Luksuzni religijski objekti, fabrike u staro željezo

[detroit-mercy]

Vjerske zajednice se finansiraju iz državnog budžeta, i to u višemilionskim iznosima,

vjerski objekti se grade uz ogromnu finansijsku podršku općinskih i kantonalnih budžeta ... itd.

Čita li iko od vas išta, gleda li, sluša, bilo šta ...? Mislim, nevjerovatno je da tako bahato i samouvjereno razgovarate o
različitim temama, a da pritom ne raspolažete ni osnovnim informacijama.

(I to da ne ulazimo uopće u priču kako se budžet, iz kojeg se vjerske zajednice finansiraju, puni porezima koje plaćaju i vjernici i oni koji to nisu, dakle, prislijeni su posredno davati svoj novac u svrhe koje ne žele)

Evo ti stara tema, pročitaj:
http://www.klix.ba/forum/financiranje-v ... 758s0.html

Ama @Banksy nisam mislio bukvalno da se ne finansira. Naravno da se finansira dijelom sto nije dovoljno a ostalo nadomiruju clanarinama i drugim izvorima.

Znači, svjesno si napisao neistinu.

Vjerske zajednice u BiH finansiraju se uglavnom novcem iz državnog budžeta, svih nivoa.
Dakle, našim parama, htjeli mi to ili ne.

Šteta što u ovom trenutku ne postoji politički interes da se neko ozbiljno pozabavi svim brojkama, sa svih nivoa, pa nam da jednu konačnu, objedinjenu cifru s koliko to novca finansiramo vjerske zajednice.

Također, bilo bi dobro predstaviti i praksu razvijenih zapadnih zemalja po ovom pitanju.
Za početak, za vjerske zajednice 0 dolara daju: USA, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Finska, Danska, Švedska, Austrija, Italija, Slovenija, itd.

2011:

BRCKO: 200 000 + 1 228 000 = 1 428 000 = 1.4Mil

RS: 1 930 390 + 630 000 + 644 500 + 50 000 = 3 204 940 = 3.2 Mil

FBIH: 2 587 697 + 5 645 000 + 12 676 567 = 20 909 264 = 21 Mil.

Izdvajanja za vjerske zajednice u BiH
u 2010. i 2011. godini - rekapitulacija

1.BRČKO DISTRIKT
2010 godina:
-za vjerske zajednice: 550.000 KM
-za obnovu i izgradnju vjerskih objekata: 850.000 KM
2011. godina:
-za vjerske zajednice: 200.000 KM
-za obnovu i izgradnju vjerskih objekata: 1.228.000 KM

2.REPUBLIKA SRPSKA (od 63 opštine, obrađeno je 46 budžeta,
koliko je bilo moguće pronaći ili dobiti od ovlaštenih lica
2010. godina:
Vjerske zajednice: 1.740.066 KM + 764.000 KM (koliko se odnosi
na Doboj, jer se ovaj iznos vodi kao budžetska stavka Religijske
i druge zajedničke usluge).
Izgradnja i obnova vjerskih objekata: 1.196.039 KM
2011. godina
Vjerske zajednice: 1.920.390 plus 630.000 KM (koliko se odnosi
na Doboj, jer se ovaj iznos vodi kao budžetska stavka Religijske
i druge zajedničke usluge).
Izgradnja i obnova vjerskih objekata: 644.500 KM + 50.000 KM
(Program korištenja sredstava ostvarenih po osnovu Zakona
o naknadama za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje
el.energije za 2011- Izgradnja Hrama Sv. Trojice).

3.FEDERACIJA BiH (od ukupno 90 budžeta, opštinskih, kantonalnih
i entitetskog, obrađeno je za 2010. godinu 10 kantonalnih,
61 opštinskih i entitetski, a za 2011. godinu 8 kantonalnih,
67 opštinskih i entitetski)
2010. godina:
Vjerske zajednice: 2.794.829 KM
Izgradnja i obnova verskih objekata: 1.686.458,74 KM
Vjerske škole, insitucije, i sl.: 14.575.158 KM
2011. godina
Vjerske zajednice: 2.587.697 KM
Izgradnja i obnova vjerskih objekata: 5.645.000 KM
Vjerske škole, insitucije, i sl.: 12.676.567 KM

+

Žurnal donosi pregled samo najkrupnijih budžetskih izdvajanja. Govoreći samo o javnom novcu, stiže se do brojke od najmanje 14 miliona KM. I to ne računajući pojedinačne, manje grantove. Krenimo redom. U Bosni i Hercegovini postoje 62 opštine. Ne računajući sarajevske i “istočnosarajevske” koje dijele mnogo više, ostale svake godine u prosjeku izdvajaju 50-80 hiljada KM na stavku – Grant vjerskim zajednicama, što je skoro tri miliona KM godišnje. U 2010. godini Opština Istočna Ilidža izdvojila je 150.000, Istočno Novo Sarajevo 150.000, Općina Centar 200.000, Novi Grad 200.000, Stari Grad 67.000, a Novo Sarajevo 120.000. Zanimljivo je da je Opština Ilidža, na čijem se području nalazi deset džamija, izdvojila 100.000 KM za izgradnju džamije ove godine, a 250.000 KM pomoći vjerskim zajednicama. Dakle, više od milion i 200 hiljada KM! Samo za pet sarajevskih i dvije istočnosarajevske opštine!

Sve vlade u Federaciji također izdvajaju sredstva iz budžeta. U prosjeku 100 do 150 hiljada KM, s tim što je Vlada USK u zadnje tri godine za finansiranje vjerskih zajednica izdvojila skoro milion konvertibilnih maraka! Vlada Kantona Sarajevo u 2010. dala je grant vjerskim zajednicama u iznosu od 350.000 KM. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša za rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i izgradnju vjerskih objekata izdvojilo je 600.000 KM prošle godine.

Vlada Tuzlanskog kantona osim 100.000 granta dala je i 150.000 za sanaciju i rekonstrukciju vjerskih objekata. Zbirka cifra kantonalnih nivoa prelazi dva miliona KM! Treba napomenuti da osim Kantona novac izdvaja i Grad Sarajevo. U prošloj godini 150.000. Grad Banja Luka za pomoć vjerskim zajednicama u 2010. izdvojio je milion I 300.000 KM. Darežljivost pri budžetskom gazdovanju odlično se ogleda i u primjeru Distrikta Brčko. Samo u 2010. godini iz budžeta Distrikta izdvojeno je milion i 560.000 KM. Iako u 2010. nije, Vijeće Ministara je ranijih godina redovno izdvajalo na stotine hiljada KM grantova vjerskim zajednicama. Vlada Republike Srpske ove godine je budžetom za Republički seketarijat za vjere izdvojila milion i 618.000, od čega milion i 300.000 KM pomoći vjerskim zajednicama.

Zanimljivo je kako je rad upravo ovog tijela već nekolliko puta bio negativno ocijenjen u revizorskom izvještaju. Tako je Republički sekretarijat za vjere u 2008. prekoračio dodijeljena sredstva i umjesto planiranih 4,6 miliona KM za pomoć vjerskim zajednicama izdvojio više od 7 miliona KM. U revizorskom izvještaju iz iste godine navedeno je kako su i ministarstva u čijoj nadležnosti nije pomaganje vjerskim zajednicama izdvojilo gotovo milion KM grantova za te namjene. U 2009. godini Republički sekretarijat za vjere potrošio je skoro šest miliona KM za pomoć vjerskim zajednicama, što je za 1,5 miliona KM više od planiranog.

Ako se uzme u obzir da je izdvajanje Vijeća ministara, Vlade RS-a i nekih ministarstava bilo manje u 2010. nego u godinama prije, sa sigurnošću se može utvrditi da se iz javnog novca i budžeta koji se pune i doprinosima građana godišnje vjerskim institucijama daruje najmanje 15 miliona konvertibilnih maraka. Riječ je, dakle, samo o javnom budžetskom novcu, a ne donacijama iz zemlje i inostranstva ili bilo kojim drugim vrstama prihoda koje vjerske zajednice u BiH ostvaruju. Također treba napomenuti da je, o čemu je Žurnal već pisao, Komisija za izbjegla i raseljena lica u 2010. godini izdvojila dva i po miliona KM povratničkog novca za obnavljanje vjerskih objekata.

Mislim da bi trebalo usporedti i iskustva drugih drzava po ovom pitanju. U vecini Zap. Evropskih zemalja postoji jedna vrsta crkvenog poreza koju placaju gradjani. U dosta njih je to na dobrovoljnoj bazi mada u prilicnom broju ima ako neces dati za njih da ces za nesto drugo.
Glede davanja u BiH, ne zna sta da kazem jer toliko nisam upucen u problematiku ali volio bih da vidim u kojem su to procentu budzetski davaoci optereceni ovom vrstom davanja. Ovako brojevi koji su podastrti na prvi pogled i ne izgledaju tako veliki u odnosu na visinu budzeta. Sad, trebali bi secirati cjelokupan budzet i vidjeti za sta sve idu pare pa se onda zapitati je li opravdano ili neopravdano davati lovu vjerskim zajednicama. Mozda bi trebalo povesti i siru drustvenu raspravu da li je potrebno davati lovu vjerskim zajednicama u BiH iz budzeta, ali bojim se da bi mnogi na ovom forumu bili veoma negativno iznenadjeni, vidjeti primjer vjeronauke u skolama kada se je pokazalo da vecina ipak podrzava vjeronauku u skolama.
Sada mnogi koji jednostrano gledaju na ovu problemtiku ce reci , a sto da se iz poreza kojeg "ja" placam financiraju i vjerske zajednice. Ovakav nacin razmisljanja moze biti i mac sa dvije ostrice, jer onda ces otvoriti jednu veliku kutiju iz koje ce poceti iskakati pojedinici a sto da placam za balet npr a nikada nisam otisao u pozoriste, ili sto da placam za KK Bosna a ne pratim kosarku i mnoge druge stvari. Cijelo to pozivanje a sto da ja placam za ovo ili ono je dosta ograniceno razmisljanje jer bi onda dosta ljudi koji se izjasnjavaju kao vjernici moglo zapitati a sto da se ne daje vjerskim zajednicama jer i ja placam porez drzavi.
U principu treba napraviti neki balans izmedju svih ovih stvari.
Mene licno je zasmetala ta neka tendencioznost naslova teme ove diskusije kao i slika da je prva slika koja je postavljena bila slika biblioteke koju ce ipak moci koristiti svi gradjani Sarajeva bez obzira na rasu, pol, vjeru, sexualno opredjeljenje i dr.

[mefistofilis]

ima ovdje i legitimnih argumenata koji idu u korist vjerskih objekata.. ali ja opet mislim da citava situacija nije logicna; na ulazu u Sarajevo 20 centimetara od autoputa je sagradena dzamija da je ne dao bog neko ne previdi.. fuj... zalazemo se za sekularnu drzavu a time jasno saljemo poruku svima koji ce tuda uci u Sarajevo. na ilidzi se unistava park da bi se pravila dzamija. kao da vec nema previse dzamija a premalo parkova za djecu i ima jos milion primjera al neka nama SDA i Bakira, ostat cemo mi s njima zauvijek da ne bude da smo prelivode

slazem se da je dzamija na stupu lose pozicionirana. al zato treba napast iste one debile koji su dopustili gradnju dzamije na tom mjestu i koji su dopustili gradnju tibre i okolnih nebodera koji su jos veci problem

a sto se tice ilidze, na ilidzi nema ni jedna dzamija pa kako ih onda moze bit dovoljno?!?!?

Pa nijedna je po njemu dovoljno

Realno, dzamije su kod nas samo za bajram pune, ostalim danima imaju po max 10 redovnih dzematlija. da se razumijemo, nisam ja ni protiv dzamija ni protiv crkava ali dajte ljudi malo racionalnosti

[spreca]

.

[spreca]

Realno, dzamije su kod nas samo za bajram pune, ostalim danima imaju po max 10 redovnih dzematlija. da se razumijemo, nisam ja ni protiv dzamija ni protiv crkava ali dajte ljudi malo racionalnosti

Nije Bajram svaki dan.............ali je potrebno da za Bajram maximalni broj ljudi se moli u bogomolji a ne na ulici............shvatite da i vjernici placaju porez...............danas u BiH je 90% ljudi koji se svrstavaju u vjernike



pitanje za @piplicu.............dali radis i koliko zaradjujes?

[detroit-mercy]

detroit-mercy

Samo jedno pitanje?

Da li smatraš da bi Isus i Muhamed odobrili ovo danas što se gradi od religijskih objekata a u uslovima strašne bijede u kojoj živi (narod) vjernici?

Ne znam sta podrazumijevas pod strasnom bijedom , recimo ja sam cesto u BiH ali isto tako putujem po svijetu i ono sto mi nazivamo strasnom bijedom jedno 80% ljudi ove plantete bi prihvatili da imaju istog momenta . Pad zivotnog standarda i/ili kriza morala u posttranzicijskom drustvu, definitivno bi to mogli nazvati tako.
E sad, pitanje koje jako volim da cujem "What would Jesus do" . Religijske zajednice su davno prevzisla okvire one ideje pravde i jednakosti i to od momenta kada su se institucionalizovale odnosno kada us postale incorporated (kako ja volim da kazem). Sto ne znaci da postoje ljudi vjernici koji zive religiju i koje se vode postulatima religije. Mada, ako se sjetimo i svih komunistickih/socijalstickih revolucija mozemo postaviti isto pitanje, da li su se i oni kasnije vodili onim izvornim idejama, pravde i jedakosti . G. Orewll je napisao jednu strasno dobru knjizicu "Zivotinjsku Farmu", koja jako lijepo prica o tim izvornim idejama i u sta se na kraju pretvore, sto ipak vodi ka zakljucku da su u principu ljudi stvoreni da sjebu svaku dobru ideju .
Medjutim, na religijske zajednice se veoma cesto prebacuju svi nasi grijesi , pa ako nismo sposobni da sami kreiramo radna mjesta i normalnu eknomiju krive su dzamije i crkve, ako impa puno shopping centara u Sarajevu opet su krive crkve i dzamije, kada damo lokalnom policajcu 20km da nam ne pise kaznu, opet krivimo religiju i crkve i dzamije i dr. Ja licno sam bio zabezeknut kada sam ljetos prosao kroz Kosevsko i vdio medju zgradama da je trava preko pola metra visoka i niko ni da se pocese po guzici, a raja se uredno skocka i u Centar na kafu, i tu su vjerovatno krive crkve i dzamije jer nam je oko zgrada haos . Stalno se bunimo sto nema vise parkova a i ono malo zelenila oko zgrada nismo sposobni da odrzavamo kako treba.
E sad, na tvoju opasku, prvo fabrike pa onda Filozofija onda mozemo reci za koji kurac smo se opismenjivali uopste, mogli smo motikati zemlju i loviti divljac po sumama, a nekada kasnije filozofija. Isto tako mozemo reci i koji ce nam kurac balet i narodno pozoriste, prvo fabrike pa onda kulturno uzdizanje .
Ako ovoj zemlji ista treba to si sigurno biblioteke i instituticije kulture, skole i univerziteti, i nije bitno ko je osnivac bitno je sta je u njima.
Prosetaj do novootvorene biblioteke, vidjeces da nije nista strasno a mozda se i vidi nesto interesantno, vjerujem da te niko nece pitati da li si clan IVZa . Ne treba biti apriori protiv ovakvih zdanja samo zbog toga sto je osnivac "neko".

[spreca]

Realno, dzamije su kod nas samo za bajram pune, ostalim danima imaju po max 10 redovnih dzematlija. da se razumijemo, nisam ja ni protiv dzamija ni protiv crkava ali dajte ljudi malo racionalnosti

Nije Bajram svaki dan.............ali je potrebno da za Bajram maximalni broj ljudi se moli u bogomolji a ne na ulici............shvatite da i vjernici placaju porez...............danas u BiH je 90% ljudi koji se svrstavaju u vjernike



pitanje za @piplicu.............dali radis i koliko zaradjujes?

Nisam na državnim jaslama!

"Samostalni strijelac"!

Koliko zaradjujes ako nije tajna..........cisti licni dohodak na koji placas sve dazbine...ono u koverti me ne interesuje

[fakat]

detroit-mercy

Samo jedno pitanje?

Da li smatraš da bi Isus i Muhamed odobrili ovo danas što se gradi od religijskih objekata a u uslovima strašne bijede u kojoj živi (narod) vjernici?

Ne znam sta podrazumijevas pod strasnom bijedom , recimo ja sam cesto u BiH ali isto tako putujem po svijetu i ono sto mi nazivamo strasnom bijedom jedno 80% ljudi ove plantete bi prihvatili da imaju istog momenta . Pad zivotnog standarda i/ili kriza morala u posttranzicijskom drustvu, definitivno bi to mogli nazvati tako.
E sad, pitanje koje jako volim da cujem "What would Jesus do" . Religijske zajednice su davno prevzisla okvire one ideje pravde i jednakosti i to od momenta kada su se institucionalizovale odnosno kada us postale incorporated (kako ja volim da kazem). Sto ne znaci da postoje ljudi vjernici koji zive religiju i koje se vode postulatima religije. Mada, ako se sjetimo i svih komunistickih/socijalstickih revolucija mozemo postaviti isto pitanje, da li su se i oni kasnije vodili onim izvornim idejama, pravde i jedakosti . G. Orewll je napisao jednu strasno dobru knjizicu "Zivotinjsku Farmu", koja jako lijepo prica o tim izvornim idejama i u sta se na kraju pretvore, sto ipak vodi ka zakljucku da su u principu ljudi stvoreni da sjebu svaku dobru ideju .
Medjutim, na religijske zajednice se veoma cesto prebacuju svi nasi grijesi , pa ako nismo sposobni da sami kreiramo radna mjesta i normalnu eknomiju krive su dzamije i crkve, ako impa puno shopping centara u Sarajevu opet su krive crkve i dzamije, kada damo lokalnom policajcu 20km da nam ne pise kaznu, opet krivimo religiju i crkve i dzamije i dr. Ja licno sam bio zabezeknut kada sam ljetos prosao kroz Kosevsko i vdio medju zgradama da je trava preko pola metra visoka i niko ni da se pocese po guzici, a raja se uredno skocka i u Centar na kafu, i tu su vjerovatno krive crkve i dzamije jer nam je oko zgrada haos . Stalno se bunimo sto nema vise parkova a i ono malo zelenila oko zgrada nismo sposobni da odrzavamo kako treba.
E sad, na tvoju opasku, prvo fabrike pa onda Filozofija onda mozemo reci za koji kurac smo se opismenjivali uopste, mogli smo motikati zemlju i loviti divljac po sumama, a nekada kasnije filozofija. Isto tako mozemo reci i koji ce nam kurac balet i narodno pozoriste, prvo fabrike pa onda kulturno uzdizanje .
Ako ovoj zemlji ista treba to si sigurno biblioteke i instituticije kulture, skole i univerziteti, i nije bitno ko je osnivac bitno je sta je u njima.
Prosetaj do novootvorene biblioteke, vidjeces da nije nista strasno a mozda se i vidi nesto interesantno, vjerujem da te niko nece pitati da li si clan IVZa . Ne treba biti apriori protiv ovakvih zdanja samo zbog toga sto je osnivac "neko".

[spreca]

detroit-mercy

Samo jedno pitanje?

Da li smatraš da bi Isus i Muhamed odobrili ovo danas što se gradi od religijskih objekata a u uslovima strašne bijede u kojoj živi (narod) vjernici?

Ne znam sta podrazumijevas pod strasnom bijedom , recimo ja sam cesto u BiH ali isto tako putujem po svijetu i ono sto mi nazivamo strasnom bijedom jedno 80% ljudi ove plantete bi prihvatili da imaju istog momenta . Pad zivotnog standarda i/ili kriza morala u posttranzicijskom drustvu, definitivno bi to mogli nazvati tako.
E sad, pitanje koje jako volim da cujem "What would Jesus do" . Religijske zajednice su davno prevzisla okvire one ideje pravde i jednakosti i to od momenta kada su se institucionalizovale odnosno kada us postale incorporated (kako ja volim da kazem). Sto ne znaci da postoje ljudi vjernici koji zive religiju i koje se vode postulatima religije. Mada, ako se sjetimo i svih komunistickih/socijalstickih revolucija mozemo postaviti isto pitanje, da li su se i oni kasnije vodili onim izvornim idejama, pravde i jedakosti . G. Orewll je napisao jednu strasno dobru knjizicu "Zivotinjsku Farmu", koja jako lijepo prica o tim izvornim idejama i u sta se na kraju pretvore, sto ipak vodi ka zakljucku da su u principu ljudi stvoreni da sjebu svaku dobru ideju .
Medjutim, na religijske zajednice se veoma cesto prebacuju svi nasi grijesi , pa ako nismo sposobni da sami kreiramo radna mjesta i normalnu eknomiju krive su dzamije i crkve, ako impa puno shopping centara u Sarajevu opet su krive crkve i dzamije, kada damo lokalnom policajcu 20km da nam ne pise kaznu, opet krivimo religiju i crkve i dzamije i dr. Ja licno sam bio zabezeknut kada sam ljetos prosao kroz Kosevsko i vdio medju zgradama da je trava preko pola metra visoka i niko ni da se pocese po guzici, a raja se uredno skocka i u Centar na kafu, i tu su vjerovatno krive crkve i dzamije jer nam je oko zgrada haos . Stalno se bunimo sto nema vise parkova a i ono malo zelenila oko zgrada nismo sposobni da odrzavamo kako treba.
E sad, na tvoju opasku, prvo fabrike pa onda Filozofija onda mozemo reci za koji kurac smo se opismenjivali uopste, mogli smo motikati zemlju i loviti divljac po sumama, a nekada kasnije filozofija. Isto tako mozemo reci i koji ce nam kurac balet i narodno pozoriste, prvo fabrike pa onda kulturno uzdizanje .
Ako ovoj zemlji ista treba to si sigurno biblioteke i instituticije kulture, skole i univerziteti, i nije bitno ko je osnivac bitno je sta je u njima.
Prosetaj do novootvorene biblioteke, vidjeces da nije nista strasno a mozda se i vidi nesto interesantno, vjerujem da te niko nece pitati da li si clan IVZa . Ne treba biti apriori protiv ovakvih zdanja samo zbog toga sto je osnivac "neko".

nisam namjerno htio staviti ovo .........cekao sam da neko od kriticara svega i svacega to uradi........ali vjerovatno to nece uraditi........oni imaju svoju mantru

[spreca]

Koliko zaradjujes ako nije tajna...

Koverti nema.

Nekada se zaradi više a nekada manje, sve po učinku!Koliko se trudim, a nekada treba imati i sreće? Tržište je h.bbb..nnaaa stvar, ali "vidra sam"!

Kao prvo lazes da si prijavljen na stvarni dohodak
Drugo......ako neces da kazes koliki je licni dohodak,tvoja stvar
Trece.....bio sam spreman da na broj racuna koji ukazes uplatim sve i jedan pfening,koji je otisao u religiozne svrhe iz tvog licnog dohodka koji se uplacuje kao obaveza

[spreca]

Ko bude imao petlju da se iskreno uhvati u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom, pohapsi i zatvori "VELIKE SOMOVE", dobit će moj glas i glas još najmanje nekoliko hiljada ljudi koji su stalni posjetitelji i komentatori moje internet stranice.

?stranica

[nosara]

detroit-mercy

Samo jedno pitanje?

Da li smatraš da bi Isus i Muhamed odobrili ovo danas što se gradi od religijskih objekata a u uslovima strašne bijede u kojoj živi (narod) vjernici?

Ne znam sta podrazumijevas pod strasnom bijedom , recimo ja sam cesto u BiH ali isto tako putujem po svijetu i ono sto mi nazivamo strasnom bijedom jedno 80% ljudi ove plantete bi prihvatili da imaju istog momenta . Pad zivotnog standarda i/ili kriza morala u posttranzicijskom drustvu, definitivno bi to mogli nazvati tako.
E sad, pitanje koje jako volim da cujem "What would Jesus do" . Religijske zajednice su davno prevzisla okvire one ideje pravde i jednakosti i to od momenta kada su se institucionalizovale odnosno kada us postale incorporated (kako ja volim da kazem). Sto ne znaci da postoje ljudi vjernici koji zive religiju i koje se vode postulatima religije. Mada, ako se sjetimo i svih komunistickih/socijalstickih revolucija mozemo postaviti isto pitanje, da li su se i oni kasnije vodili onim izvornim idejama, pravde i jedakosti . G. Orewll je napisao jednu strasno dobru knjizicu "Zivotinjsku Farmu", koja jako lijepo prica o tim izvornim idejama i u sta se na kraju pretvore, sto ipak vodi ka zakljucku da su u principu ljudi stvoreni da sjebu svaku dobru ideju .
Medjutim, na religijske zajednice se veoma cesto prebacuju svi nasi grijesi , pa ako nismo sposobni da sami kreiramo radna mjesta i normalnu eknomiju krive su dzamije i crkve, ako impa puno shopping centara u Sarajevu opet su krive crkve i dzamije, kada damo lokalnom policajcu 20km da nam ne pise kaznu, opet krivimo religiju i crkve i dzamije i dr. Ja licno sam bio zabezeknut kada sam ljetos prosao kroz Kosevsko i vdio medju zgradama da je trava preko pola metra visoka i niko ni da se pocese po guzici, a raja se uredno skocka i u Centar na kafu, i tu su vjerovatno krive crkve i dzamije jer nam je oko zgrada haos . Stalno se bunimo sto nema vise parkova a i ono malo zelenila oko zgrada nismo sposobni da odrzavamo kako treba.
E sad, na tvoju opasku, prvo fabrike pa onda Filozofija onda mozemo reci za koji kurac smo se opismenjivali uopste, mogli smo motikati zemlju i loviti divljac po sumama, a nekada kasnije filozofija. Isto tako mozemo reci i koji ce nam kurac balet i narodno pozoriste, prvo fabrike pa onda kulturno uzdizanje .
Ako ovoj zemlji ista treba to si sigurno biblioteke i instituticije kulture, skole i univerziteti, i nije bitno ko je osnivac bitno je sta je u njima.
Prosetaj do novootvorene biblioteke, vidjeces da nije nista strasno a mozda se i vidi nesto interesantno, vjerujem da te niko nece pitati da li si clan IVZa . Ne treba biti apriori protiv ovakvih zdanja samo zbog toga sto je osnivac "neko".

Nisi shvatio... "crkve i dzamije" su, prije svega, simbol vremena u kojem je sve nasadjeno naopako... A, u mjeri u kojoj je i obrazovni sistem skoro 20 godina prilagodjen teoloskom svjetonazoru, snose i odgovornost...

Da ne govorim o tome koliko je nemoralno njihovo rasipnistvo i pohlepnost u ovakvoj situaciji... Ovo se odnose na sve tri vodece vjerske zajednice na nasim prostorima...

Znas li ti ko posjeduje danas drzavnu vilu u kojoj je zivio Rato Dugonjic...?

[cindrlimindrli]

Znas li ti ko posjeduje danas drzavnu vilu u kojoj je zivio Rato Dugonjic...?

Pojma nemam, ali pretpostavljam da je ga kostala isto koliko i Ratu Dugonjica, nula maraka.

[sabina1]

Znas li ti ko posjeduje danas drzavnu vilu u kojoj je zivio Rato Dugonjic...?

Pojma nemam, ali pretpostavljam da je ga kostala isto koliko i Ratu Dugonjica, nula maraka.

Samo što je Rato državni posjed vratio državi a ovaj samo može da vrati pasoš BiH , jer sa nekim zapadnim može putovati i u Ameriku. Po zakonu.

[cindrlimindrli]

Znas li ti ko posjeduje danas drzavnu vilu u kojoj je zivio Rato Dugonjic...?

Pojma nemam, ali pretpostavljam da je ga kostala isto koliko i Ratu Dugonjica, nula maraka.

Samo što je Rato državni posjed vratio državi a ovaj samo može da vrati pasoš BiH , jer sa nekim zapadnim može putovati i u Ameriku. Po zakonu.

Ma ja, Rato je posten.

[sabina1]

Pojma nemam, ali pretpostavljam da je ga kostala isto koliko i Ratu Dugonjica, nula maraka.

Samo što je Rato državni posjed vratio državi a ovaj samo može da vrati pasoš BiH , jer sa nekim zapadnim može putovati i u Ameriku. Po zakonu.

Ma ja, Rato je posten.

Ma jok. Unuk mu je prodao državnu rezidenciju pa sada vozika poršea po Saraj'vu.
Po zakonu.

[cindrlimindrli]

Ma jok. Unuk mu je prodao državnu rezidenciju pa sada vozika poršea po Saraj'vu.Po zakonu.

Nebitno, poenta je da ni Rato ni taj danasnji nisu zaradili i platili istu, zato je besmisleno pominjanje drugova kao
primjera postenja. Da je ostao komunizam Ratini bi i danas bili u vili.

[nosara]

Ma jok. Unuk mu je prodao državnu rezidenciju pa sada vozika poršea po Saraj'vu.Po zakonu.

Nebitno, poenta je da ni Rato ni taj danasnji nisu zaradili i platili istu, zato je besmisleno pominjanje drugova kao
primjera postenja. Da je ostao komunizam Ratini bi i danas bili u vili.

Rato je umro davno... Njegovi iselili iz vile...

Za vas onesvjestene ta vrsta postenja je nuklearna fizika...

[cindrlimindrli]

Rato je umro davno... Njegovi iselili iz vile...

Kad su iselili iz vile?

[nosara]

Rato je umro davno... Njegovi iselili iz vile...

Kad su iselili iz vile?

To je bila kadrovska vila... Nakon njegove smrti sigurno, a mozda cak i nakon njegovog penzionisanja...



Ratomir Dugonjić – Rato, pravnik, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR BiH, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije. Od 1974. do 1978. godine obavljao je dužnost Predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a sada je još jedan junak bez svoje ulice.

Političar koji slovi kao najzaslužniji što je u jugoslovenski grb ušla i šesta, bosanska baklja, rođen je 10. januara 1916. godine u Trebinju, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu i u tom periodu se uključio u napredni omladinski pokret. Za vrijeme studija prava na Beogradskom univerzitetu postao je jedan od najaktivnijih učesnika i organizatora naprednog studentskog i omladinskog pokreta, koji se razvijao pod okriljem Partije. U to vrijeme je, 1937. godine, postao i član KPJ.

Kao gimnazijalac u Sarajevu Rato Dugonjić je četiri godine igrao u fudbal u tadašnjem prvoligašu FK Slaviji iz Sarajeva. Prvotimac je postao sa 17 godina,a debitovao je u Sarajevu, 16. jula 1933. godine, na utakmici Slavija – Sloga (2:1). U četiri sezone koliko se bavio nogometom, jednu od svojih najboljih partija pružio je Dugonjić u prvenstvenoj utakmici protiv Hajduka iz Splita u Sarajevu 30. juna 1935. godine. Pobijedila je Slavija sa 2:1, a gol odluke postigao je Dugonjić u 67. minuti.

Aktivno je učestvovao u obnovi organizacije SKOJ-a koje su bile razbijene u vrijeme šestojanuarske diktature. Neposredno je surađivao s Ivom Lolom Ribarom i drugim članovima CK SKOJ-a. Da bi ostao na radu sa studentima, dobio je zadatak da, poslije završetka Pravnog fakulteta, upiše šumarstvo u Sarajevu, što je i učinio 1940. Na taj način je manje padalo u oči njegovo držanje i rad među studentima. Ipak, nije mogao izmaći policiji, koja je još od ranije pratila njegov rad i stavila ga na spisak komunističkih i radničkih aktivista. Pred rat je uhapšen i nekoliko mjeseci proveo u istražnom zatvoru u Sarajevu.

Nakon napada fašističkih agresora i brze kapitulacije Kraljevine, Rato Dugonjić se našao među najistaknutijim komunistima u BiH, koji su vršili pripreme za početak oružane borbe. Jedan je od organizatora oružanog otpora i ustanka u Sarajevu i široj okolini.

Osim političkog rada, Dugonjić se isticao i kao hrabar i umješan ratnik. Među ostalim borbama koje su vodile njegove jedinice, u sjećanju drugova ostat će nezaboravna akcija grupe omladinaca koju je predvodio Rato Dugonjić u vrijeme njemačkog desanta na Drvar, 25. maja 1944. godine. Sa svojim omladincima vratio se u opkoljeni grad da zaštiti prilaz pećini u kojoj se nalazio drug Tito s članovima VŠ i CK KPJ.

Poslije oslobođenja zemlje, Dugonjić nastavlja borbu za izgradnju socijalizma, vršeći najodgovornije funkcije u društvenom i političkom životu BiH i Jugoslavije. Kao sekretar CK SKOJ-a i predsednik USAOJ-a aktivno je učestvovao u organizovanju prvih omladinskih radnih akcija: pruga Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo.

Pored brojnih funkcija koje je obnašao bio je vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, ministar u Vladi FNRJ i predsjednik Skupštine BiH, ambasador u UAR i Poljskoj. Bio je predsjednik Savezne konferencije SSRNJ, član Savjeta Federacije i član Predsjedništva SFRJ, te predsjednik Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, od maja 1974. do aprila 1978. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i više drugih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 27. novembra 1953. godine. Umro je 27. juna 1987. godine u Sarajevu.

[sabina1]

Ma jok. Unuk mu je prodao državnu rezidenciju pa sada vozika poršea po Saraj'vu.Po zakonu.

Nebitno, poenta je da ni Rato ni taj danasnji nisu zaradili i platili istu, zato je besmisleno pominjanje drugova kao
primjera postenja. Da je ostao komunizam Ratini bi i danas bili u vili.

Ali ne bi imali papire na sebi.
Nije nebitno , Ratini su vratili državno - državi.
Ovi nakon Rate su zakonom o privatizaciji sve državno vratili - na svoje račune ili imovinske kartoteke ili ulaganjem u velike svjetske automobilske koncerne...Nema relativiziacije , krivica je individualna a sistem je takav kakav jeste.
Po zakonu naravno.

[sabina1]

Rato je umro davno... Njegovi iselili iz vile...

Kad su iselili iz vile?

To je bila kadrovska vila... Nakon njegove smrti sigurno, a mozda cak i nakon njegovog penzionisanja...



Ratomir Dugonjić – Rato, pravnik, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR BiH, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije. Od 1974. do 1978. godine obavljao je dužnost Predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a sada je još jedan junak bez svoje ulice.

Političar koji slovi kao najzaslužniji što je u jugoslovenski grb ušla i šesta, bosanska baklja, rođen je 10. januara 1916. godine u Trebinju, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu i u tom periodu se uključio u napredni omladinski pokret. Za vrijeme studija prava na Beogradskom univerzitetu postao je jedan od najaktivnijih učesnika i organizatora naprednog studentskog i omladinskog pokreta, koji se razvijao pod okriljem Partije. U to vrijeme je, 1937. godine, postao i član KPJ.

Kao gimnazijalac u Sarajevu Rato Dugonjić je četiri godine igrao u fudbal u tadašnjem prvoligašu FK Slaviji iz Sarajeva. Prvotimac je postao sa 17 godina,a debitovao je u Sarajevu, 16. jula 1933. godine, na utakmici Slavija – Sloga (2:1). U četiri sezone koliko se bavio nogometom, jednu od svojih najboljih partija pružio je Dugonjić u prvenstvenoj utakmici protiv Hajduka iz Splita u Sarajevu 30. juna 1935. godine. Pobijedila je Slavija sa 2:1, a gol odluke postigao je Dugonjić u 67. minuti.

Aktivno je učestvovao u obnovi organizacije SKOJ-a koje su bile razbijene u vrijeme šestojanuarske diktature. Neposredno je surađivao s Ivom Lolom Ribarom i drugim članovima CK SKOJ-a. Da bi ostao na radu sa studentima, dobio je zadatak da, poslije završetka Pravnog fakulteta, upiše šumarstvo u Sarajevu, što je i učinio 1940. Na taj način je manje padalo u oči njegovo držanje i rad među studentima. Ipak, nije mogao izmaći policiji, koja je još od ranije pratila njegov rad i stavila ga na spisak komunističkih i radničkih aktivista. Pred rat je uhapšen i nekoliko mjeseci proveo u istražnom zatvoru u Sarajevu.

Nakon napada fašističkih agresora i brze kapitulacije Kraljevine, Rato Dugonjić se našao među najistaknutijim komunistima u BiH, koji su vršili pripreme za početak oružane borbe. Jedan je od organizatora oružanog otpora i ustanka u Sarajevu i široj okolini.

Osim političkog rada, Dugonjić se isticao i kao hrabar i umješan ratnik. Među ostalim borbama koje su vodile njegove jedinice, u sjećanju drugova ostat će nezaboravna akcija grupe omladinaca koju je predvodio Rato Dugonjić u vrijeme njemačkog desanta na Drvar, 25. maja 1944. godine. Sa svojim omladincima vratio se u opkoljeni grad da zaštiti prilaz pećini u kojoj se nalazio drug Tito s članovima VŠ i CK KPJ.

Poslije oslobođenja zemlje, Dugonjić nastavlja borbu za izgradnju socijalizma, vršeći najodgovornije funkcije u društvenom i političkom životu BiH i Jugoslavije. Kao sekretar CK SKOJ-a i predsednik USAOJ-a aktivno je učestvovao u organizovanju prvih omladinskih radnih akcija: pruga Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo.

Pored brojnih funkcija koje je obnašao bio je vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, ministar u Vladi FNRJ i predsjednik Skupštine BiH, ambasador u UAR i Poljskoj. Bio je predsjednik Savezne konferencije SSRNJ, član Savjeta Federacije i član Predsjedništva SFRJ, te predsjednik Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, od maja 1974. do aprila 1978. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i više drugih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 27. novembra 1953. godine. Umro je 27. juna 1987. godine u Sarajevu.

Dobio je stan na Grbavici od 60 kvadrata.

[cindrlimindrli]

Ali ne bi imali papire na sebi.Nije nebitno , Ratini su vratili državno - državi.Ovi nakon Rate su zakonom o privatizaciji sve državno vratili - na svoje račune ili imovinske kartoteke ili ulaganjem u velike svjetske automobilske koncerne...Nema relativiziacije , krivica je individualna a sistem je takav kakav jeste.Po zakonu naravno.

Tranzicija, iz komunizma u kapitalizam. Ako si upoznata sa malverzacijama i imas dokaze ne znam sta cekas sa
podnosenjem tuzbe?

[nosara]

Ali ne bi imali papire na sebi.Nije nebitno , Ratini su vratili državno - državi.Ovi nakon Rate su zakonom o privatizaciji sve državno vratili - na svoje račune ili imovinske kartoteke ili ulaganjem u velike svjetske automobilske koncerne...Nema relativiziacije , krivica je individualna a sistem je takav kakav jeste.Po zakonu naravno.

Tranzicija, iz komunizma u kapitalizam. Ako si upoznata sa malverzacijama i imas dokaze ne znam sta cekas sa
podnosenjem tuzbe?

[spreca]

Rato je umro davno... Njegovi iselili iz vile...

Kad su iselili iz vile?

To je bila kadrovska vila... Nakon njegove smrti sigurno, a mozda cak i nakon njegovog penzionisanja...



Ratomir Dugonjić – Rato, pravnik, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR BiH, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije. Od 1974. do 1978. godine obavljao je dužnost Predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a sada je još jedan junak bez svoje ulice.

Političar koji slovi kao najzaslužniji što je u jugoslovenski grb ušla i šesta, bosanska baklja, rođen je 10. januara 1916. godine u Trebinju, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu i u tom periodu se uključio u napredni omladinski pokret. Za vrijeme studija prava na Beogradskom univerzitetu postao je jedan od najaktivnijih učesnika i organizatora naprednog studentskog i omladinskog pokreta, koji se razvijao pod okriljem Partije. U to vrijeme je, 1937. godine, postao i član KPJ.

Kao gimnazijalac u Sarajevu Rato Dugonjić je četiri godine igrao u fudbal u tadašnjem prvoligašu FK Slaviji iz Sarajeva. Prvotimac je postao sa 17 godina,a debitovao je u Sarajevu, 16. jula 1933. godine, na utakmici Slavija – Sloga (2:1). U četiri sezone koliko se bavio nogometom, jednu od svojih najboljih partija pružio je Dugonjić u prvenstvenoj utakmici protiv Hajduka iz Splita u Sarajevu 30. juna 1935. godine. Pobijedila je Slavija sa 2:1, a gol odluke postigao je Dugonjić u 67. minuti.

Aktivno je učestvovao u obnovi organizacije SKOJ-a koje su bile razbijene u vrijeme šestojanuarske diktature. Neposredno je surađivao s Ivom Lolom Ribarom i drugim članovima CK SKOJ-a. Da bi ostao na radu sa studentima, dobio je zadatak da, poslije završetka Pravnog fakulteta, upiše šumarstvo u Sarajevu, što je i učinio 1940. Na taj način je manje padalo u oči njegovo držanje i rad među studentima. Ipak, nije mogao izmaći policiji, koja je još od ranije pratila njegov rad i stavila ga na spisak komunističkih i radničkih aktivista. Pred rat je uhapšen i nekoliko mjeseci proveo u istražnom zatvoru u Sarajevu.

Nakon napada fašističkih agresora i brze kapitulacije Kraljevine, Rato Dugonjić se našao među najistaknutijim komunistima u BiH, koji su vršili pripreme za početak oružane borbe. Jedan je od organizatora oružanog otpora i ustanka u Sarajevu i široj okolini.

Osim političkog rada, Dugonjić se isticao i kao hrabar i umješan ratnik. Među ostalim borbama koje su vodile njegove jedinice, u sjećanju drugova ostat će nezaboravna akcija grupe omladinaca koju je predvodio Rato Dugonjić u vrijeme njemačkog desanta na Drvar, 25. maja 1944. godine. Sa svojim omladincima vratio se u opkoljeni grad da zaštiti prilaz pećini u kojoj se nalazio drug Tito s članovima VŠ i CK KPJ.

Poslije oslobođenja zemlje, Dugonjić nastavlja borbu za izgradnju socijalizma, vršeći najodgovornije funkcije u društvenom i političkom životu BiH i Jugoslavije. Kao sekretar CK SKOJ-a i predsednik USAOJ-a aktivno je učestvovao u organizovanju prvih omladinskih radnih akcija: pruga Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo.

Pored brojnih funkcija koje je obnašao bio je vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, ministar u Vladi FNRJ i predsjednik Skupštine BiH, ambasador u UAR i Poljskoj. Bio je predsjednik Savezne konferencije SSRNJ, član Savjeta Federacije i član Predsjedništva SFRJ, te predsjednik Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, od maja 1974. do aprila 1978. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i više drugih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 27. novembra 1953. godine. Umro je 27. juna 1987. godine u Sarajevu.

Malo si fulio jarane......zato je "kriv" niko drugi do Dzemal Bijedic

[nosara]

Svejedno...