Milijarde na računima pojedinaca a premijer kani uzimati od sirotinje

[zulfo]

Milijarde na računima pojedinaca a premijer kani uzimati od sirotinje
Najmanje 10 godina je prošlo od kako se govori o korupciji ,Isto toliko godina je prošlo a Zakona o oduzimanju bespravno stečene imovine
Pojedini BH političari su obnašajući visoke funkcije mimo zakona stekli ogromno bogatstvo (Mislim da se radi o desetinama milijardi KM)

Umjesto da se blokiraju računi svih bivših premijera ,svih direktora otvori istraga protiv istih onih koji su uništili BH gigante poput : Unisa,GRASA,Energoinvesta,Hidrogradnje,Vranice,Energopetrola.Bosnalijeka,Zraka...
Premijer je došao do zaključka da je lakše uzeti od radničkih tužbi nego li vratiti državi oteto sa privatnih računa

[mesihtrko]

evo samo jednog teksta

Predmet istražnih i tužilačkih organa BiH: Kako je "Energopetrol" jaranski privatiziran

Privatizacija "Energopetrola Sarajevo“ u korist međunarodnog naftnog konzorzija INA/MOL, obavljena prije više od tri godine, predmet je istražnih, tužilačkih organa Bosne i Hercegovine.

Među 50-ak osoba koje su optužene za kriminal najzanimljivija je fatalna KASEMA ĆATOVIĆ, koja je istovremeno zastupala i državni kapital i interese neodgovornih stranih investirora.

Konzorcij INA/MOL profesionalno je iskoristio korupcijsku prirodu federalnih institucija i dužnosnika!
Krajem decembra 2009. godine Finansijska policija je Tužilaštvu Kantona Sarajevo podnijela završni izvještaj o počinjenim krivičnim djelima u toku dokapitalizacije 67 posto kapitala Energopetrola Sarajevo. Izvještaj sadrži „osnove sumnje“ protiv 54 osobe koje su počinile konkretan kriminal „prije, tokom i nakon okonča­nja procesa dokapitalizacije Energopetrola“. Među prijavljenima se nalaze gotovo svi članovi prošlog i aktuelnog saziva Vlade FBiH, a pored odgovornih osoba iz Vlade, prijavljeni su i članovi Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola, koju su vodili Rešad Žutić, bivši direktor Agencije za privatizaciju u Vladi FBIH, te Kasema Ćatović, Žutićeva nasljednica na mjestu predsjednika Komisije, koja još uvijek javno brani ugovor o prodaji Energopetrola.

RIJEČ TUŽILAŠTVA

Za Kasemu Ćatović Tužilaštvo Sarajevskog kantona tvrdi da je obavila zakonski najspornije poslove „zahvaljujući“ kojima je od Federaciji BiH, najblaže rečeno, oteta profitabilna državna naftna kompanija. «Jedina, uslovno rečena, poštena klauzula ugovora skopljenog između Vlade Federacije BiH i Konzorcija Ina/MOL jeste da će tri godine zadržati 1056 uposlenih radnika Energopetrola. Nažalost, te tri godine okončale su se prije tri mjeseca, a Energopetrol je do sada napustilo oko 300 radnika. Isplaćeno je samo 186 otpremnina, i to iz tekućeg poslovanja», tvrdi Rizah Softić, predsjednik Udruženja dioničara, akcionara i udjeličara i zastupnika dijela malih dioničara BiH kojem je dobro poznat «profesionalni, nezavisni» angažman Kaseme Ćatović. Kao omiljeni kadar Stranke za BiH, Kasema Ćatović u vrijeme pravljenja spornog ugovora o dokapitalizaciji Energopetrola obnašala dužnost pomoćnice federalnog ministra energije, industrije i rudarstva Vahida Heće. Kao pravni ekspert, ona je početkom 2006. godine imenovana u Vladinu Komisiju za dokapitalizaciju Energopetrola. Predsjednik spomenute Komisije Rešad Žutić podnio je ostavku na to mjesto zbog razilaženja sa članovima Vlade FBiH. Između ostalog, Žutić je insistirao na rješavanju problema Energopetrolove imovine koju je po zakonima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne «dokapitalizirao» hercegovački Petrol iz Ljubuškog. Tadašnjem premijeru Ahmedu Hadžipašiću i njegovom zamjeniku Draganu Vrankiću odlazak Žutića bio je jednostavnije rješenje od rješavanja problema Petrola iz Ljubuškog, firme koja je «dokapitalizirala» 15 pumpi, poslovnu zgradu i terminal u Livnu, koja se još uvijek vodi kao vanbilansna imovina Energopetrola. Nakon Žutićeve ostavke, Vlada FBIH za predsjednika Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola krajem aprila 2006. godine imenuje Kasemu Ćatović. Iste godine, krajem augusta, ona je imenovana i za punomoćenika državnog kapitala u Skupštini dioničara Energopetrola. Dakle, Kasema Ćatović pravila je ugovor za prodaju kompanije u kojoj je istovremeno predstavljala većinskog, 67- postotnog vlasnika, odnosno Federaciju BiH!

DOGOVORENI, A NIKAD UPLAĆENI NOVAC

Ugovor o dokapitalizaciji, odnosno prodaji Energopetrola Konzorciju Ina/MOL, potpisan je početkom septembra 2006. godine, a prethodno je glas Kaseme Ćatović na Skupštini dioničara Energopetrola bio presudan za zaključivanje spornog ugovora između Vlade FBiH i Konzorcija Ina/MOL.
A koliko je ugovor bio poguban za Vladu FBiH, najbolje ilustruju sljedeći podaci. Naime, Konzorcij Ina/MOL je, umjesto obaveznih 60 miliona KM, uplatio tek 46 miliona Međutim, i tih 46 miliona uplaćeno je na poseban, a ne na račun Energopetrola, odnosno na račun kojim je raspolagao isključivo Konzorcij, a ostatak je, navodno, otišao u rezerve, koje opet kontroliše Konzorcij Ina/MOL. Sve to urađeno je po ugovoru. Nakon Hadžipašića na mjesto premijera Vlade FBiH stiže Nedžad Branković, čija je Vlada prije dvije godine uplatila 13,2 miliona KM Konzorciju Ina/MOL-u za preuzimanje vlasničkih prava u Terminalima, što stoji i u ugovoru. Problem nije u uplati, problem je što Vlada Federacije nikada nije preuzela Terminale. Terminale i dan danas koristi isključivo Konzorcij, a koristi i 13,2 miliona KM koje im je Brankovićeva Vlada poklonila.
Navodno, bivši premijer Branković posjedovao je i originale bankovnih garancija, a nije učinio ništa da se one aktiviraju i tako finansijski kazni Konzorcij Ina/MOL koji nije ispoštovao ugovor u dijelu koji se tiče investicijskih ulaganja u Energopetrol. Konačno, u ugovoru o dokapitalizaciji Energopetrola navedeno je da se svi sporovi iz ugovora mogu voditi samo na sudovima u Švicarskoj. Drugim riječima, Vlada FBiH ne može poništiti ugovor niti tražiti satisfakciju na domaćim sudovima.

Navodno, za posao dokapitalizacija Energopetrola u kojem su izgubili svi, osim multinacionalnog konzorcija Ina/MOL, Kasema Ćatović je inkasirala nekoliko stotina hiljada KM. Toliko je, navodno, platila Vlada FBiH, a koliko je i da li je ova okretna državna poduzetnica naplatila od Konzorcija Ina/MOL, za čije je potrebe sročila «darovni» ugovor, za sada je nepoznato. Pored finansijske naknade, za posao «uspješne» dokapitalizacije Energopetrola Kasema Ćatović tražila je kompenzaciju i u vidu članstva u Upravnom odboru Agencije za privatizaciju FBiH, no ta joj želja ipak nije ispunjena. Nakon kratkog, uspješnog i navodno unosnog angažmana oko dokapitalizacije Energopetrola, Kasema Ćatović prekomandovana je na mjesto sekretara u federalnom Ministarstvu okoliša i turizma. Povremeno učestvuje i u radu državne Komisije za evropske integracije, kao i Komisije za polaganje ispita za stečajnog upravnika, aktivna je i u Udruženju privrednika komunalne djelatnosti, a doskora je obnašala i funkciju predsjednika Nadzornog odbora u privatnoj firmi Riba Neretva, gdje je zarađivala, navodno, blizu 15 hiljada KM godišnje.

Politički pritisci

KRIMINAL AMINOVALI I NAPLATILI TIHIĆ I VRANKIĆ

Uprkos upornom protivljenju nekolicine federalnih ministara u Vladi premijera Ahmeta Hadžipašića, odluka o dokapitalizaciji Energopetrola usvojena je tijesnom većinom glasova, prvenstveno ministara iz SDA i HDZ-a. S obje ruke za dokapitalizacju Energopetrola glasali su tadašnji premijer Ahmet Hadžipašić, po izričitoj preporuci stranačkog šefa Sulejmana Tihića, kao i tadašnji dopremijer federalne Vlade Dragan Vrankić, koji se slijepo držao naputaka svoje stranke. Golemu ulogu u dokapitalizaciji Energopetrola odigrao je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je danonoćno pritiskao lidera SDA Tihića pokušavajući ga privoljeti na prodaju Energopetrola. Na koncu, Tihić je postao najgrlatiji zagovornik dokapitalizacije, mada se federalni Parlement o tome već ranije negativno izjasnio. Advokat privatizacije Ahmed Žilić„

NEPRESTANO SMO BILI POD POLITIČKIM PRITISCIMA

“Odvjetnik Ahmed Žilić, pravni konsultant Agencije za privatizaciju FBiH i član Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola, jedini je imao izdvojeno mišljenje prije potpisivanja ugovora o dokapitalizaciji između Vlade FBiH i Konzorcija Ima-MOL. U pismu upućenom članovima Vlade FBiH 7. septembra 2006. godine Žilić je upozorio da su članovi Komisije dobili nacrt pisma namjera Raiffeisen banke, kao i draft samo jedne od ukupno tri bankovne garancije. «Zbog pritisaka, pa i ucjena, po Vladu FBiH nastala je štetna posljedica: sadržaj parafiranog Protokola je u suprotnosti sa odredbom Ugovora, u kojem je navedeno: 'sva ostala pitanja u pogledu bankarskih garancija bit će definisana Protokolom'. Međutim, parafirani Protokol na svoje tri stranice ne sadrži baš niti jednu riječ o bankarskim garancijama. U slučaju arbitražnog spora u Švicarskoj, ova očigledna manjkavost Protokola može imati veoma štetne posljedice po Vladu FBiH», napisao je odvjetnik Žilić. Danas se zna da Vlada FBiH, uprkos činjenici da Konzorcij Ina/MOL nije ispoštovao obaveze preuzete ugovorom, odnosno da u protekle tri godine nije investirao 150 miliona KM u Energopetrol, nije aktivirala niti jednu od tri bankovne garancije. U prvoj investicijskoj godini bankovna garancija iznosila je 6,6 miliona KM, u drugoj 11,6 miliona KM, a u trećoj 31,6 miliona KM. Međutim, da bi se aktivirale bankovne garancije, Vlada FBiH morala je dokazati da Konzorcij Ina/MOL nije izvršio ulaganja predviđena ugovorom. Za svaku investicijsku godinu neophodan je nalaz i mišljenje međunarodno priznate revizorske kuće. U BIH registrovane su dvije: Price Waterhouse i Deloitte. Vlada FBiH nikada nije angažovala niti jednu od dvije spomenute revizorske kuće da napravi takav izvještaj. Trenutno se vode aktivnosti na angažmanu revizorske kuće kako bi se stekli uslovi za aktiviranje treće bankarske garancije od 31,6 miliona KM.

Sporna otimačina

BIVŠA SDP-OVA MINISTRICA INGRID ANTIČEVIĆ- MARINOVIĆ OVLASTILA SVOGA MUŽA DA KRADE BENZINSKE PUMPE U HRVATSKOJ!

Imovina Energopetrola u susjednoj Hrvatskoj još uvijek je sporna. Naime, dvanaest benzinskih pumpi knjiženo je u korist Energoinvesta, dok je devet knjiženo u korist Energopetrolovog istoimenog privrednog društva u Hrvatskoj, a koje su jednostavno «nestale». Šta se dešava sa tim pumpama najbolje ilustruje slučaj odvetnika Marka Marinovića iz 2003. godine. Naime, njegova supruga, bivša ministrica pravosuđa RH Ingrid Antičević-Marinović potpisala je saglasnost njegovom klijentu da zamjenom preuzme benzinsku pumpu u blizini Slavonskog Broda od banjalučkog Energopetrola, iako je vlasništvo nad tom pumpom bilo sporno, a Energoinvest iznajmljivao ovu pumpu INA-i!

[KB9]

u cemu je problem da svi placaju?

[Haman]

Bogatim je uvijek malo, sirotinji i jedna marka vise dosta. Pogledaj politicare, veike plate, odlaze u penziju sa prosjekom od 4 godine,voze dobra sluzbena auta, placa im se cak i telefon, imaju svoju gotovo besplatnu kuhinju gdje dobro jedu a malo plate. Ko im je to omogucio, narod, ili bolje receno borci koju su branili BiH dok su danasnji politicari sjedili po podrumima i cekali kraj rata, smisljajuci kao ce prevariti branitelje. Dugo razmisljali i u tome uspjeli. Dok se branitelji nisu ni snasli oni pograbili fotelje, a fotelja ko fotelja, sjedis na visokom i odozgo gledas sirotnju koja moli makar malo samo da prehrani djecu. Dokle tako?

[O'zone]

I sirotinja se vala polomi da promjeni stanje aman-zaman.

Sad će opći izbori pa će opet ahbabi na vlast a sirotinja i borci i obespravljeni će se gurati u redovima da im daju svoj glas jer oni su naši i znaju najbolje.

[JThomas]

pa ovi se i održavaju zahvaljujući tome što je sirotinja zadovoljna sa malim. i što je možeš kupiti za 200 maraka nekih fiktivnih davanja, za kilu kafe i kocke pred izbore...a sa jednim budžetskim radnim mjestom kupiš jednu širu porodicu + prijatelje.