Naš narod je nekako tradicionalno sklon da kuka na teško vrijeme i nagle promjene vremena, te da za sve tegobe optužuje kišu, sunce, hladan ili topao vjetar..Već nekoliko godina redoviti dodatak brojnih informativnih emisija na televiziji je i bioprognoza.
Biometeorološka upozorenja, bioprognoza vremena sadrži opis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koje mogu slijedećih dana nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje. Tokom zadnje decenije bioprognoza je zaživjela i u BiH , te imamo priliku svakodnevno slušati izvještaje o trenutnim vremenskim uslovima i o očekivanim utjecajima na zdravlje.
Cilj bioprognoze je organizacija preventivnih mjera za zaštitu zdravlja osjetljivih osoba.
Gotovo svi ljudi na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske uslove, rijetko ko se dobro osjeća za vrijeme sparine (ili izrazito visokih ili niskih temperatura). Ipak, postoje osobe kod kojih su pojava tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovito povezani s lošim vremenskim uvjetima.
Oni se nazivaju meteoropati , a statistike pokazuju da gotovo svaka treća osoba na svijetu ulazi u tu skupinu. Kod meteoropata zatajuju mehanizmi prilagođavanja na vanjske utjecaje, a to je izraženije u žena, djece, starijih osoba te u hroničnih bolesnika.
Osim na zdravlje, vrijeme utječe i na raspoloženje, ponašanje i opšte dobro osjećanje. Obično se tegobe javljaju kod naglih promjena temperatura zraka, naglog pada atmosferskog tlaka ili prilikom naglog porasta vlažnosti zraka. Dodatni faktori koji utječu na zdravlje su nivo polena u zraku i vjetrovi. U Europi je to fen, a u Americi Chinook- poznati su topli vjetrovi koji su povezivani s povećanom nervozom u ljudi, agresivnošću, depresijom, te smanjenom koncentracijom .
Postavlja se pitanje - zašto je meteoropatija danas tako čest slučaj u razvijenom svijetu?. Jedan od mogućih odgovora, koji je usmjeren prema ljudskom faktoru je moderni način života.
Sve više se udaljavamo od prirode, naš organizam naučen je većinom na zatvorene prostore , tako da mehanizmi autoregulacije nisu više "istrenirani" da reaguju u dovoljnoj mjeri na promjene vremenskih uvjeta. Osim toga, ljudi koji su navikli na klimatizirane prostore često zanemaruju meteorološke podatke, kao i signale koje im daje njihovo tijelo te pružaju svom organizmu dodatne nepotrebne stresove (npr. velike razlike u temperaturi: zimi pregrijavamo zatvorene prostore, a ljeti ih previše hladimo).
Osim učinka na ponašanje i raspoloženje, evropski naučnici zaključili su da postoji nekoliko stanja koja se najčešće javljaju, ili pogoršavaju zavisno o vremenskim uslovima :
poremećaji spavanja, glavobolja i migrena , srčane bolesti , mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reumatski bolovi, "fantomska bol" i bol u području ožiljka, fibromijalgija .
Za neka od navedenih stanja postoji znanstveno objašnjenje. Do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog tlaka dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol. Slični mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima.
Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena, ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvnožilnom sustavu - zbog stezanja krvnih žila uslijed hladnoće što dodatno opterećuje srce.
Ipak , činjenica je da dosta ljudi zaista teško podnosi nagle skokove temperature.Zadnjih par dana je bilo baš ekstremnih oscilacija, što je posebno teško palo hroničnim bolesnicima i "onima koji rano ustaju"..
Kako se vi borite sa poteškoćama uzrokovanim ovom našom hirovitom bosanskom klimom, da li dobro spavate, ima li neke posebne nervoze kad se vrijeme naglo mijenja, i da li vaše standardne boljke bivaju više izražene?
Šta koristite da prevladate tegobe?
