Lov de ili ne.

Očuvanje čovjekove okoline.
bulevar
Posts: 22
Joined: 20/02/2007 18:06

Lov de ili ne.

Post by bulevar » 21/02/2007 23:00

Slažem se odmah zabraniti lov,to je gomila pijanaca koj puca na sve što šušne svake godine se poubijaju između sebe.


Odabi
Posts: 375
Joined: 01/07/2005 12:58
Location: Sarajevo

Re: Lov de ili ne.

Post by Odabi » 21/02/2007 23:01

bulevar wrote:Slažem se odmah zabraniti lov,to je gomila pijanaca koj puca na sve što šušne svake godine se poubijaju između sebe.


Ma nije mi zao njih... zao mi je zivotinja! :D

Shoshana
Posts: 3275
Joined: 22/10/2005 21:48
Location: okolina Montreala

Re: Lov de ili ne.

Post by Shoshana » 22/02/2007 02:07

bulevar wrote:Slažem se odmah zabraniti lov,to je gomila pijanaca koj puca na sve što šušne svake godine se poubijaju između sebe.


I ja bih se slozila....ama ne znam s kim se ti to slazes? :D

encian
Posts: 1310
Joined: 22/12/2006 15:42

Post by encian » 22/02/2007 02:13

NE

forUMASH
Posts: 2181
Joined: 24/01/2006 04:12
Location: Razjedinjene Drzave BIH

Re: Lov de ili ne.

Post by forUMASH » 22/02/2007 02:20

bulevar wrote:Slažem se odmah zabraniti lov,to je gomila pijanaca koj puca na sve što šušne svake godine se poubijaju između sebe.

.....ja predlazem da osnujemo drustvo za zastitu lovaca..... :oops:

User avatar
pitt
Posts: 27121
Joined: 03/12/2002 00:00
Location: Steelers Nation

Post by pitt » 22/02/2007 03:49

sta je sa ribolovom? jel i to treba ukinuti? :roll:

mostarac
Posts: 8427
Joined: 03/03/2005 13:47

Post by mostarac » 22/02/2007 10:15

ne lovim ribu ali mi je nekako lov i ribolov veoma razlicita stvar. Kod ribolova nekako moras zajebat prirodu i nadmudrit zivotinju i bas se potrudit i cak mozes loviti mjesec dana, ako riba ne radi niko nista nece ulovit. Kod lova je drugacije. Kod lova lovac ne mora nista osim da se smjesti kod nekog izvora i ceka i onda bez ikakve velike pameti ustrijeli zivotinju. Uz sve to ne mogu shvatiti mentalni sklop covjeka koji ustrijeli srnu ili medvjeda. Te likove ne mogu shvatit i po meni su to likovi za zatvora i onaj koji moze ubit srnu po meni bez imalo griznje savjesti moze ubit i covjeka. Najgore je sto se ti likovi hvale sa tim. Ja bi lov ogranicio samo na suzbijanje stete, tj. na odstrel u slucaju da odredjena zivotinja ugrozava ljude i stoku, ali bi ustrijelio samo nju, a ne uz nju jos 50 vukova naprimjer. Lov u sportskom smislu bi proglasio kaznjivim djelom. Jebote jos ga i sportom zovu. Takmicimo se ko ce bit veci zlocinac.

User avatar
triton
Posts: 515
Joined: 09/08/2006 13:42

Post by triton » 22/02/2007 10:53

ne moze se zabraniti, jer u ljudima postoji nagon za lovom, kod nekog vise kod nekog manje izrazen, i usmjeren je na razlicitu lovinu, npr. zene u mom slucaju, i ne pada mi na pamet da suzbijam tu iskonsku potrebu :D :D :D ,

nego luk i strijela i u lov,
ja, recimo, kad u lov krenem ne sjedam u mercedes, nije fer da lovini ne ostavim trunku sanse :P nego fino ko pravi lovac pjesaka do sanka i ako ceka ne upali kazem prrrrrr i forke dolete

Vertigo
Posts: 1194
Joined: 04/12/2005 12:06
Location: Sarajevo

Post by Vertigo » 22/02/2007 15:44

Puskom sa optikom na srnu, nema sta, fer igra.
Lov moze biti opravdan samo radi ishrane i zastite ljudi i stoke.
@triton je spomenuo ljudski nagon za lov, ali kada bi se svi povodili za raznoraznim nagonima
:roll: ....

Hierarchia
Posts: 3130
Joined: 29/10/2006 21:54

Post by Hierarchia » 23/02/2007 10:19

Lov - masakr, a ne sport

Riječ sport sinonim je za natjecanje i nadmetanje, ne za ubijanje iz zasjede ili proganjanje nevinih životinja. U ovom kontekstu, riječ lov prije se može poistovjetiti s masakrom, a sam čin lova barbarskim i okrutnim načinom 'zabave'.

Samo u Hrvatskoj nekoliko vrsta poput medvjeda, vuka i bjeloglavog supa dovedeno je na sam rub istrebljenja isključivo 'zaslugom' lovaca. Pretjeranim izlovom životinje se istrebljuju umjesto da ih se štiti, a mnoga uzgajališta životinja lovcima služe samo kao priprema za ubijanje. Drugim riječima, životinje se uzgajaju u uzgajalištima da bi kasnije bile puštene u prirodu i pobijene.

Na Zapadu je sve raširenija pojava eko-turizma, odnosno 'lova' na životinje fotoaparatima, a ne puškama. U eko-turizmu nalaze se veliki potencijali - nova radna mjesta, velik priljev novca od stranih i domaćih turista, ali i upoznavanje s prirodom. Zaštita okoliša i približavanje životinjama koje više neće visjeti sa zidova kao trofeji nego živjeti svoje živote istinski su, a ne patvoreni. Iz tog razloga, Prijatelji životinja pozdravljaju i zalažu se za promoviranje eko-turizma umjesto barbarskog i nehumanog lova na nedužne životinje.

Image

_BosanaC
Posts: 8452
Joined: 16/08/2005 14:02
Location: Sarajevo
Contact:

Post by _BosanaC » 23/02/2007 10:21

E hajd' ti sad nasem cobanu pricaj o eko-turizmu... Hljeba i igara...

Hierarchia
Posts: 3130
Joined: 29/10/2006 21:54

Post by Hierarchia » 23/02/2007 10:22

Image

Prljava igra

Iako se manje od 5 posto američkog stanovništva bavi lovom, on je dopušten u mnogim prirodnim rezervatima, nacionalnim šumama i parkovima te na drugim javnim površinama. Četrdeset posto lovaca ubija životinje na javnim površinama, što znači da svake godine na pola miljarde hektara američkih javnih površina lovci ubiju ili osakate milijune životinja koje 'pripadaju' većini od 95 posto Amerikanaca koji se ne bave lovom, a prema nekim procjenama isto toliko lovokradice ubiju ilegalno. Lov doprinosi istrebljenju životinjskih vrsta širom svijeta, među kojima su tasmanijski tigar i sjeverni ronac.

Što doista biva 'zaštićeno'?

Kako bi privukli više lovaca (i njihovog novca), federalni i državni uredi uvode programe - koji se često vode pod nazivom 'regulacije' ili 'zaštite divljih životinja' - kojima se nastoji povećati broj 'divljači' i osigurati lovcima obilje životinja za ubijanje, dok sami uredi trže bogati prihod od prodaje lovnih dozvola. Lovci na patke u Louisiani uvjerili su državni ured za zaštitu divljih životinja da dodijeli 100.000 USD godišnje za 'smanjenje broja grabežljivaca', što je značilo postavljanje zamki za lisice i rakune kako bi se izleglo više pačjih jaja i time osiguralo lovcima više pataka za ubijanje. Ured za zaštitu divljih životinja Ohio povezao se s jednim udruženjem lovaca kako bi se zajedno izborili za sječu šume (desetkovanje velikih šumskih površina) u Nacionalnoj šumi Wayne u svrhu 'stvaranja habitata koji je potreban za američku lještarku'. Na Aljasci Ured za ribarstvo i divljač nastoji povećati broj sjevernih jelena za lov 'regulirajući' populaciju vukova i medvjeda. Grizliji i mrki medvjedi preseljeni su stotine kilometara daleko od vlastitog doma - pri čemu su dvije životinje ustrijeljene u prva dva tjedna nakon premještaja, a druge su se naprosto vratile kući - a vukovi se ubijaju s objašnjenjem da će se time omogućiti da se 'poveća populacija sjevernih jelena i omogući veći ulov lokalnim lovcima'. Početkom devedesetih, jedan se program za smanjenje populacije vukova osvetio svojim tvorcima, budući da zamke nisu dovoljno brzo dokrajčivale svoje žrtve te je gnjevna javnost imala prilike vidjeti fotografije osakaćenih vukova. Colorado nastoji izići na kraj s prevelikim brojem losova, ali su programi kojima je svrha bila regulacija njihovog broja doveli do ubijanja zaštićenog sjevernog jelena zbog 'brkanja identiteta'. Iako se izdaje sve veći broj lovnih dozvola te svake godine lovci ubiju desetke tisuća losova, njihov broj još uvijek nije reduciran.

Priroda se brine sama za sebe

Ako se u prirodu ne dira, osjetljiva ravnoteža njezinih eko-sustava jamči opstanak većine vrsta. Prirodni grabežljivci održavaju tu ravnotežu ubijajući samo najbolesnije i najslabije životinje. Međutim, lovci ubiju bilo koju životinju koju požele objesiti iznad kamina - što uključuje i velike, zdrave životinje koje su potrebne kako bi se populacija održala snažnom. Čak i onda kada izvanredne pojave uzrokuju privremenu prenapučenost u životinjskom svijetu, prirodni procesi brzo stabiliziraju takvu skupinu. Umiranje od gladi i bolesti dakako je ružna stvar, ali to je način na koji priroda osigurava zdravim i snažnim životinjama opstanak i očuvanje snage cjelokupnog krda ili skupine. Ubiti životinju s objašnjenjem da bi mogla umrijeti od gladi ili se razboljeti samovoljno je i destruktivno. Lov u svrhu sporta ne samo da ugrožava prirodnu ravnotežu, već izaziva i niz drugim problema. Primjerice, smatra se da je upravo razmjena umjetno uzgojenih jelena i losova između pojedinih država u svrhu lova doprinijela epidemijskom širenju CWD-a (chronic wasting disease). Kao rezultat toga, američko je Ministarstvo za poljoprivredu (USDA) dodijelilo državnim uredima za zaštitu divljih životinja milijune dolara kako bi se 'regulirala' populacija jelena i losova. Ta smrtonosna neurološka bolest, koja pogađa navedene vrste, može se usporediti s kravljim ludilom i iako Ministarstvo za poljoprivredu i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti tvrde da CWD nema nikakve veze s bilo kakvim sličnim bolestima koje pogađaju čovjeka ili domaće životinje, pokolj jelena i losova je u trajnom usponu. Dodatni problem vezan uz lov je uvoz egzotične divljači koja, ako uspije pobjeći i opstati u divljini, počinje ugrožavati lokalne divlje životinje i postojeće eko-sustave. Skupina uvoznih divljih svinja pobjegla je s privatne farme i naselila se u šumama općine Cambria u Pennsylvaniji, natjeravši tu državu da donese zakon koji zabranjuje uvoz bilo kakvih egzotičnih vrsta.

Canned okrutnost


Velik dio lova odvija se na privatnim posjedima, gdje često ne važe zakoni koji štite divlje životinje ili ih je teško provesti. Na privatnim posjedima koji su organizirani kao profitna lovišta ili farme divljači lovci mogu platiti kako bi ubijali lokalne i egzotične vrste u takozvanom 'lovu unutar ograde' (canned hunt). Životinje mogu biti s lokalnog područja ili pak uzgojene na drugom mjestu i dopremljene na farmu, a ponekad su i kupljene od pojedinaca koji trguju neželjenim ili suvišnim životinjama iz zoloških vrtova i cirkusa. Lov i ubijanje imaju jednu jedinu svrhu: da lovcima osiguraju egzotični 'trofej'.

Lov unutar ograde pretvara se u veliki biznis - procjenjuje se da u SAD postoji 1000-2000 rezervata s divljači. Ted Turner, koji posjeduje više zemlje od bilo kojeg drugog američkog zemljoposjednika, upravlja s 20 farmi na kojima lovci plaćaju tisuće dolara kako bi ubijali bizone, jelene, afričke antilope i divlje purane. Životinje na farmama za takav lov često su navikle na ljude i uglavnom nisu sposobne pobjeći iz ograđenih torova, čija veličina varira od tek nekoliko metara do tisuću hektara u promjeru. Većina tih farmi funkcionira po principu 'koliko ulova, toliko novca' te je stoga u najboljem interesu vlasnika da osigura mušterijama ono zbog čega su došle. Vlasnici to čine tako što nude vodiče koji poznaju lokaciju i navike životinja, dopuštena je upotreba pasa, a postavljena su i 'hranilišta' na koja životinje, ništa ne sluteći, dođu po hranu dok lovci čekaju u zasjedi. Samo nekolicina američkih država zabranjuje canned lov i još uvijek ne postoje federalni zakoni kojima bi se ta praksa zauzdala, iako Kongres razmatra donošenje amandmana uz Zakon o zaštiti egzotičnih životinja u zatočeništvu, kojim bi se zabranio premještaj, prijevoz i posjedovanje egzotičnih životinja 'u svrhu zabave ili stjecanja trofeja'.

'Slučajne' žrtve

'Nesretni slučajevi' u lovu uništavaju imovinu, a završavaju i smrću ili ranjavanjem konja, krava, pasa, mačaka, izletnika ili drugih lovaca. Prema izvještaju Međunarodnog udruženja za izobrazbu lovaca, u 2001. godini je u SAD na desetke slučajeva smrti ili povreda pripisano lovu - a to se odnosi samo na slučajeve u kojima su stradali ljudi. Taj je problem trajno prisutan i jedan od lovočuvara objašnjava ga time što 'lovci, kako se čini, nisu dobro upoznati s vlastitim oružjem i nemaju dovoljno svijesti o šteti koju mogu uzrokovati'.

Humana alternativa

U SAD postoji 20 millijuna jelena i budući da se lov pokazao kao neučinkovita metoda 'kontrole' populacije (jedan pennsylvanijski lovac 'regulirao' je populaciju jelena tako što je posjekao šumu na svojem posjedu od 600 hektara i posijao žito kako bi privukao jelene), neke organizacije za zaštitu divljih životinja razmatraju druge regulativne metode. Nekoliko novijih studija došlo je do rezultata da je sterilizacija djelotvorna i dugoročna solucija za prenapučenost. Metoda zvana TNR (trap, neuter, and return = uhvati, steriliziraj i vrati) isprobana je na jelenima u Ithaci, N.Y., dok je eksperimentalno cjepivo za kontrolu rađanja primjenjemo na ženkama jelena u Princetonu, N.J. Jedno je istraživanje u Georgiji, provedeno na 1500 bjelorepih jelena na Cumberland Islandu, pokazalo da se 'veličina krda u zatvorenim populacijama može regulirati na licu mjesta, i to relativno brzo ako se uspiju raspoznati plodne i neplodne životinje... te se razradi odgovarajući raspored sterilizacije'.

Što vi možete učiniti

Da biste se borili protiv lova na području gdje živite, postavite znak 'zabranjen lov' na vaše zemljište, pridružite se nekoj organizaciji protiv lova, protestirajte protiv organiziranog lova i rasporedite sredstvo koje odbija jelene ili ljudsku kosu (koju možete naći kod lokalnog frizera ili brijača) u blizini lovnih zona. Informirajte druge o lovu.


Image
Image

User avatar
The Nightwatchman
Posts: 2380
Joined: 16/10/2006 15:31
Location: izmedju krajnosti

Post by The Nightwatchman » 23/02/2007 10:33

FUJ!

Hierarchia
Posts: 3130
Joined: 29/10/2006 21:54

Post by Hierarchia » 23/02/2007 10:36

geronimove mudrolije wrote:FUJ!


Da. Graniči sa perverzijom. Pazi im osmijeha. :roll:

User avatar
The Nightwatchman
Posts: 2380
Joined: 16/10/2006 15:31
Location: izmedju krajnosti

Post by The Nightwatchman » 23/02/2007 10:38

mogu se kladit da imaju malu ćunu :D :D

Hierarchia
Posts: 3130
Joined: 29/10/2006 21:54

Post by Hierarchia » 23/02/2007 10:44

Lovačke laži

Lovačka laž br. 1
LOVCI ČUVAJU ŠUMU I POLJE OD ŠTETA DIVLJAČI

KRIVO! Baš naprotiv, lov izaziva drugačije štete od divljači. Lovom se životinje nepotrebno plaše čime se potreba za hranom, a time i štete od ishrane, često povećavaju. Rasprostranjeni argument da divlje životinje prouzrokuju znatne štete, služi samo kao izgovor lovcima kako bi postigli duže vrijeme lova i veće kvote odstrjela. Često su osobne i materijalne štete što su ih lovci prouzročili, veće nego štete od divljih životinja u poljoprivredi ( Mathieu Roger, 1987.)

Kao što dokazuje standardno djelo O besmislu lova zoologa Carla Consiglija s Rimskog univerziteta, štete od ugriza (glodanja) u najviše slučajeva su minimalne i najčešće pogađaju znatno manje od 2% biljnog odnosno drvnog fonda. Osim toga se branjevine i sadnice mlade šume mogu zaštititi od ugriza (glodanja) npr. zaštitnim ogradama ili mrežama.

'Štete od brsta' u šumi i polju nastaju zato jer se danas više ne ostavlja hrana životinjama:

* Prije je prilikom žetve na poljima palo mnogo žita na tlo ili je u tlu ostalo još krumpira. Tako je uvijek ostalo nešto i životinjama na polju.
* Danas pomoću modernih strojeva ne preostaje ništa - životinjama se oduzima svako zrno.
* Prije su životinje mogle pasti na livadama.
* Danas su i livade pretežno požete ili pokošene - čak ni pticama ne ostane skoro ništa.
* Prije su se polja i livade obrađivale prirodno.
* Danas su polja i livade zatrovane sredstvima za prskanje, umjetnim gnojivom kao i gnojem i gnojnicom.

Moderna je poljoprivreda divljim životinjama uzela izvore hrane. Lovac 'regulira' neravnotežu: Ako divlje životinje uđu u polja tražeći hranu, bivaju odstrijeljene. Životni prostor životinja u zadnjim desetljećima se sve više sužavao - uzročnik je čovjek. Oduzimanje životnog prostora je krađa! Moraju li se regulirati životinje kojima je oduzet životni prostor - ili se mora regulirati krivac, čovjek?

Lovačka laž br. 2
LOVCI SU ZAMJENA ZA IZUMRLE 'GRABEŽLJIVICE'


KRIVO! Novija istraživanja pokazuju da takozvani grabežljivci nisu odgovorni za regulaciju tj. brojčanu kontrolu životinja koje su njihov plijen. Grabežljivci love prije svega stare, bolesne i slabe životinje, odnosno žderu lešine i tako pridonose zdravoj populaciji divljači. Lovac koji puca na velikoj udaljenosti samo u najrjeđim slučajevima može prosuditi da li je životinja bolesna ili stara. Međutim, pošto je lovcima stalo prije svega do raskošnih životinja, nositelja trofeja, lov prakticiran od ljudi, naprotiv, po svim pravilima dovodi do protuprirodne krive selekcije. Za lovce lov znači također ne ubijati slabe i bolesne, već i prekobrojne potpuno zdrave životinje (tko još hoće jesti bogalje i bolesne?) (Divljač i pas 13/2001).

Lovačka laž br. 3
LOV JE PRIMJENJENA ZAŠTITA PRIRODE


KRIVO! Lov znači poremećaj prirodne ravnoteže eko-sistema. On može dovesti do smanjenja ili istrebljenja životinjskih vrsta. Lovci su korisnici prirode, ali nisu zaštitnici. Oni u svakom slučaju njeguju one vrste životinja koje su im zanimljive kao plijen. Uostalom, u međuvremenu sami lovci opovrgavaju tu tvrdnju:

Lov kao primijenjena 'zaštita prirode ili Lovci kao istinski zaštitnici prirode i tako dalje - sve dobro i lijepo. Međutim, unatoč svemu tome članovi društva za zaštitu prirode nas ne prihvaćaju. Zašto više napokon ne stanemo za smislom i svrhom naše lovne prakse? (...) Lov upravo na prvom mjestu nije njega nego u sasvim prvobitnom smislu pljenidba, a mi doista hoćemo plijeniti. Nije pokvareno osjećati radost kada pođe za rukom ustrijeliti komad divljači. Ne, svakako smije pričinjati radost kada komad divljači skonča bezbolno jednim čistim hicem...' (Divljač i pas, 13/2001).

U švicarskom kantonu Ženeva stanovnici su se 1975. godine referendumom odlučili za opću zabranu lova sisavaca i ptica. U sljedećim godinama spektakularno se povećao broj vodenih ptica koje prezimljuju na obalama Ženevskog jezera i Rone - bez sumnje posljedica izostalih poremećaja lovom. Prije referenduma zastupnici lova su tvrdili da poljskom zecu u Ženevskom kantonu bez lova prijeti istrebljenje od grabežljivaca. Dogodilo se suprotno. U međuvremenu se Ženevski kanton veseli zdravoj populaciji poljskih zečeva sposobnoj za razmnožavanje, najvećoj gustoći populacije poljskih zečeva u Švicarskoj. Bojazan poljoprivrednika da će im zabrana lova donijeti veće štete na kulturama nije se obistinila.

Brojne vrste na koje je još uvijek dozvoljen lov (poljski zec, kuna zlatica, šumska šljuka, jarebica) nalaze se na saveznoj ili zemaljskoj crvenoj listi ugroženih vrsta. Lov nije uvijek jedini razlog ugroženosti, ali odstrjel ugroženih vrsta svakako ne pridonosi njihovom održanju.
Razvojem tehnologije oružja štete od lova postale su ogromne: od 17. stoljeća su lov i uništavanje prirodnih životnih prostora od strane ljudi odgovorni za 57% istrijebljenih vrsta ptica i za 62% istrijebljenih vrsta sisavaca.

Lovačka laž br. 4
BEZ LOVA DIVLJE ŽIVOTINJE ĆE SE NAMNOŽITI


KRIVO! Poljske studije ekologa dokazale su da životinje raspolažu unutarnjim mehanizmom za reguliranje rasta populacije. Regulacija brojnog stanja životinja ne vrši se lovom. Ako prijeti prenapučenost, smanjuje se prirodni prirast. I tamo gdje je u Europi bio zabranjen lov, kao npr. u prostornom talijanskom nacionalnom parku ili u švicarskom kantonu Ženeva, nisu se do sada mogla utvrditi prekomjerna brojna stanja divljači. U skoro svim ostalim zemljama svijeta lov je zabranjen u zaštićenim područjima prirode, a da se do sada u njima nije poremetila prirodna ravnoteža.

Lovačka laž br. 5
LOVCI UBIJAJU BEZBOLNO


KRIVO! Često su životinje samo nastrijeljene. Potraga traje, ukoliko do nje dođe, satima i danima. Do smrtnog hica nastrijeljene se životinje satima i danima vuku kroz šumu s raskomadanim tijelom, s visećim iznutricama, slomljenim kostima, bježeći od lovaca. Također su lovačkom sačmom bezbrojne životinje, naročito divlje ptice, istina pogođene, ali ne umiru odmah, jer im nisu pogođeni vitalni organi. Često skončaju od svojih ozljeda tek satima ili danima kasnije. Svaka četvrta patka živi s ozljedom od hica.

Kod sandučastih stupica koje navodno 'love bez ozljeda', u trenutku kada se sanduk zatvara s jakim praskom, ulovljenu životinju najčešće uhvati panika, žestoko se kreće i zbog toga se često teško ozlijedi. Tako 'komad' (lovački žargon) leži krvav mučen strahovitim bolovima, nerijetko gladan i žedan satima, često danima u majušnom sanduku i čeka okrutnu smrt.

Lovačka laž br. 6
LOVCI ŠTITE STANOVNIŠTVO OD BJESNOĆE


KRIVO! U Europi se ide u pravi istrebljivački pohod na lisice: sačmom, zamkama, stupicama, puštanjem plina u brlog i otrovnim mamcima - i to tijekom čitave godine. No, svim tim mjerama nije bilo zaustavljeno širenje bolesti. Lov na lisice, zbog ubrzane promjene mjesta preživjelih životinja, dovodi čak do širenja bjesnoće. Švicarski kanton Valis je pomoću akcija cijepljenja od 1981. godine bez bjesnoće. Te su akcije koštale Valis 106.800 franaka godišnje, dok je susjedni kanton Bern - po površini samo malo veći - potrošio 818.148 franaka za ubijanje velikog broja lisica i za cijepljenje životinja, ne spriječivši širenje bjesnoće.

Lovačka laž br. 7
LOV JE KULTURNO DOBRO


KRIVO! Pod kulturom se podrazumijeva 'ukupnost duhovnih i umjetničkih izraza života ... jednog naroda' kao i 'fini način života, odgoj i izobrazba' ( Isp. Duden, sv. 5, 1982.) Spada li u to ubijanje životinja? Svakako ne!

To što si ljudi prisvajaju pravo ubijati iz zadovoljstva živa bića koja isto kao i oni osjećaju bol, neprihvatljivo je s moralnog stajališta.

Lovačka laž br. 8
ČOVJEK JE ODUVIJEK LOVIO


KRIVO! U ranom razdoblju čovjek je prvo bio skupljač. Tek kasnije postao je lovcem. Uzorci habanja površine kutnjaka mnogih hominida i hominoida nedvojbeno pokazuju da su te preteče čovjeka jele biljnu hranu (biljna vlakna, koštunjave plodove, orahe itd.). Tipični grabežljivci (npr. vuk, lav) i svežderi (npr. rovka, jež) imaju drugačije strukture zuba i zubne cakline kutnjaka od današnjeg čovjeka.

U povijesti Stvaranja još se odražava vegetarijanska rana faza čovječanstva kada u Postanku 1,29 Bog kaže: 'Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu!' No, kada je čovjek počeo ratovati protiv svoje braće, počeo je i klati životinje. Kod 'primitivnih' naroda lov služi pribavljanju hrane. Kod 'razvijenih' naroda lov je u tradiciji feudalnih gospodara, no feudalno gospodarstvo je u međuvremenu potpuno zastarjelo. U Europi čovjek više ne lovi da bi sebi osigurao hranu. Radi se jedino o zanimanju u slobodnom vremenu, o zabavi - užitku u ubijanju. (preuzeto sa PrijateljiZivotinja)

ImageImage
Image
Image
Image

Hierarchia
Posts: 3130
Joined: 29/10/2006 21:54

Post by Hierarchia » 23/02/2007 10:45

geronimove mudrolije wrote:mogu se kladit da imaju malu ćunu :D :D


Da, neka je patologija u pitanju. Mozda u pušci vide produžetak penisa. :D :D :D

zmijaIzmaj
Posts: 2577
Joined: 12/08/2006 13:28

Post by zmijaIzmaj » 23/02/2007 14:13

pa jos perverznije je uzgajati zivotinjicu, hraniti je, maziti i na kraju ubiti :D :D svinjogojstvo, stocarstvo, peradarstvo :D sta s tim onda...sjetim se one reklame za MI Ovako, mali, slatki pilici u kadru, slijedeca scena salama :shock: :D

User avatar
Phia
Posts: 1442
Joined: 01/12/2006 00:33
Location: Sarajevo
Contact:

Post by Phia » 23/02/2007 14:57

Smiješni ste..najveći broj vas ima u frižideru il salamu il paštetu a za ručak meso.A ovdje propagirate nekakvu lažnu saosjećajnost..A da vas neko zovne na gozbu gdje je glavno jelo srnetina polizali biste prste svi redom :lol:
Kontrolisan lov - zašto da ne?Ako se zečevi namnože kao zečevi :D šta fali da se organizuje lov i izvrši odstrel onog viška.Problem nastaje kad se ubijaju životinje kojih ionako ima malo.Krivolov ili lov kao sport - to je zabrinjavajuće i pogrešno..

User avatar
triton
Posts: 515
Joined: 09/08/2006 13:42

Post by triton » 23/02/2007 14:59

burek od srnetine ispod saca - ludilo :D :D

zmijaIzmaj
Posts: 2577
Joined: 12/08/2006 13:28

Post by zmijaIzmaj » 23/02/2007 15:06

a fazon je sto ima crtani bambi, pa je ubiti srnu perverzno, a uzgajati i ubiti kravu je vec ok :D ili ribu, koja nema slatke velike oci :D :D

User avatar
Phia
Posts: 1442
Joined: 01/12/2006 00:33
Location: Sarajevo
Contact:

Post by Phia » 23/02/2007 15:25

zmijaIzmaj wrote:a fazon je sto ima crtani bambi, pa je ubiti srnu perverzno, a uzgajati i ubiti kravu je vec ok :D ili ribu, koja nema slatke velike oci :D :D

Pa i krava ima: Milka :D Zar nije perverzno ubiti lilastu kravu? :D
A i riba ima: Nemo..mala slatka narandžasta ribica :-)

prleitihi
Posts: 4133
Joined: 24/01/2007 16:44
Location: laktaši

Post by prleitihi » 23/02/2007 16:39

a šta ćemo sa klanjem kurbana?

zmijaIzmaj
Posts: 2577
Joined: 12/08/2006 13:28

Post by zmijaIzmaj » 23/02/2007 17:00

pa ja sam za lov :D

Image

User avatar
Anka
Posts: 425
Joined: 02/07/2006 01:36
Location: Beograd

Post by Anka » 23/02/2007 18:26

geronimove mudrolije wrote:mogu se kladit da imaju malu ćunu :D :D

:thumbup:
Nekada su ljudi organizovali hajke na vukove i medvede jer su ih napadali, i to je tada stvarno bilo neophodno radi bezbednosti ljudi. Pričala mi je baka o tome. Ali, ovo savremeno lovstvo,ovaj "sport" je čist sadizam,iživljavanje.Krene grupa mačo frajera pod punom ratnom opremom u šumu i ubija bespomoćne životinje. Najstrašnije mi je kada i decu i vode u lov.Sa jednog sajta:
"Oko sokolovo na pradedu"
........ bla bla, i onda autor teksta piše:
Kao i njihov pradeda, i ovi momci su postali strasni lovci. Mlađi Viktor je najzad uspešno ubio prvu srnu strelom, dok je njegov brat odstrelio srndaća.

Eh, najzad uspešno ubio....u pitanju se deca koja imaju nekih 10,12 godina. Kakvi će to ljudi biti ?
:x

Post Reply