
su naših mladih i urbanih, elokventnih i obrazovanih nacionalnih demokrata, te
soli nove, evropske Srbije: u nju se, dakle, ne kunu samo branacrnčevići,
gojkođozi i rajkonozi, nego još žustrije to čine, recimo, istoričari
čedomirantići i predrazimarkovići, kao i svi oni visoko podšišani japiji u
odelcima i šljaštećim crnim cipelama – čitati o crnim cipelama kod Ota
Oltvanjija – koji prenapučuju predsedničke, vladine, ministarske i ostale
dvore, i koji jesu i biće glavni tok političke i intelektualne Srbije još
neodređeno dugo.
Proizvoljna, besmislena i arbitrarna tvorevina koja je prekrila pola Bosne kao
što mrak prekrije avliju nastala je, sasvim planski, kao ishod jednog
kanibalskog klanja i međusobnog proždiranja, na sasvim slučajnoj teritoriji,
bez bilo kakvog suvislo odbranjivog istorijskog i demografskog utemeljenja:
zašto je, recimo, Doboj u RS, a Zenica nije? Zašto je Zvornik unutra, a Tuzla
napolju? Sve su to (bili) vrlo izmešani gradovi, koji procenat ovamo ili onamo.
U načelu, moglo je sve biti obrnuto, mogla je cela Federacija danas biti RS, a
cela RS Federacija, i to ne bi bilo ni za jotu manje, ni za jotu više
besmisleno, idiotski i odvratno. Lepši od Draže: Dodik na mišiću Photo:
Stock
A Dodik Mile sada je nekakav prinudni upravitelj te groteskne etnokneževine
veselo prošarane humkama, i baš mu dobro ide, uživa čovek u tekovinama
svojih krvavorukih prethodnika; ali, nije meni što mu dobro ide, nego što vrh
i krem moje zemlje drže da im baš takav Dodik i baš takva dodikovina trebaju,
da se u svakoj prokletoj prilici imaju njima podičiti i zataknuti ih za rever
kao značku sopstvenog identiteta.
Čuvaru kremaljskog prestola nije, uveren sam, trebalo mnogo objašnjavati ko
je taj živopisni larmadžija i šta on radi u predsedničkom salonu, ta Kremlj
se bar naproizvodio tih svojih Pridnjestrovlja, Južnih Osetija i ostalih
Abhazija. A ovi naši, oni su valja želeli da Visokom Gostu onižeg rasta
pokažu kako i oni znaju te kremaljske veštine, mada, doduše, Dodik i
dodikovina nisu baš lično njihov proizvod, no su ih nasledili od Karadžića i
Miloševića, ali nemaju, bre, oni takvih predrasuda, ko ti kaže da i ova
dvojica nisu mogla da naprave nešto dobro? Doduše, za to dobro im se sudilo i
sudi, ali nema veze, knjižićemo to kao ličnu žrtvu za opštu stvar, eto nam
sada baštinika Mileta kako ponosno sedi na njihovim ramenima, nedužan i čist
kao dečija guza posle kupke, i evo cele demokratske-proevropske-i-bla-bla-bla
Srbije kako ga nuna i tetoši, baš kao ona Rozmari svoju bebu.
* Tekst objavljen na sajtu Peščanika

[Himera]

Pa nije se znalo ni za ZUTU KUCU na Kosovu pa neki propevali posle. Uvek kazem: zlocin ma ko da ga je pocinio, je uzas i sramota. Gledala sam temu o Srebrenici, najezila sam se kad sam videla onog malog decaka, gotovo suze da su mi krenule. Medjutim ako dodjete na neki forum u Srbiji, videcete more onih koji samo osudjuju Srbe i Srebrenicu (LDP), videcete i one koji imaju stav koji si ti naveo (1389.)---->ali to nije stav vecine naroda u Srbiji. Ja ovde vidim samo jedno- osudjivanje Srba kao da ste vi bezgresni. Kao da ste vi nas posipali cvecem a ne mecima. Da se razumemo ja se unapred ogradjujem od sledeceg: Srebrenica je nesto najgore sto se desilo. Ali sta sad treba da ostavimo po strani ostale zlocine? Sad onaj Naser treba da bude free, samo dve godine je dobio. Jel to neka reparacija za onu presudu po kojoj je Srbija oslobodjena optuzbi za genocid?
Ne zelim da se svadjam najbolje bi mi i bilo da izbegavam ove politicke teme.

Hej haj Romanovovih ti de bona budi dobra pa metni sve počinjene zločine Srbske zločinačke falange od 91-ve vamo pa jih izvagaj sa zločinima drugih strana sa kojima je ratovano bilo pa češ dobit neku mjeru o krivnji.Kad se idemo več osuđivanje sjeti se Willya Brandta koji je imao muda pa klekno i reko krivi smo primite izvinjenje,tako da do tad kad bude neki Srbski vožd stisno pakšu i klekno u Potočarima i molio izvinjenje je čitava nacija kriva u mojim očima


To što je Naser samo dvi godine dobio baš i nije neka reparacija,to bi trebalo da bude reparacija u stilu sljedećih 600 godina kako u parama kako u naturalijama



P.S. Jel to onoj ljankase Bilji Šveđanki bi malo previše hladno gore u Švedskoj pa odlučila da razguli za majčicu serbiju

[kim deal]

Da Hrvati i Bošnjaci mogu oko bilo čega da se dogovore,da ukinu kantone i izaberu sebi jednog "mileta",bilo bi neke nade,a ovako mile ovo,mile ono trange frange,mile ne hebe nikog ni za 2% piči svoje i to je to .

[dallton]

Politika
SDA, SBiH i SDP odbile Dodikov poziv
Većina stranaka iz Federacije BiH najavila je da se neće odazvati pozivu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da na zajedničkom sastanku parlamentarnih partija u BiH pokušaju da pronađu rješenja za probleme u vezi s viznom liberalizacijom i evroatlantskim integracijama.
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
Predsjednik SDA Sulejman Tihić rekao je da se neće odazvati pozivu, jer smatra da Dodik time želi samo da odgodi ozbiljne razgovore. On je rekao da sa Dodikom ne želi razgovarati ukoliko nisu prisutni lideri svih stranaka na vlasti, a kada je je riječ o ustavnim reformama, i važne opozicione stranke, pišu sutrašnje "Nezavisne novine".

Stranka za BiH isključila je mogućnost da će se odazvati pozivu, uz obrazloženje savjetnika člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, Damira Arnauta da članovi ekspertskog tima SAD i EU ostaju u BiH barem idućih mjesec dana, te da već imaju pozive za nastavak razgovora s njima. "S obzirom na te činjenice, ne vidim produktivnost u miniranju tog procesa i otvaranju nekih paralelnih procesa", rekao je Arnaut.

Sekretar za informisanje SDP-a Damir Mašić rekao je da u ovoj stranci ne vide razlog zašto bi Dodik zvao SDP, navodeći da je predsjednik ove stranke Zlatko Lagumdžija u Butmiru rekao da se neće odazvati ni na jedan poziv lidera iz BiH, već samo na razgovore koje organizuju SAD i EU.

Portparol HDZ-a BiH Mišo Relota rekao je da će se ta partija odazvati na svaki kvalitetno organizovan sastanak koji nudi rješenje otvorenih pitanja evroatlantskih integracija. "Mi imamo stav da svakako treba razgovarati sa legitimnim predstavnicima kako bi bila postignuta rješenja i stabilizovane političke prilike", rekao je Relota.

Potpredsjednik PDP-a Slobodan Nagradić istakao je da će se odazvati na svaki sastanak na kojem se razgovara o poziciji RS i stvaranju uslova za bolji život građana. On je izrazio očekivanje da će organizator sastanka uz poziv dostaviti teze o kojim želi da se razgovara, a ako se poziva "onako", na prazan papir, biće teško postići nešto.

Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić smatra da treba podržati ovu inicijativu i da je jako dobro da domaći politički akteri razgovaraju bez stranog posredovanja. "Ovo je zemlja u kojoj mi živimo i postoji sfera zajedničkih interesa u vezi kojih treba pronalaziti rješenja", naglasio je Đokić.

Lider DNS-a Marko Pavić rekao je da ta stranka još nije dobila zvaničan poziv, navodeći da će se odazvati samo ako se budu rješavala ključna pitanja za BiH, poput vizne liberalizacije i ulaska u UN.

Predsjednik SDS-a Mladen Bosić rekao je da nije dobio bilo kakav poziv. "Ukoliko dobijemo poziv i ukoliko saznamo o čemu se radi, onda možemo razgovarati", naglasio je Bosić.

postavio sam na drugoj temi, ali ovdje pripada...evo ga dodo opet trazi pojas za spasavanje, ali haver suljo je zaboravio sve zajednicke derneke...

sutra ko sto gledam novi izlet covica do bl-a, ponovo bez rezultata...osta dodo sam, a ni ceric se ne oglasava

[zavrzlama]

o frtutmi koja dolazi vise govori Caviceva i Bajiceva sutnja nego dodikovo lajanje...

[dallton]

@behavac, mislim da nisi u potpunosti shvatio sta sam ja htjeo reci s ovim gore...ovo ulazak u NATO i neulazak u EU s dodatkom da ameri i turska prave svoj dil znaci da se geopoliticke karte i da se pravi novi savezi, a mi u EU savezu nismo, nego smo u nekom buducem savezu ciji se obrisi tek naziru, a ukljucuju bosnu, albaniju, kosovo, tursku i makedoniju plus neke zemlje mimo balkana...to su skroz novi faktori u prici, vise nije jednostavno kao ranije (mislim da ti je to @vee-jay i pokusavao reci)

Ma shvatio sam ja tebe...ali ono sto sam ti ja pokusavao reci da nema od toga nista...
Osim EU jedini savez za koji bih pristao je neki Balkanski, HR,BIH,SR,CG,MK ali posto svi teze EU nema potrebe za ovim a ni volje...
U neki savez Turske, Albanije, Kosova, Makedonije(s tim da ne znam sto ona kad ona ne bi ni usla u to) koji prvo i nije nesto realan BIH ne bi usla...prvo ja licno nisam za to a vjerujem ni vecina gradjana BIH, zatim ni vecina srpskog naroda a ni hrvatskog, pa cak ni Bosnjackog al tu vec ne mogu reci 100%, kao ni vecina gradjana RS.
I kad bi se hipoteticki ovako nesto oformilo, pa da bude glasanje u BIH u vezi toga...mozda ti je sad jasan razlog postojanja entitetskog glasanje...da se ovo blokira...znaci nema nicega...dje ba nestalo...
Prema tome nece BIH gdje ti zelis...Ako bas zelis tamo bez da se selis ocjepi FBIH od BIH i idi tamo, s tim da onda mozda ces morati i bez Hercegovine...
A i savez ti supalj ka svajcarski sir...Turska ima...pa Grcka nema...onda Kosovo Albanija ima...pa Srbija, CG nema...pa ako dodje do Sarajevo opet BL nema...jbg...

Ali pricamo bezveze...BIH ce kao cjelovita drzava, decentralizovana na entitete, u EU i to je to.

@dallton naivna neinformisana i zlonamjerna budala kao i uvijek

BH Dani:

Naslijeđe: Ahmet Davutoglu, turski ministar vanjskih poslova u Sarajevu
Turci se vraćaju sebi i - nama

Ministar vanjskih poslova Turske prof. dr. Ahmet Davutoglu je tokom kratke posjete Sarajevu održao i predavanje o vanjskoj politici Turske na Balkanu. Davutoglu je predstavio svoje tumačenje strateške, historijske dubine nove vanjske politike Erdoganove AK partije i Turske vlade premijera Erdogana prema kojem Turska ima pravo i interes da utječe na uređenje odnosa na području Balkana, Kavkaza i Srednjeg istoka kako bi zaštitila svoje historijsko naslijeđe i vlastitu sigurnost

novo vrijeme, nova unija, "novi" igraci sve novo - samo su granice stare

[dallton]

postavio sam na drugoj temi, ali ovdje pripada...evo ga dodo opet trazi pojas za spasavanje, ali haver suljo je zaboravio sve zajednicke derneke...

sutra ko sto gledam novi izlet covica do bl-a, ponovo bez rezultata...osta dodo sam, a ni ceric se ne oglasava

ima mile dva aduta josh lepog & shcepu ne trci daltone pred rudu

shcepo je utrcao duboko u ofsajd, a lepi igra na sve strane

[dallton]

ima mile dva aduta josh lepog & shcepu ne trci daltone pred rudu

shcepo je utrcao duboko u ofsajd, a lepi igra na sve strane

polako ba, rutineri su to. igraju na iskustvo a iskustva im ne manjka 100%

100% toranj u pizi

[Maraschino]

zamutila mi se ova kugla...

vidim, vidim nesto VEEELIKOOO se valja iza brda

oni sto su bili gore, bice dole... ili mi se kugla prevrnula...

[dallton]

zamutila mi se ova kugla...

vidim, vidim nesto VEEELIKOOO se valja iza brda

oni sto su bili gore, bice dole... ili mi se kugla prevrnula...

ili da predjes s votke na sarajevsko pivo, sporije hvata a i vidi se kugla bolje

[Maraschino]

zamutila mi se ova kugla...

vidim, vidim nesto VEEELIKOOO se valja iza brda

oni sto su bili gore, bice dole... ili mi se kugla prevrnula...

ili da predjes s votke na sarajevsko pivo, sporije hvata a i vidi se kugla bolje

probo

magli puno...

[zavrzlama]

mene samo raduje sto u srbiji pocinju emisije tipa...da li ce BIH opstati...cim se oni javno brinu,znaci da su im ameri provukli kroz usi da ce BIH opstati

[Maraschino]

mene samo raduje sto u srbiji pocinju emisije tipa...da li ce BIH opstati...cim se oni javno brinu,znaci da su im ameri provukli kroz usi da ce BIH opstati

i ne samo provukli kroz uveta...vec im jasno dali do znanja da su odgovorni za neprilike koje bi nastale u BiH...

i stim u vezi su sve ove inicijative i aktivnosti istih...

[zavrzlama]

mene samo raduje sto u srbiji pocinju emisije tipa...da li ce BIH opstati...cim se oni javno brinu,znaci da su im ameri provukli kroz usi da ce BIH opstati

i ne samo provukli kroz uveta...vec im jasno dali do znanja da su odgovorni za neprilike koje bi nastale u BiH...

i stim u vezi su sve ove inicijative i aktivnosti istih...

za BIH je bolja opcija da u ime srba iz BIH pocne srbija javno pregovarati,nego da se srbija krije iza maske" mi smo za dogovor domacih snaga u BIH" a ustvari srbija igra igru"mar -nemoj"nagovarajuci BIH srbe da odbijaju sve sto cini BIH normalnom drzavom..zato je Jeremic i bio u Sarajevu da zametne trag..

[dallton]

@behavac, mislim da nisi u potpunosti shvatio sta sam ja htjeo reci s ovim gore...ovo ulazak u NATO i neulazak u EU s dodatkom da ameri i turska prave svoj dil znaci da se geopoliticke karte i da se pravi novi savezi, a mi u EU savezu nismo, nego smo u nekom buducem savezu ciji se obrisi tek naziru, a ukljucuju bosnu, albaniju, kosovo, tursku i makedoniju plus neke zemlje mimo balkana...to su skroz novi faktori u prici, vise nije jednostavno kao ranije (mislim da ti je to @vee-jay i pokusavao reci)

@dallton naivna neinformisana i zlonamjerna budala kao i uvijek

BH Dani:

Naslijeđe: Ahmet Davutoglu, turski ministar vanjskih poslova u Sarajevu

Turci se vraćaju sebi i - nama

Ministar vanjskih poslova Turske prof. dr. Ahmet Davutoglu je tokom kratke posjete Sarajevu održao i predavanje o vanjskoj politici Turske na Balkanu. Davutoglu je predstavio svoje tumačenje strateške, historijske dubine nove vanjske politike Erdoganove AK partije i Turske vlade premijera Erdogana prema kojem Turska ima pravo i interes da utječe na uređenje odnosa na području Balkana, Kavkaza i Srednjeg istoka kako bi zaštitila svoje historijsko naslijeđe i vlastitu sigurnost

Ahmet Davutoglu je imao tešku sedmicu iza sebe. Turski ministar vanjskih poslova je u kratkom vremenu 10. oktobra u Zürichu potpisao sporazum o turskoarmenskim odnosima, boravio u Siriji 13. oktobra kako bi potpisao sporazum o međusobnom ukidanju viza između Turske i Sirije i potom 15. oktobra u Iraku potpisao 40 različitih sporazuma s ovom zemljom. Ova tri turska sporazuma sa susjedima predstavljaju veliki korak u ostvarenju vanjske politike Turske , čiji je cilj Davutoglu opisao kao politiku "nula problema" sa susjedima. Između leta iz Bagdada i leta za Sarajevo, Davotoglu je na međunarodnom aerodromu u Ankari održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o pogoršanju odnosa Turske i Izraela.

"Jučer smo se, nakon dugog dana u Iraku, vratili kući u tri sata i poslije samo tri sata putovao sam u Sarajevo. Mnogi ljudi su bili iznenađeni i pitali zar nisam umoran. Kada sam stigao u Sarajevo, posebno na Baščaršiju, ja sam se osjećao pun energije. Duh Sarajeva i duh Baščaršije je duh naše historije, naše zajedničke historije. Sarajevo nije samo običan grad. Bez razumijevanja Sarajeva nije moguće razumjeti historiju Balkana, niti kulturu Balkana", rekao je 16. oktobra, u petak navečer u Sarajevu na otvaranju konferencije Osmansko naslijeđe i muslimanske zajednice Balkana danas.

Došli na konju Ministar Ahmet Davutoglu nije profesionalni političar ili diplomata, nego akademik, profesor koji je predavao u Maleziji i Turskoj o međunarodnim odnosima sve do pobjede AK partije predsjednika Erdogana u novembru 2002. godine. Postao je ključni savjetnik turskog premijera za vanjsku politiku, kreirajući jednu novu vanjsku politiku Turske. Ministar vanjskih poslova je postao tek nedavno - 1. maja 2009. godine. Za razumijevanje njegovog utemeljenja vanjske politike Turske, koju su prihvatile i AK partija i dvije posljednje turske vlade premijera Erdogana kao svoju, od ključnog značaja su njegovi akademski radovi, kao što je knjiga Strateška dubina (2001.), koja govori na nov način o međunarodnoj poziciji Turske. Zbog njegove akademske biografije bilo je sigurno da će, i pored kašnjenja zbog diplomatskih i političkih susreta u Sarajevu, ipak stići da govori na znanstvenoj konferenciji. U sali ga je čekao njegov bivši student iz Malezije prof. dr. Ahmet Alibašić i više od 200 gostiju, među kojima su bili i političari sukobljenih frakcija SDA. Davutoglu gradi imidž posrednika i pomiritelja, pa je tako putovao i u Novi Pazar, kako bi javno mirio također bivše političare SDA Sulejmana Ugljanina i Rasima Ljaljića.

Njegova odluka da u vrijeme intenzivne diplomatske ofanzive Turske na drugim područjima posjeti Bosnu izazvala je čuđenje diplomata u Sarajevu. Zašto je jedan profesor-diplomata iznenada iskočio nad Bosnom, pitali su ga: "Jedan diplomata mi je danas rekao, ne mogu spomenuti iz koje zemlje, zašto smo mi, uprkos svim drugim političkim pitanjima, intenzivirali naše napore u Bosni i Hercegovini? Kada sam se sreo s Hillary Clinton u Zürichu zbog armenskog pitanja, ja sam postavio bosansko pitanje i mi smo više diskutirali bosansko nego armensko pitanje. I kada je predsjednik Haris Silajdžić došao u Ankaru, ja sam promijenio sve planove i odlučio da dođem u Sarajevo i odavde idem u Albaniju. Jedan diplomata me pitao: Zašto ste iznenada 'pali s neba' u Bosnu? Rekao sam mu da se mi nismo spustili padobranom, nego smo u Bosnu došli na konjima", odgovorio je Davutoglu.

Historijska dubina
Upravo u tom povratku na naslijeđe tradicionalnih, historijskih veza koje ima Turska s brojnim narodima i državama u tri različita regiona zasniva se "historijska dubina" nove vanjske politike Turske, kako je tumači prof. dr. Ahmet Davutoglu. Njegovo sarajevsko predavanje je dalo, zapravo, sažetak razloga na kojima se temelji ova politika. Davutoglu je prvo postavio pitanja šta su posebnosti Balkana i po čemu je posebno mjesto otomanske države u historiji Balkana i svjetskoj historiji: "Mogu se identificirati tri karakteristike Balkana. Jedna je da Balkan, kao regija, predstavlja tampon zonu (Buffer Zone) u geopolitici. Balkan je tampon zona u prijelazu iz Evrope ka Aziji, iz Azije ka Evropi, od Baltika ka Mediteranu i čak prema Africi, sa Sjevera na Jug, s Istoka na Zapad, to je geopolitička tampon zona. Zašto je to važno? Zašto je ova karakteristika imala takav utjecaj na istoriju Balkana", pitao je Davutoglu. "Druga karakteristika je geoekonomska. Balkan je region transakcija u geoekonomskom smislu. Još od starih vremena, Balkan je region ekonomskih transakcija. Balkanski region je region i geokulturne interakcije. Nekoliko kultura međusobno utječe jedna na drugu na Balkanu. Tokom migracija mnogo ljudi dolazi u kontakt i miješa se s drugima. Ako imate region s ove tri karakteristike - geopolitičkom tampon zonom, geokulturnom interakcijom i geoekonomskom interakcijom - imate dvije moguće sudbine u historiji. Jedna je da budete u centru svjetske historije, a druga je da budete žrtva svjetskog nadmetanja i bit ćete teritorija druge sile", objašnjava Davutoglu.

Balkan nije periferija "Zbog ovih karakteristika, kada govorimo o Balkanu obično govorimo da je Balkan periferija Evrope. Ne centar Evrope, nego periferija Evrope. Da li je region Balkana zaista geografska periferija? Ne. Ustvari, balkanski region je centar Afro-Euro-Azije. Otkuda percepcija periferije? Ako pitate Mehmed-pašu Sokolovića, on neće reći da su Sarajevo ili Solun periferija Otomanske države ili Evrope. Pogledajte u historiju. Jedini izuzetak u historiji je Otomanska država. U vrijeme Otomanske države, balkanski region je bio centar svjetske politike u 16. stoljeću. To je zlatno doba Balkana. To je historijska činjenica. Ko je vodio svjetsku politiku u 16. stoljeću? Vaši prethodnici! Nisu svi bili Turci! Neki su bili i albanskog porijekla, neki su bili čak i konvertiti grčkog porijekla. Mehmed-paša Sokolović je primjer. Da nije bilo Otomanske imperije, on bi bio samo siromašni srpski seljak s malom farmom ili šta god bi imao u to vrijeme, jer tada nisu imali razvijene farme u tom dijelu svijeta, ali zahvaljujući Otomanskoj državi on je postao vođa u svjetskoj politici. Otomanska historija je historija balkanskog regiona, historija posebnog značaja balkanskog regiona u svjetskoj historiji", tvrdi profesor Davutoglu.

Prema njegovom tumačenju, nije riječ samo o političkom, nego i o ekonomskom značenju, što je objašnjavao kroz primjer razvoja Soluna. Sličan je primjer razvoja Beograda u vrijeme Otomanske imperije: "Beograd 14. stoljeća je bio poput sela, više od sela, možda grad, ali tokom Otomanske države Beograd je postao glavni, središnji grad Dunava, središnje Evrope u tom dobu. U kulturnom smislu, postojale su stotine džamija i crkvi. (…) Sarajevo je minijatura otomanskog naslijeđa. Ako ne razumijete Sarajevo, ne možete razumjeti otomansku historiju. Sarajevo je prototip otomanske civilizacije. Sarajevo je prototip uspona Balkana."

Centar ili žrtva
Potom je naveo primjer iz 19. stoljeća, Albanca koji je postao utemeljitelj modernog Egipta: "Kavalali Mehmed Ali-paša je bio Albanac. Nije postao samo jedna od ključnih ličnosti Otomanske države u to vrijeme, on je utemeljio moderni Egipat. Da nije bilo otomanske tradicije, Kavalali Mehmed-paša bi bio najviše Kavalali Mehmed-beg, koji je živio negdje na Balkanu kao inteligentna osoba. Šta se može naučiti iz ovoga? Balkanski region ima sudbinu zbog ovih geopolitičkih, geokulturnih i geoekonomskih karakteristika i bit će ili centar svega ili žrtva svega", kaže Davutoglu.

Ključno pitanje njegove reinterpretacije prošlosti Balkana jeste pitanje zašto je poslije 19. stoljeća balkanski region podijeljen i zašto od tada kada govorimo o balkanskom regionu govorimo o etničkim sukobima? "Zbog toga što odsustvo kulturne interakcije znači sukobe kultura. Odsustvo ekonomskih transakcija znači ekonomsku stagnaciju. Odsustvo političkog autoriteta znači da postajete tampon zona svih konflikta", objašnjava Davutoglu. "Sada je vrijeme za ponovno ujedinjenje. Tada ćemo ponovno otkriti duh Balkana. Treba stvoriti novi osjećaj jedinstva u regiji. Treba da ojačamo regionalno vlasništvo, regionalnu zajedničku svijest. Nismo anđeli, ali nismo ni zvijeri. Do nas je da odlučimo i da uradimo nešto. Ovisi iz kojeg dijela historije pravite selekciju. Kroz stoljeća, od 15. do 20. stoljeća, balkanska historija je bila uspješna. Mi možemo obnoviti ovaj uspjeh. Kroz obnavljanje regionalnog vlasništva, kroz obnavljanje multikulturne koegzistencije i kroz uspostavljanje nove ekonomske zone", uvjeren je Davutoglu.

Novi Balkan
Prema njegovom tumačenju, "multikulturna koegzistencija je veoma važna zato što se život civilizacija može razumjeti samo kroz analizu strukture gradova i kulturnog života u ovim gradovima: svi balkanski gradovi su multikulturalni. Živjeli smo zajedno. I zbog toga je iz kulturne interakcije izraslo snažno kulturno bogatstvo. Oni koji su devedesetih organizirali masakre u Srebrenici i istočnoj Bosni su barbari koji nisu željeli da toleriraju kulturne razlike. Duh Sarajeva je duh koegzistencije i duh zajedničkog življenja", kaže Davutoglu.

"Mi želimo novi balkanski region, utemeljen na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuovisnosti i saradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan. Ljudi to zovu neootomanskim. Zato ja ne upućujem na Otomansku državu kao na vanjskopolitičko pitanje. Ono što ja naglašavam u naslovu je otomansko naslijeđe. Otomanska stoljeća Balkana su uspješna priča. Sada je treba obnoviti", kaže Davutoglu.

Lice okrenuto Turskoj
Davutoglu kaže da je došao u Bosnu na manje od 24 sata, između posjeta Iraku i Albaniji, jer Bosna je ovih dana u veoma kritičnom periodu transformacije. "Želim da pokažem solidarnost s Bosnom i Hercegovinom. Želim da pokažem da smo mi ovdje s Bosancima. Nastavit ćemo da budemo s Bosancima", rekao je Davutoglu.

Prema njegovom tumačenju postoje posebni razlozi regionalne sigurnosti, zbog kojih je ova tranzicija Bosne veoma važna: "Teritorijalni integritet BiH i političko jedinstvo BiH trebali bi da budu zaštićeni kako bi imali sigurnost u našem regionu. Ako Bosna i Hercegovina nije sigurna i stabilna, mi ne možemo imati sigurnost i stabilnost na Balkanu. Tokom devedesetih godina suočili smo se s mnogim teškoćama, u BiH, na Kosovu, u Makedoniji. I kada se pojave ove teškoće, gdje Bosanci, Albanci, Makedonci okreću lica? Prema Turskoj! To je historijski odnos", tvrdi Davutoglu.

Balkan ima zajedničke karakteristike s područjima Iraka i Afganistana, nastavlja Davutoglu: "Tri karakteristike Balkana - geopolitička tampon zona, region kulturne i ekonomske interakcije - to su istovremeno i karakteristike Afganistana i Iraka. Ove tri države su mini modeli svojih regiona. Bosna i Hercegovina je mali Balkan. Imate Bošnjake, muslimane, pravoslavce, katolike, Srbe, Hrvate koji žive zajedno. To je kao minijatura Balkana. Na sličan način, Irak je Srednji istok u malom. Arapi, Turci, Turkmeni, šiiti, suniti. Afganistan je sličan primjer u centralnoj Aziji - Tadžici, Paštuni, Hazari. Stoga su zbog ovih konflikta to kritične zemlje. Ako upravljate pravilno njima, upravljate regionom. Ako ne upravljate njima pravilno, imat ćete regionalne krize", tvrdi Davutoglu.

"Sarajevo je naše"
"Turska je dijelom balkanska, dijelom srednjoistočna, dijelom kavkaska. Imamo više Bosanaca koji žive u Turskoj nego u Bosni! Više Albanaca koji žive u Turskoj, nego u Albaniji! Više Čečena koji žive u Turskoj nego u Čečeniji! Više Abhaza u Turskoj nego u Abhaziji! Zašto je tako - zbog otomanskog naslijeđa. Za sve ove različite nacije na Balkanu, Srednjem istoku i Kavkazu, Turska je sigurno utočište, njihova domovina. Vi ste dobrodošli! Anatolija pripada vama, naša braćo i sestre! I mi smo sigurni da je Sarajevo naše! Kada kažem da je Anatolija vaša, ako želite da dođete, dođite! Ali, mi želimo da budete sigurni ovdje kao vlasnici Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ono što se dešava u BiH je naša odgovornost", rekao je Davutoglu.

"Ukratko, naša historija je zajednička. Naša sudbina je zajednička. Naša budućnost je zajednička. I poput 16. stoljeća, uspon otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike, napravit ćemo Balkan, Kavkaz, Srednji istok, zajedno s Turskom, centrom svjetske politike u budućnosti. To je cilj turske vanjske politike i mi ćemo to postići. Mi ćemo reintegrirati balkanski region, mi ćemo reintegrirati Srednji istok, mi ćemo reintegrirati Kavkaz na ovim principima regionalnog i svjetskog mira ne samo za sve nas, nego za cijelo čovječanstvo", uvjeren je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu

novo vrijeme, nova unija, "novi" igraci sve novo - samo su granice stare

kakva ironija istorije, i smijesno i zalosno i previse sarkasticno i neophodno - preko amerike do turske

[hercegovac_pravi]

BH Dani:

Naslijeđe: Ahmet Davutoglu, turski ministar vanjskih poslova u Sarajevu

Turci se vraćaju sebi i - nama

Ministar vanjskih poslova Turske prof. dr. Ahmet Davutoglu je tokom kratke posjete Sarajevu održao i predavanje o vanjskoj politici Turske na Balkanu. Davutoglu je predstavio svoje tumačenje strateške, historijske dubine nove vanjske politike Erdoganove AK partije i Turske vlade premijera Erdogana prema kojem Turska ima pravo i interes da utječe na uređenje odnosa na području Balkana, Kavkaza i Srednjeg istoka kako bi zaštitila svoje historijsko naslijeđe i vlastitu sigurnost

Ahmet Davutoglu je imao tešku sedmicu iza sebe. Turski ministar vanjskih poslova je u kratkom vremenu 10. oktobra u Zürichu potpisao sporazum o turskoarmenskim odnosima, boravio u Siriji 13. oktobra kako bi potpisao sporazum o međusobnom ukidanju viza između Turske i Sirije i potom 15. oktobra u Iraku potpisao 40 različitih sporazuma s ovom zemljom. Ova tri turska sporazuma sa susjedima predstavljaju veliki korak u ostvarenju vanjske politike Turske , čiji je cilj Davutoglu opisao kao politiku "nula problema" sa susjedima. Između leta iz Bagdada i leta za Sarajevo, Davotoglu je na međunarodnom aerodromu u Ankari održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o pogoršanju odnosa Turske i Izraela.

"Jučer smo se, nakon dugog dana u Iraku, vratili kući u tri sata i poslije samo tri sata putovao sam u Sarajevo. Mnogi ljudi su bili iznenađeni i pitali zar nisam umoran. Kada sam stigao u Sarajevo, posebno na Baščaršiju, ja sam se osjećao pun energije. Duh Sarajeva i duh Baščaršije je duh naše historije, naše zajedničke historije. Sarajevo nije samo običan grad. Bez razumijevanja Sarajeva nije moguće razumjeti historiju Balkana, niti kulturu Balkana", rekao je 16. oktobra, u petak navečer u Sarajevu na otvaranju konferencije Osmansko naslijeđe i muslimanske zajednice Balkana danas.

Došli na konju Ministar Ahmet Davutoglu nije profesionalni političar ili diplomata, nego akademik, profesor koji je predavao u Maleziji i Turskoj o međunarodnim odnosima sve do pobjede AK partije predsjednika Erdogana u novembru 2002. godine. Postao je ključni savjetnik turskog premijera za vanjsku politiku, kreirajući jednu novu vanjsku politiku Turske. Ministar vanjskih poslova je postao tek nedavno - 1. maja 2009. godine. Za razumijevanje njegovog utemeljenja vanjske politike Turske, koju su prihvatile i AK partija i dvije posljednje turske vlade premijera Erdogana kao svoju, od ključnog značaja su njegovi akademski radovi, kao što je knjiga Strateška dubina (2001.), koja govori na nov način o međunarodnoj poziciji Turske. Zbog njegove akademske biografije bilo je sigurno da će, i pored kašnjenja zbog diplomatskih i političkih susreta u Sarajevu, ipak stići da govori na znanstvenoj konferenciji. U sali ga je čekao njegov bivši student iz Malezije prof. dr. Ahmet Alibašić i više od 200 gostiju, među kojima su bili i političari sukobljenih frakcija SDA. Davutoglu gradi imidž posrednika i pomiritelja, pa je tako putovao i u Novi Pazar, kako bi javno mirio također bivše političare SDA Sulejmana Ugljanina i Rasima Ljaljića.

Njegova odluka da u vrijeme intenzivne diplomatske ofanzive Turske na drugim područjima posjeti Bosnu izazvala je čuđenje diplomata u Sarajevu. Zašto je jedan profesor-diplomata iznenada iskočio nad Bosnom, pitali su ga: "Jedan diplomata mi je danas rekao, ne mogu spomenuti iz koje zemlje, zašto smo mi, uprkos svim drugim političkim pitanjima, intenzivirali naše napore u Bosni i Hercegovini? Kada sam se sreo s Hillary Clinton u Zürichu zbog armenskog pitanja, ja sam postavio bosansko pitanje i mi smo više diskutirali bosansko nego armensko pitanje. I kada je predsjednik Haris Silajdžić došao u Ankaru, ja sam promijenio sve planove i odlučio da dođem u Sarajevo i odavde idem u Albaniju. Jedan diplomata me pitao: Zašto ste iznenada 'pali s neba' u Bosnu? Rekao sam mu da se mi nismo spustili padobranom, nego smo u Bosnu došli na konjima", odgovorio je Davutoglu.

Historijska dubina
Upravo u tom povratku na naslijeđe tradicionalnih, historijskih veza koje ima Turska s brojnim narodima i državama u tri različita regiona zasniva se "historijska dubina" nove vanjske politike Turske, kako je tumači prof. dr. Ahmet Davutoglu. Njegovo sarajevsko predavanje je dalo, zapravo, sažetak razloga na kojima se temelji ova politika. Davutoglu je prvo postavio pitanja šta su posebnosti Balkana i po čemu je posebno mjesto otomanske države u historiji Balkana i svjetskoj historiji: "Mogu se identificirati tri karakteristike Balkana. Jedna je da Balkan, kao regija, predstavlja tampon zonu (Buffer Zone) u geopolitici. Balkan je tampon zona u prijelazu iz Evrope ka Aziji, iz Azije ka Evropi, od Baltika ka Mediteranu i čak prema Africi, sa Sjevera na Jug, s Istoka na Zapad, to je geopolitička tampon zona. Zašto je to važno? Zašto je ova karakteristika imala takav utjecaj na istoriju Balkana", pitao je Davutoglu. "Druga karakteristika je geoekonomska. Balkan je region transakcija u geoekonomskom smislu. Još od starih vremena, Balkan je region ekonomskih transakcija. Balkanski region je region i geokulturne interakcije. Nekoliko kultura međusobno utječe jedna na drugu na Balkanu. Tokom migracija mnogo ljudi dolazi u kontakt i miješa se s drugima. Ako imate region s ove tri karakteristike - geopolitičkom tampon zonom, geokulturnom interakcijom i geoekonomskom interakcijom - imate dvije moguće sudbine u historiji. Jedna je da budete u centru svjetske historije, a druga je da budete žrtva svjetskog nadmetanja i bit ćete teritorija druge sile", objašnjava Davutoglu.

Balkan nije periferija "Zbog ovih karakteristika, kada govorimo o Balkanu obično govorimo da je Balkan periferija Evrope. Ne centar Evrope, nego periferija Evrope. Da li je region Balkana zaista geografska periferija? Ne. Ustvari, balkanski region je centar Afro-Euro-Azije. Otkuda percepcija periferije? Ako pitate Mehmed-pašu Sokolovića, on neće reći da su Sarajevo ili Solun periferija Otomanske države ili Evrope. Pogledajte u historiju. Jedini izuzetak u historiji je Otomanska država. U vrijeme Otomanske države, balkanski region je bio centar svjetske politike u 16. stoljeću. To je zlatno doba Balkana. To je historijska činjenica. Ko je vodio svjetsku politiku u 16. stoljeću? Vaši prethodnici! Nisu svi bili Turci! Neki su bili i albanskog porijekla, neki su bili čak i konvertiti grčkog porijekla. Mehmed-paša Sokolović je primjer. Da nije bilo Otomanske imperije, on bi bio samo siromašni srpski seljak s malom farmom ili šta god bi imao u to vrijeme, jer tada nisu imali razvijene farme u tom dijelu svijeta, ali zahvaljujući Otomanskoj državi on je postao vođa u svjetskoj politici. Otomanska historija je historija balkanskog regiona, historija posebnog značaja balkanskog regiona u svjetskoj historiji", tvrdi profesor Davutoglu.

Prema njegovom tumačenju, nije riječ samo o političkom, nego i o ekonomskom značenju, što je objašnjavao kroz primjer razvoja Soluna. Sličan je primjer razvoja Beograda u vrijeme Otomanske imperije: "Beograd 14. stoljeća je bio poput sela, više od sela, možda grad, ali tokom Otomanske države Beograd je postao glavni, središnji grad Dunava, središnje Evrope u tom dobu. U kulturnom smislu, postojale su stotine džamija i crkvi. (…) Sarajevo je minijatura otomanskog naslijeđa. Ako ne razumijete Sarajevo, ne možete razumjeti otomansku historiju. Sarajevo je prototip otomanske civilizacije. Sarajevo je prototip uspona Balkana."

Centar ili žrtva
Potom je naveo primjer iz 19. stoljeća, Albanca koji je postao utemeljitelj modernog Egipta: "Kavalali Mehmed Ali-paša je bio Albanac. Nije postao samo jedna od ključnih ličnosti Otomanske države u to vrijeme, on je utemeljio moderni Egipat. Da nije bilo otomanske tradicije, Kavalali Mehmed-paša bi bio najviše Kavalali Mehmed-beg, koji je živio negdje na Balkanu kao inteligentna osoba. Šta se može naučiti iz ovoga? Balkanski region ima sudbinu zbog ovih geopolitičkih, geokulturnih i geoekonomskih karakteristika i bit će ili centar svega ili žrtva svega", kaže Davutoglu.

Ključno pitanje njegove reinterpretacije prošlosti Balkana jeste pitanje zašto je poslije 19. stoljeća balkanski region podijeljen i zašto od tada kada govorimo o balkanskom regionu govorimo o etničkim sukobima? "Zbog toga što odsustvo kulturne interakcije znači sukobe kultura. Odsustvo ekonomskih transakcija znači ekonomsku stagnaciju. Odsustvo političkog autoriteta znači da postajete tampon zona svih konflikta", objašnjava Davutoglu. "Sada je vrijeme za ponovno ujedinjenje. Tada ćemo ponovno otkriti duh Balkana. Treba stvoriti novi osjećaj jedinstva u regiji. Treba da ojačamo regionalno vlasništvo, regionalnu zajedničku svijest. Nismo anđeli, ali nismo ni zvijeri. Do nas je da odlučimo i da uradimo nešto. Ovisi iz kojeg dijela historije pravite selekciju. Kroz stoljeća, od 15. do 20. stoljeća, balkanska historija je bila uspješna. Mi možemo obnoviti ovaj uspjeh. Kroz obnavljanje regionalnog vlasništva, kroz obnavljanje multikulturne koegzistencije i kroz uspostavljanje nove ekonomske zone", uvjeren je Davutoglu.

Novi Balkan
Prema njegovom tumačenju, "multikulturna koegzistencija je veoma važna zato što se život civilizacija može razumjeti samo kroz analizu strukture gradova i kulturnog života u ovim gradovima: svi balkanski gradovi su multikulturalni. Živjeli smo zajedno. I zbog toga je iz kulturne interakcije izraslo snažno kulturno bogatstvo. Oni koji su devedesetih organizirali masakre u Srebrenici i istočnoj Bosni su barbari koji nisu željeli da toleriraju kulturne razlike. Duh Sarajeva je duh koegzistencije i duh zajedničkog življenja", kaže Davutoglu.

"Mi želimo novi balkanski region, utemeljen na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuovisnosti i saradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan. Ljudi to zovu neootomanskim. Zato ja ne upućujem na Otomansku državu kao na vanjskopolitičko pitanje. Ono što ja naglašavam u naslovu je otomansko naslijeđe. Otomanska stoljeća Balkana su uspješna priča. Sada je treba obnoviti", kaže Davutoglu.

Lice okrenuto Turskoj
Davutoglu kaže da je došao u Bosnu na manje od 24 sata, između posjeta Iraku i Albaniji, jer Bosna je ovih dana u veoma kritičnom periodu transformacije. "Želim da pokažem solidarnost s Bosnom i Hercegovinom. Želim da pokažem da smo mi ovdje s Bosancima. Nastavit ćemo da budemo s Bosancima", rekao je Davutoglu.

Prema njegovom tumačenju postoje posebni razlozi regionalne sigurnosti, zbog kojih je ova tranzicija Bosne veoma važna: "Teritorijalni integritet BiH i političko jedinstvo BiH trebali bi da budu zaštićeni kako bi imali sigurnost u našem regionu. Ako Bosna i Hercegovina nije sigurna i stabilna, mi ne možemo imati sigurnost i stabilnost na Balkanu. Tokom devedesetih godina suočili smo se s mnogim teškoćama, u BiH, na Kosovu, u Makedoniji. I kada se pojave ove teškoće, gdje Bosanci, Albanci, Makedonci okreću lica? Prema Turskoj! To je historijski odnos", tvrdi Davutoglu.

Balkan ima zajedničke karakteristike s područjima Iraka i Afganistana, nastavlja Davutoglu: "Tri karakteristike Balkana - geopolitička tampon zona, region kulturne i ekonomske interakcije - to su istovremeno i karakteristike Afganistana i Iraka. Ove tri države su mini modeli svojih regiona. Bosna i Hercegovina je mali Balkan. Imate Bošnjake, muslimane, pravoslavce, katolike, Srbe, Hrvate koji žive zajedno. To je kao minijatura Balkana. Na sličan način, Irak je Srednji istok u malom. Arapi, Turci, Turkmeni, šiiti, suniti. Afganistan je sličan primjer u centralnoj Aziji - Tadžici, Paštuni, Hazari. Stoga su zbog ovih konflikta to kritične zemlje. Ako upravljate pravilno njima, upravljate regionom. Ako ne upravljate njima pravilno, imat ćete regionalne krize", tvrdi Davutoglu.

"Sarajevo je naše"
"Turska je dijelom balkanska, dijelom srednjoistočna, dijelom kavkaska. Imamo više Bosanaca koji žive u Turskoj nego u Bosni! Više Albanaca koji žive u Turskoj, nego u Albaniji! Više Čečena koji žive u Turskoj nego u Čečeniji! Više Abhaza u Turskoj nego u Abhaziji! Zašto je tako - zbog otomanskog naslijeđa. Za sve ove različite nacije na Balkanu, Srednjem istoku i Kavkazu, Turska je sigurno utočište, njihova domovina. Vi ste dobrodošli! Anatolija pripada vama, naša braćo i sestre! I mi smo sigurni da je Sarajevo naše! Kada kažem da je Anatolija vaša, ako želite da dođete, dođite! Ali, mi želimo da budete sigurni ovdje kao vlasnici Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ono što se dešava u BiH je naša odgovornost", rekao je Davutoglu.

"Ukratko, naša historija je zajednička. Naša sudbina je zajednička. Naša budućnost je zajednička. I poput 16. stoljeća, uspon otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike, napravit ćemo Balkan, Kavkaz, Srednji istok, zajedno s Turskom, centrom svjetske politike u budućnosti. To je cilj turske vanjske politike i mi ćemo to postići. Mi ćemo reintegrirati balkanski region, mi ćemo reintegrirati Srednji istok, mi ćemo reintegrirati Kavkaz na ovim principima regionalnog i svjetskog mira ne samo za sve nas, nego za cijelo čovječanstvo", uvjeren je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu

novo vrijeme, nova unija, "novi" igraci sve novo - samo su granice stare

kakva ironija istorije, i smijesno i zalosno i previse sarkasticno i neophodno - preko amerike do turske

Hvala za objasnjenje.

[Fair Life]

Nek' se zna...



Gdje su bili kad je grmilo ?...

[Bourne]

Dodik: "Mjesoviti brakovi su pederski!"
24.10.2009.

BH Dani: Povucite ga za Dayton
Za butmirskim pregovaračkim stolom Laktašenko je pred svim međunarodnim posrednicima mješovite brakove poredio s "pederskim". Promotori zapadne demokratije, poput ambasadora Bonda, nisu se ni pomjerili s mjesta, izvinjavajući se tek u hodniku pojedinim BH. akterima pregovora zbog, kako su rekli, "Dodikovog fašizma". Ja ne znam kako je s vama, poštovane čitateljke i čitatelji Dana, ali moram reći da su mi nakon ove epizode autentični fašisti manje odvratni od


autentičnih manekena zapadne demokratije spremnih na paktiranje s fašistima.

Pompezno najavljeni butmirski pregovori domaćih političkih lidera pod visokim američko-evropskim patronatom završeni su očekivanim debaklom. S obzirom da je predloženi paket butmirskih "rješenja" bio već sedmicama ranije baziran na osedlavanju mrtvog "prudskog konja", zahvaljujući angažmanu Carla Bildta i diletantskog tandema Američkih ambasadora Bond - English, rezultat ne predstavlja ni najmanje iznenađenje.

Međutim, iznenađenje ipak predstavljaju prijedlozi međunarodnih posrednika.

Prije svega, već ranije prenesene nadležnosti (odbrana, indirektno oporezivanje i obavještajne agencije) se u paketu eksplicitno nabrajaju. Činjenica je, međutim, da Bosna i Hercegovina već ima ove nadležnosti i da joj ih niko ne može oduzeti. Ovim se, štaviše, umanjuje značaj postojećeg člana Ustava BiH koji eksplicitno predviđa da se entitetske nadležnosti mogu prenijeti na nivo BiH. Ukoliko se uspostavi presedan, što ovaj paket upravo čini, da jednom prenesene nadležnosti moraju u konačnici biti u Ustavu eksplicitno navedene, status budućih prenesenih nadležnosti će u najmanju ruku biti upitan. Također, ovim se strana koja zagovara jačanje države tjera da ponovo pregovara (i samim tim nudi ustupke) o ovlastima koje su već davno dogovorene i za koje su tada dati drugi ustupci.

Od manje bitne razlike da li BiH ima predsjednika i dva potpredsjednika, kao što nudi butmirski paket, ili aktuelno rješenje s predsjedavajućima i dva člana Predsjedništva, daleko je bitnije predloženo rješenje po kojemu butmirski paket zagovara posredan izbor članova Predsjedništva u Parlamentu. Ovim bi Bosna i Hercegovina postala jedina država u svijetu u kojoj niti jedna institucija izvršne vlasti nema izvorni izborni legitimitet. Pogledajmo situaciju u zemlji i okruženju: predsjednika direktnim izborima biraju građani i u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji, na Kosovu... S obzirom da se ni u Federaciji BiH predsjednik i dopredsjednici ne biraju direktnim glasanjem građana, to bi za razliku i od države BiH i od Federacije BiH, jedino predsjednik Republike Srpske imao direktan izborni legitimitet. Jasno je čiji se elementi suverenosti ovim umanjuju, posebno u situaciji sve radikalnije secesionističke politike u Republici Srpskoj.

Naravno, ključni dokazi hipokrizije predlagača butmirskog paketa ostaju pitanja entitetskog glasanja i odnosa prema državnoj svojini. Unatoč tome što su na nužnost eliminiranja entitetskog glasanja kao ključne prepreke funkcioniranju države BiH ukazali i Senat i Kongres SAD-a, Vijeće Evrope i Evropski parlament, te ekspertiza Venecijanske komisije, međunarodni medijatori pregovora ga nisu ni dotakli. Pri tome oni svoj pristup pravdaju pragmatičnošću koja vodi do željenog ubrzanja evro-atlanstkih integracija. No, tragikomično je da je njihovu šarenu lažu samo nekoliko dana ranije brutalno demaskirao godišnji Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH: i u njemu se ukazuje na entitetsko glasanje kao ključnu prepreku ispunjavanju kriterija za integraciju BiH u Evropsku uniju.

S druge strane, prijedlog rješenja statusa državne imovine baziran je na principu koji je u Prudu prihvatio nasukani Sulejman Tihić. Prijedlog se bazira na razvlašćivanju države, na krčmljenju imovine koja i po Ustavu BiH i po međunarodnom ugovoru o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije, kao i po pravosnažnim presudama BH. sudovima, pripada državi. I ovim prijedlogom entiteti, a naročito Republika Srpska, postaju zajednice s puno više elemenata državnosti od države Bosne i Hercegovine.

Očito je da je čitav butmirski paket punjen u skladu s kriterijem "šta će prihvatiti Dodik", a ne "šta je potrebno državi Bosni i Hercegovini". Doduše, to je postalo jasno još onog trenutka kada je iz diplomatskih krugova procurio radni dokument tandema bezočnih, napuhanih Američkih ambasadora Bonda i Englisha u kojem doslovno stoji: "Reforme ne bi išle dalje od pitanja koje su srpske stranke bile spremne podržati 2006. godine." Stavovi bošnjačkih stranaka se nigdje ne spominju, a o hrvatskim da se i ne govori.

Ono što posebno upada u oči jeste pokušaj ucjenjivanja "bošnjačke strane". Naime, u jednom od radnih dokumenata se za prihvatanje predloženih (neprihvatljivih) rješenja nude "poticaji u vezi s EU integracijama, uključujući ubrzani ulazak u EU bezvizni režim kada se ispune tehnički uslovi". Ovdje valja obratiti pažnju: sve do Butmira stizala su uvjeravanja da će se BiH pridružiti vizno liberaliziranoj Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji čim ispuni "tehničke uslove". Ali, sada više nije ni to izvjesno. Očito je da je jedna poslanica Evropskog parlamenta znala šta govori kada je pristup evropske zastupnice Anne Marie Corazze ukidanju šengenskih viza za BH. državljane nazvala "ucjenom".

Nekoliko dana prije butmirskih pregovora, na novinski intervju u kojem je visoki predstavnik Valentin Inzko upozorio da međunarodna zajednica više neće tolerirati lidere koji pokušavaju destruirati državu BiH, Milorad Dodik mu je pred kamerama poručio - za dlaku suptilnije, doduše - da ga može povući za k... Za butmirskim pregovaračkim stolom Laktašenko je pred svim međunarodnim posrednicima mješovite brakove poredio s "pederskim". Promotori zapadne demokratije, poput ambasadora Bonda, nisu se ni pomjerili s mjesta, izvinjavajući se tek u hodniku pojedinim BH. akterima pregovora zbog, kako su rekli, "Dodikovog fašizma". Ja ne znam kako je s vama, poštovane čitateljke i čitatelji Dana, ali moram reći da su mi nakon ove epizode autentični fašisti manje odvratni od autentičnih manekena zapadne demokratije spremnih na paktiranje s fašistima.
Sta reci nego okorjeli FASISTA, Gebels bi mu zavidio na rijecniku

[Orbini]

Sto znaci da je i predsjednik Obama, najmocniji covjek svijeta,.. dijete pederskog braka.

Neznam cemu toliko ibrecenje zapadnim diplomatama, zvanicnicima MZ,.. svaki put kada nesto Dodik izvali. Pa jasno je da su Dodika i postavili i dali mu dozvolu za ovo i da imaju sa njim neki cilj - nista ovo nije slucajno, niti "otrgnuto kontroli",.. Dodik mora izigravati ultranacionalistu jer drugacije nebi ostao na vlasti u RS, a njegov ostanak na vlasti u RS je prijeko potreban.
Nisam od konspirativnih teorija,.. ali definitivno u ocima MZ i svih zvanicnika, diplomata,.. Dodik mora biti na vlasti u RS po svaku cijenu i sve mu je time dozvoljeno.

Jedan detalj mi je u svoj ovoj prici najvazniji a provlaci se kao sporedan. Nije dakle vijest opet neka dodikova fasisticka izvala niti indolencija zapadnih diplomata. Ako je Pecaninova informacija iz citiranog teksta tacna a to je da su se zapadni diplomati izvinjavali bosnjackim predstavnicima zbog dodikovog fasizma.
Cek malo, sta se oni imaju pravdati, izvinjavati, opravdavati Bosnjacima zbog Dodikovih izvala. Ili je malo Pecanin ubacio po svojoj interpretaciji - ili je vise nego jasno da je Dodik njihov igrac. Jer ovako se samo roditelji pravdaju kada njihov mali malo pretjera.

[Frankyee]

Dodik: "Mjesoviti brakovi su pederski!"
.
Sta reci nego okorjeli FASISTA, Gebels bi mu zavidio na rijecniku

Dodik je za Bosnjacke politicare prof. doc. politike i umjeca vladanja.

Dodik savseno dobro zna kad i sta da kaze i koliko moze a koliko nemoze. Za propast Butmira prvenstveno je kriv Tihic i njegov Prud jer postize dogovor na stetu drzave BiH i jaca apetite Dodika i Covica. Hrvati su drugi najveci krivci jer umjesto da guraju jacanje drzave BiH oni u ovome trenutku pricaju o trecem entitety a da tema razgovora uopste nije ni bila drugi ili treci nivo vlasti vec iskljucivo drzavni nivo.

[Shoba]

Iz Pescanika
.......
Laktaški knez kao beogradska beba
Teofil Pančić
22.10.2009.

Evo ga na utakmici u svečanoj loži, evo ga u prvom redu na ovom ili onom Važnom Javnom Skupu, evo ga, napokon, sve uvo do uva, između Tadića i Medvedeva, evo ga kao dragog, grlatog rođaka iz gluhe provincije sa rustikalnim običajima, iz tamnovilajetskog Pridnjestrovlja: gde god se okreneš po Tadićevoj Srbiji, sapleteš se o Dodik Mileta, socijaldemokratu laktaške provenijencije, koji je taman toliko socijaldemokrata koliko je Kim Jong Il, zvan Dragi Vođa, liberal, ali ko još ovde mari za smisao političkih i ideoloških oznaka, ko ti kaže da one uopšte moraju označavati nešto, umesto da prikrivaju ništa?

PredsedniciDodik Mile i samoetnočisteća tvorevina koju su za njega u krvi hiljada nedužnih stvorili Karadžić, Mladić i Milošević, a čije delo on spokojno i temeljito dovršava «mirnodopskim sredstvima», neupitna su činjenica današnje Srbije, nekakav politički Kusta, najbolji, uvek pouzdani drugar svake aktuelne postmiloševićevske ekipe, tandem snova sa Koštunicom juče, s Tadićem danas, i s kim god bude trebalo sutra. Manimo se, dakle, «ekstremne desnice» i sličnih: apsurdna Republika Srpska i njen nervozni hazjajin ikone su naših mladih i urbanih, elokventnih i obrazovanih nacionalnih demokrata, te soli nove, evropske Srbije: u nju se, dakle, ne kunu samo branacrnčevići, gojkođozi i rajkonozi, nego još žustrije to čine, recimo, istoričari čedomirantići i predrazimarkovići, kao i svi oni visoko podšišani japiji u odelcima i šljaštećim crnim cipelama – čitati o crnim cipelama kod Ota Oltvanjija – koji prenapučuju predsedničke, vladine, ministarske i ostale dvore, i koji jesu i biće glavni tok političke i intelektualne Srbije još neodređeno dugo.

Proizvoljna, besmislena i arbitrarna tvorevina koja je prekrila pola Bosne kao što mrak prekrije avliju nastala je, sasvim planski, kao ishod jednog kanibalskog klanja i međusobnog proždiranja, na sasvim slučajnoj teritoriji, bez bilo kakvog suvislo odbranjivog istorijskog i demografskog utemeljenja: zašto je, recimo, Doboj u RS, a Zenica nije? Zašto je Zvornik unutra, a Tuzla napolju? Sve su to (bili) vrlo izmešani gradovi, koji procenat ovamo ili onamo. U načelu, moglo je sve biti obrnuto, mogla je cela Federacija danas biti RS, a cela RS Federacija, i to ne bi bilo ni za jotu manje, ni za jotu više besmisleno, idiotski i odvratno.

A Dodik Mile sada je nekakav prinudni upravitelj te groteskne etnokneževine veselo prošarane humkama, i baš mu dobro ide, uživa čovek u tekovinama svojih krvavorukih prethodnika; ali, nije meni što mu dobro ide, nego što vrh i krem moje zemlje drže da im baš takav Dodik i baš takva dodikovina trebaju, da se u svakoj prokletoj prilici imaju njima podičiti i zataknuti ih za rever kao značku sopstvenog identiteta.

Čuvaru kremaljskog prestola nije, uveren sam, trebalo mnogo objašnjavati ko je taj živopisni larmadžija i šta on radi u predsedničkom salonu, ta Kremlj se bar naproizvodio tih svojih Pridnjestrovlja, Južnih Osetija i ostalih Abhazija. A ovi naši, oni su valja želeli da Visokom Gostu onižeg rasta pokažu kako i oni znaju te kremaljske veštine, mada, doduše, Dodik i dodikovina nisu baš lično njihov proizvod, no su ih nasledili od Karadžića i Miloševića, ali nemaju, bre, oni takvih predrasuda, ko ti kaže da i ova dvojica nisu mogla da naprave nešto dobro? Doduše, za to dobro im se sudilo i sudi, ali nema veze, knjižićemo to kao ličnu žrtvu za opštu stvar, eto nam sada baštinika Mileta kako ponosno sedi na njihovim ramenima, nedužan i čist kao dečija guza posle kupke, i evo cele demokratske-proevropske-i-bla-bla-bla Srbije kako ga nuna i tetoši, baš kao ona Rozmari svoju bebu.

[Subaru Impreza]

sta bi ovim muslicima, prvo napisu sto postova a onda sve izbrisu!

[ja.neron]

sta bi ovim muslicima, prvo napisu sto postova a onda sve izbrisu!

to ovi crveni i zeleni komunisti brišu