Mesićev najveći poraz - nije mogao zaustaviti rat
Znao sam da će rat u Sloveniji biti kratak, u Hrvatskoj krvav, a u
Bosni i Hercegovini brutalan i to što ga nisam uspio zaustaviti moj je najveći
poraz, odgovorio je predsjednik Republike Stjepan Mesić u srijedu na
novinarsko pitanje
'Medijska demokracija u jugoistočnoj Europi' uz sudjelovanje
predsjednika RH Stjepana Mesića i Erharda Buseka
ZAGREB - Kao visoki pokrovitelj Prvog medijskog foruma jugoistočne
Europe, Mesić je nakon održanog govora u Hrvatskom novinarskom domu
dao petminutni intervju predsjednici Nezavisnog udruženja novinara Srbije
Nadeždi Gaće i grčkome novinaru iz Atene Jorgosu Papadakisu.
Svojim najvećim porazom smatram to što unatoč uloženim naporima nisam
uspio zaustaviti rat koji se pripremao na području bivše Jugoslavije,
odgovorio je Mesić na pitanje da ocijeni što smatra najvećim porazom, a što
najvećim uspjehom svoje političke karijere.
Znao sam da će u rat u Sloveniji biti 'Kratak', u Hrvatskoj 'krvav', u Bosni i
Hercegovini 'brutalan', rekao je današnji predsjednik Hrvatske koji je 1991.
godine bio posljednji predsjednik predsjedništva SFRJ.
Kazao je kako je već tada ondašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana
Miloševića, koji je nametnuo ratove, upozorio da će se sve zaustaviti u Srbiji
koja će biti svedena na područje 'Beogradskog pašaluka' (naziv za upravnu
jedinicu Otomanskog Carstva u kojoj je izbio Prvi srpski ustanak).
Najvećom političkom srećom Mesić ocjenjuje to što je Hrvatska našla svoj put
i 'opredijelila se za Europu'.
'Ja sam siguran da je Hrvatska mogla učiniti više, no tu smo gdje smo',
odgovorio je Mesić grčkome novinaru na pitanje drži li da je Hrvatska danas
na primjerenom stupnju razvoja i zamjera li što su neke manje razvijene
zemlje danas u Europskoj uniji dok ona nije.
Hrvatski je razvoj zaustavio njoj nametnuti rat i pretvorba vlasništva koju su
netransparentno u to vrijeme provodili neprofesionalni, ali politički podobni
ljudi, rekao je Mesić i podsjetio na tadašnju manjkavu demokraciju Hrvatske.
Mesić kritizirao novinarstvo koje se klanja novcu
Pod nazivom 'Medijska demokracija u jugoistočnoj Europi: Aktualni problemi
i perspektive', prvi regionalni susret izdavača, urednika, novinara i
medijskih stručnjaka održava se u srijedu i četvrtak pod visokim
pokroviteljstvom predsjednika Mesića, a organizatori su njemački medijski
koncern WAZ, Zaklada Konrad Adenauer i SEEMO (Medijska organiazcija
jugoistočne Europe) te lokalni partneri među kojima i HINA.
Plediram 'za slobodno, ali i odgovorno novinarstvo, za novinarstvo koje
razotkriva, pa i razgolićuje, ali ne zaboravlja pri tome etička načela', rekao
je Mesić.
Uz napomenu da o slici današnjih medija govori kao građanin, konzument,
a ne kao šef države, Mesić je kritizirao prevladavajući trend
senzacionalističkog novinarstva koje se pod krinkom slobode rukovodi
profitom.
'Pod firmom medijskih sloboda i nedodirljivosti novinara sve češće se
progurava koncept isključivo senzacionalističkoga novinarstva, ja sam
jednom rekao i ponovit ću i danas: lešinarstva', rekao je Mesić.
U takvu 'lažnome svijetu' samo 'devijantne pojave' postaju vijest, kazao je
Mesić upozorivši da je tendenciozno novinarstvo koje se klanja novcu i
gledanosti jednako opasno kao i dirigirano, kontrolirano novinarstvo.
Pozivajući novinare da izvještavaju 'objektivno, cjelovito i pošteno' jer
sloboda znači 'odgovornost', Mesić je poručio: 'Trebamo medije koji će biti
slobodni od bilo čijeg diktata osim diktata savjesti onih koji u njima rade'.
Plediram za novinare 'koji neće biti samo plaćenici', nego ponajprije 'ličnosti'
koje vlastito znanje koriste da prošire znanje drugih na putu demokracije
koji 'nikad nije završen', zaključio je predsjednik.
Medijski forum je otvorio glavni tajnik SEEMO-a Oliver Vujović kazavši da je
cilj skupa jednom godišnje okupiti medijske predstavnike da razgovaraju o
problemima struke, a predsjednik SEEMO-a za Hrvatsku i bivši predsjednik
Hrvatskog novinarskog društva Ante Gavranović govorio je o važnosti
komunikacije kao 'temeljne pretpostavke međusobnog razumijevanja'.
Podsjetio je da komunikacija počiva na 'povjerenju, razumijevanju i dijalogu',
a posebice je istaknuo potrebu njegovanja kulture dijaloga, 'civilizacijskog
dijaloga' za kojim na svim razinama vapi tranzicijsko društvo koje je srušilo
neke temeljne sustave vrijednosti, a nije ih nadomjestilo novima.
Gavranović se stoga zauzeo za dijalog u kojem prevladava 'snaga
argumenata' i 'činjenica', a ne 'argument snage i političkog ideološkog,
kultnog ili bilo kojeg nasilja nad sugovornikom'.
Forum nastavlja radom kroz tri panela: Gospodarstvo i mediji, Politika i
mediji te Europski standardi: medijska sloboda i odgovornost. Završit će
prezentacijom Medijska sloboda i odgovornost: etika i profesionalne
smjernice u kvalitetnom novinarstvu koju će predstaviti Johann Fritz,
direktor Međunarodnog press instituta (IPI) iz Beča.
Hina
srijeda, 27.6.2007.