Silajdžić za Pincom.info: Prijetnje iz OHR-a su skandalozne
Silajdžić se osvrnuo i na "Kreševsku deklaraciju" ističući kako su stvavovi iz te deklaracije vrlo slični stavovima u deklaraciji koju će uskoro usvojiti SDA i S BiH.
Razgovarao: Alenko Zornija
SARAJEVO - Pritisci OHR-a da se prihvati Lajčakov prijedlog reforme policije i prijetnje smjenama onih koji se tom prijedlogu protive su skandalozne, izjavio je u ekskluzivnom intervju za bh internetski dnevnik Pincom.info, član Predsjedništva BiH i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić. Silajdžić se osvrnuo i na zahtijeve za formiranjem treće federalne jedinice, te Deklaraciju o načelima ustavane reforme koju su potpisali predsjednici šest hrvatskih stranaka ističući kako su stvavovi iz te deklaracije vrlo slični stavovima u deklaraciji koju će uskoro usvojiti SDA i SbiH.
U javnosti se u posljednje vrijeme mnogo govori o navodnoj neprincipijelnoj trgovini međunarodne zajednice sa Srbijom, u kojoj se blaži stav službenog Beograda oko pitanja Kosova navodno nastoji "kupiti" popuštanjem zahtjevima bosanskih Srba vezano za reforme policije i Ustava BiH. Možete li komentirati ove ocjene, posebno jer ste i sami nedavno izjavili da se strategija određenih dijelova međunarodne zajednice bazira na mišljenju da bi rješenja u BiH koja bi zadovoljila RS i Srbiju olakšala rješenje statusa Kosova?
Rješavanje pitanja Kosova, bitno bi ubrzalo rješavanje situacije u našoj zemlji, ali bi s druge strane cementiranje etno-teritorijalnog principa u BiH znatno ubrzalo rješavanje statusa Kosova. S obzirom da je međunarodna zajednica trenutno u potpunosti fokusirana na pitanje Kosova, to znatno limitira volju međunarodne zajednice za uspostavljanje funkcionalnog ustavnog uređenja u Bosni i Hercegovini, koje bi bilo bazirano na principima funkcionalnosti i demokracije umjesto na geo-političkim kalkulacijama.
Ovdje se ne radi o klasičnoj trgovini, jer Srbija nije velika sila sa kojom SAD ili EU trguju teritorijima ili interesnim sferama. Međutim, kada postavimo pitanje kako ovaj Protokol zadovoljava bilo koji od tih principa, ja i moji savjetnici dobijemo odgovor koji glasi "gospodo, vi jednostavno niste svjesni trenutne situacije u području" Što više, moji savjetnici su na sastanku prošloga tjedna dobili poruku od g. Pandura (Lajčak savjetnik za politička pitanja, op. aut.) da je "OHR zabrinut atacima na suverenitet BiH od strane RS," i da je "jedini način da se taj suverenitet sačuva da BiH što prije potpiše SAA, odnosno da se prihvati OHR-ov Protokol." Ovakve prijetnje su skandalozne. Ukoliko OHR ima stav da ataci na suverenitet BiH postoje, te pogotovo ako je zabrinut zbog toga, OHR ima mandat i obvezu da djeluje da te atake zaustavi. Umjesto toga, od nas se traži da trgujemo po principu "svoje za svoje," odnosno da pristanemo na ucjene iz RS kako bi sačuvali nešto sto je neupitno.
Često Vas u javnosti uspoređuju s premijerom RS Miloradom Dodikom, čija ste navodno "slika u ogledalu" kada je riječ o nacionalističkoj retorici i nesklonosti kompromisima. Vjerojatno Vam takve usporedbe nisu drage. Što po Vama stoji iza ove vrste izjednačavanja?
Što se tiče neke usporedbe mene i nekih političara iz entiteta RS, ja razumijem nečiju potrebu da stvori sliku o "dvije zaraćene strane,"bili smo svjedoci takvih pokušaja i tijekom rata, ali i tu je neophodno sagledati činjenice. Javnosti se već neko vrijeme pokušava prezentirati teza o jednakoj odgovornosti svih strana za nepostizanje dogovora, konkretno o reformi policije. Ovakve optužbe ne odgovaraju činjenicama, s obzirom da stranke iz RS entiteta već više od tri godine odbijaju i opstruiraju sve planove i izvještaje neovisnih domaćih i međunarodnih eksperata, sve izjave i stavove međunarodnih dužnosnika, pa čak i dogovore koje su ratificirala oba entitetska parlamenta. Stranka za BiH i SDA su prihvatile sve prijedloge za reformu policije, čak i kada je svako novo rješenje znatno odstupalo od prethodno dogovorenog rješenja. Također smo prihvatili nedavni prijedlog američke administracije za korekciju "aprilskog paketa" ustavne reforme. Bez obzira na sve, političke opcije iz RS entiteta konstantno odbijaju sve pokušaje istinske reforme, te čak odbijaju prethodno usuglašena rješenja, a sve sa ciljem zadržavanja etno-teritorijalnog statusa quo.
Umjesto da se pritisak uperi tamo gdje se opstrukcije nalaze, iako to eksplicitno zahtjeva i Rezolucija Evropskog parlamenta iz ožujka ove godine, međunarodna zajednica pokušava izjednačiti krivnju na potpuno umjetni način. Ta Rezolucija nalaže prihvaćanje Izvješća Direkcije za reformu policije, a SBiH i SDA su to izvješće prihvatile.
Kada je riječ o aktualnom pitanju reforme policije, je li istina ono što je rekao zamjenik visokog predstavnika, gospodin Raffi Gregorian, da ste Vi i gospodin Sulejman Tihić odbili prijedlog da crta razgraničenja policijskih oblasti prelazi međuentitetsku granicu na području Sarajeva?
To apsolutno nije istina. Nemoguće je ostvariti punu reformu policije ako policijske regije ne prelaze crtu razgraničenja entiteta. Predloženi Marteensov model o policijskim regijama, koje bi prelazile liniju između entiteta i kantona, vrši se isključivo iz profesionalnih policijskih razloga.
Optužbe g. Gregoriana su samo još jedan od primjera pokušaja izjednačavanja krivnje gdje zdrav razum ne dozvoljava takvo izjednačavanje. Ako su SBiH i SDA i po kom pitanju bile izrazito glasne, to je zahtjev da se u potpunosti provede treći europski princip, na temelju Marteensove mape, te da lokalne policijske oblasti prelaze entitetske i kantonalne crte gdje god to zahtijevaju kriteriji funkcionalnosti i operativnosti. Ovo uključuje područje Sarajeva, ali također i područje Posavskog kantona, Goraža, Mrkonjić Grada i još nekih područja. G. Gregorian to vrlo dobro zna.
Postoji li mogućnost da naposljetku ipak prihvatite kompromis po kojem bi ostao naziv MUP-a RS. Jedan od argumenata protiv ovog naziva je činjenica da je ova institucija u obrazloženju presude u tužbi BiH protiv SRJ za genocid izravno spomenuta kao umiješana u genocid počinjen na području Srebrenice?
Mi smo u jednom trenutku čak ponudili i kompromis svih kompromisa, odnosno prijedlog da postoji Policija Bosne i Hercegovine u entitetu RS. Međutim, pitanje imena ne postavlja se u vakuumu, ono prati sva tri europska principa. Prije svega, ti principi nalažu da mora postojati državna, a ne entitetske policije, da granice lokalnih policijskih oblasti moraju prelaziti crte entiteta i kantona, te da proračun i zakonodavstvo moraju postojati isključivo na državnoj razini. Ako se ti principi stvarno ispune, ne postoji mogućnost za entitetsku policiju, odnosno policiju RS. To onda jednostavno nije reforma policije već zadržavanje postojećeg stanja.
U svemu tome, Presuda MSP-a daje jednu dodatnu dimenziju. Policija RS jeste jasno označena kao institucija koja je sudjelovala u genocidu u Srebrenici. Ta činjenica potencira da ne smijemo na ovom prostoru imati mono-etničke oružane snage, bilo vojne ili policijske. Pa na ovim prostorima, kao nigdje na svijetu, multi-etničke snage nisu vršile zločine. Vi u multi-etničkom okruženju ne možete ni svaki vic ispričati, a kamoli počiniti genocid.
Nedavno ste izjavili da se zalažete za multietničku BiH ustrojenu na principu regija u kojoj nijedan narod neće dominirati i u kojoj će svi biti ravnopravni i uživati zaštitu svojih legitimnih nacionalnih interesa. Ovo zvuči dobro, no neke je iznenadilo da ste u spomenutoj izjavi prvi plan istaknuli kolektivne, nacionalne interese, nasuprot interesima građanina-pojedinca. Znači li to da ste Vi osobno i Stranka za BiH ipak učinili određeni odmak od deklarirane politike borbe za "građansku BiH"?
Nisam siguran na što se pozivate, no ja nikada nisam potencirao etnički koncept. Iako se etnička mapa BiH umnogome iz "leopardove kože" pretvorila u mono-etničke cjeline, i dalje nije moguće skrojiti homogene etničke cjeline koje bi obuhvatile sve, ili čak veliki broj, pripadnika jednog ili drugog naroda. Takvo što je uspjelo entitetu RS, ali to je urađeno kroz organiziranu kampanju etničkog čišćenja, ratnih zločina, i genocida. Upravo zbog tako-nastale situacije, neophodno je inzistirati na jedinom održivom rješenju za BiH, odnosno na regijama baziranim na ekonomskim, prometnim, geografskim, prirodnim, te eventualno donekle etničkim kriterijima, u kojim niti jedan narod ne bi bio dominantan. Bilo kakvo rješenje sa isključivo ili dominantno etničkim prizvukom bi prijetilo da ostavi ogroman broj ljudi, uključujući Hrvate u srednjoj Bosni i Posavini, izvan njihove "matične" etničke cjeline, te bi vodilo daljoj polarizaciji i razdijeljenosti Bosne i Hercegovine.
BiH je, međutim, specifična država, i mora u svoj ustavni poredak unijeti specifična rješenja. S tim u vezi, zaštita vitalnih nacionalnih interesa mora biti osigurana, ali sustav mora funkcionirati. Blokade, pogotovo one koje se ne tiču tih interesa i koje su bazirane na etnoteritorijalnom principu, ne postoje ni u jednoj višenacionalnoj zemlji, te se ti propusti moraju ispraviti. Niti jedna stranka iz Federacije nije nikada zagovarala princip klasične, većinske demokracije po principu "jedan čovjek - jedan glas," ali čisto etničko rješenje također nije odgovor.
Kada je riječ o ustavnim promjenama, kako gledate na rješavanja tzv. "hrvatskog pitanja", odnosno, kako se čini, sve jasnije formuliran stav o formiranju zasebne federalne jedinice ili entiteta?
Što se tiče federalizacije Bosne i Hercegovine, ili stvaranja trećeg entiteta, takav koncept, pogotovo ukoliko bi bio proveden po etničkim linijama, bi mogao dovesti do podjele BiH jer po međunarodnom pravu federalne jedinice imaju pravo na odcjepljenje. Što više, ponude političara iz RS strankama sa hrvatskim predznakom da insistiraju na "hrvatskoj" federalnoj jedinici su neiskrene jer te ponude u startu isključuju mogućnost mijenjanja granica tog entiteta. Takvo rješenje bi tradicionalno-većinske hrvatske teritorije, poput Dervente, Bosanskog Šamca, i drugih mjesta ostavile izvan te "hrvatske" federalne jedinice. Deklaracija stranaka sa hrvatskim predznakom, međutim, ne ide u tom pravcu, te predstavlja dobru osnovu za buduće ustavne promjene. Stavovi SBiH i SDA su jako slični toj Deklaraciji, što će se pokazati i u Deklaraciji koje ove dvije stranke uskoro planiraju usvojiti.
24.9.2007.
Pincom.info
