Masinski fakultet Sarajevo?

[nikeze]

Što se tiče automobilske tehnike, možeš imati diplomu inžinjera za motorna vozila, ali ako nisi rastavio i sastavio stotine auta to znanje je ostalo u sferi enciklopedijskog znanja. Isto vrijedi i za ostale oblasti. Suviše je to široka tema.

[harisl]

Stvarno mi nije jasno sta ce biti posao inzinjera za nekih 10- 15 godina. Kada razgovaram sa inzinjerima koji rade na implementaciji projekata vezanih za "Industry 4.0", svi su toliko uzbudjeni, ali nakon par piva svi otkriju i da su isprepadani.
Inzinjering se bazira na preciznosti, izrazavanjem svega kroz podatke, jednacine, donosenju odluka iskljucivo na osnovu podataka, a covjek tu nema nikakvih sansi u poredjenju sa "masinom". Zakljucak je uvijek i samo da je najbolje ukloniti covjeka iz procesa u potpunosti.

Konkretno, radim u firmi gdje pravimo masine za rezanje i brusenje dijelova, proizvodnimo alate za te procese (rezace, diskove za brusenje) kao i softver za dizajn tih dijelova i proizvodnju, a i masine za inspekciju i funcionalno testiranje dijelova. Znaci sve poslije rudarenja. Prilikom obrade dijelova dolazi do zagrijavanja (termickog rasta) i dijelova i alata, deformisu se i dijelovi i alati, trosi se alat, a i razliciti metali reaguju razlicito na proces... znaci, mada je sve teoretski potpuno tacno- rezultat (sami proizvedeni dio) nije prihvatljiv, jer je dozvoljeno odstupanje u geometriji od 1- 2 mikrona, a to se u proizvodnji brzo izgubi. Veza izmedju onoga sto je receno masini da napravi i onoga sto je izaslo iz masine se ostvaruje kroz takozvane korekcijske matrice, koje uzimaju u obzir osnovne parametre date masini i rezultat, a matrice se dobiju iz inspekcijske masine poredjenjem teoretske (zeljene, dizajnirane) i stvarne geometrije. I to nije novo, tako se radi vec 30- 40 godina. Najveci problem je lociran, a to je sto operator pogresno unese korekcije ("fat finger") i danas kupac zahtijeva da se masine za proizvodnju, mjerenje i testiranje povezu, da pricaju i razmjenjuju podatke, sto se radi vec neko vrijeme (operator je odstranjen iz korekcija, samo pritisce dugmad). Ukratko, vec nema puno prostora za covjeka nakon dizajna. E, posto je dizajn svakako moguce izraziti kroz jednacine, novi trend je da se koristi AI sto vise (sami pravimo softver za dizajn), jer je to nesto novo i stvarno ce pomoci da se napravi objektivno bolji dizajn u djelicu vremena koje se danas utrosi. Ukratko, vrlo entuzijasticno radimo da se zamjenimo masinama. Ono kako se meni cini, jedino mjesto gdje ce ostati radnici je na sklapanju masina, ali ne zbog toga sto je covjek bolji, nego zato sto je jos dosta jeftiniji. Jos uvijek.

Ovakav trend je prisutan svuda. Imam prijatelja iz Mikrosofta koji je prestravljen jer stalno ocekuje da ce biti otpusten. Kaze da ih tjeraju da u poslu koriste AI alate (moraju dokazati da ih dnevno koriste), da bi se AI trenirao (a Mikrosoft je na vrhu AI revolucije), a kroz to treniranje sve manje ljudi je potrebno, pa su zadnja otpustanja vecinom medju menadzmentom i programerima (programeri moraju prepustiti pisanje softvera masinama kad god je to moguce). Sali se da ce ostati samo one tete sto kuhaju kafu.

Svijet se mijenja, a sa time i svrha inzinjeringa i uloga covjeka u svemu tome. Ono za sta je prije trebala hefta, sada je potreban dan, ili sat. Banalan primjer, kada sam ja bio u skoli (prije puno decenija) da bi se napravio pregled istrazivanja, pregled objavljenih radova (prije pocetka pravog istrazivanja) islo se u biblioteku i ako nema taj clanak tu, onda se porucivala kopija iz druge biblioteke i cekalo heftu- dvije za svaki papir i tako u krug, mjesecima. A sada su ti svi ti radovi "na vrhu prstiju", cak se vise ne moraju ni citati kako treba, Acrobat ti ih sazme da se ne mucis.

Novim generacijama bih savjetovao da koriste nove alate sto vise mogu, svaki dan, da se oslanjaju na nove tehnologije u svakoj mogucoj prilici, jer nisam siguran sta ce raditi, ali sam siguran da nece raditi ono sto sam ja radio u protekle tri decenije.

[Ludzak]

Lijep pozdrav svima!

Po završetku studija na mašinskom fakultetu imao sam priliku da budem pozvan na nekoliko razgovora za posao. Na pomenutim razgovorima, pitali bi me koliko dobro poznajem rad u pojedinim programima kao što su: AutoCAD, SolidWorks, Autodesk Revit itd.

Tokom studija imao sam priliku da koristim AutoCAD i SolidWorks (istinu za volju, ne u prevelikoj mjeri jer sam završio energetiku), ali sam isto tako i tokom studija, ali i po završetku istog pregledao brojne tutorijale na youtube-u samoeducirajući se po pitanju pomenutih programa.

Ako vas ima da ste bili u istoj ili identičnoj situaciji poput mene molio bih vas za savjet, da li vrijedi završavati kurseve/tutorijale po LinkedIn-u, Udemy-u itd., po cijeni od/oko 10 do/oko 100 dolara ili možda neki kurs uživo, kao što je kurs u sklopu Centra za poslovnu edukaciju (cijene od/oko 500 do 700 maraka), a sve u cilju dobijanja komada papira kojim bih potencijalnom poslodavcu dao do znanja da sam upoznat sa radom u pomenutim ili sličnim programima.

Kurs, kao kurs ne može ti odmoći. Svako znanje je dobrodošlo.
Sad koliko će to, u ovoj državi, biti potrebno to je druga priča. Ja sam mišljenja da ko želi da biježi iz ove države, mašinstvo je dobrodošlo. A u državi gdje su konobari traženiji od mašinskih inženjera, zapitaš se da li takav fakultet vrijedi završavat. A da ne spominjem kako su ti inženjeri potcjenjeni kod privatnika. Posebno kome je prvo zaposljenje, bez iskustva.

[Ludzak]

Zdravo svima!

Zavrsio sam prvi ciklus studija u Sarajevu i razmisljam o nastavku skolovanja odnosno o upisu na drugi ciklus studija.

Koliko je potreban drugi ciklus studija pri zaposljavanju, te kakve koristi imaju oni sa drugim u odnosu na one sa zavrsenim prvim ciklusom?

"Industrijski inzinjering i menadzment", "odbrambene tehnologije" i "tehnologije drveta" su smjerovi o kojima ne znam nista, te me zanima kako prolaze na trzistu rada oni sa ovim zavrsenim smjerovima?

Koliko je zapravo bitno koji se smjer zavrsi?

Da li je cesta pojava da npr. onaj koji zavrsi energetiku radi ono sto bi trebao da radi neko sa odsjeka za masinske konstrukcije i sl.?

Ako ćeš raditi u realnom sektoru ili državnim institucijama apsolutno ti 2 ciklus ne treba, 2 i 3 ciklus dolaze u obzir i računaju se samo u akademiji, tako da ako ne planiraš biti profesor na nekom od fakulteta i baviti se naučnim radom, nemaš neku posebnu potrebu da pohađaš drugi ciklus. Jedina stvar zašto bi mogao ići na 2 ciklus iako ćeš recimo raditi u realnom sektoru je da baš postaneš expert u određenoj obasti koja te interesuje ali opet ponavljam to nije uslov da se zaposliš. Hoću da kažem ne razišljaj o 2 ciklusu stritkno sa poziccije zaposlenja jer ti on praktično osium u akademiji ništa ne donosi ppo tom pitanju. Govorim iz vlastitog iskustva.

Greška.
Većina državnih firmi traže dipl inženjere, znači 2. ciklus. Privatnici ionako zapošljavaju koga oni žele.

Hebo me dan, odgovaram na temu od vremena prije Krista.