moram priznati da nikada nisam shvatao smisao ovog argumenta: imaš pravo "napustiti Boga", ali ćeš zbog toga biti sadistički mučen zauvijek. not much of a choice, really...ljubav_aha wrote:ellec wrote:
Sam odnos allaha (gospodar) sa vjernicima (robovi) je robovlasnicki, imamo i obecanja, nagrade, molitve, pakao, raj...et' rijesenje postoji za sveČovjek treba biti slobodan da bi djelovao, u protivnom znači da Bog prisiljava čovjeka na dobro ili zlo, što je nezamislivo od jednoga Pravednoga i Milostivoga Bića; ali ta sloboda i njeno korištenje oduvijek su Bogu poznati, što nekima donosi odgovarajuću pomoć a drugima napuštanje (od Boga).sto se sekirasch
![]()
vjerinici nisu prisiljeni da vjeruju u Boga
ellec, ne razumijem,zasto si uzrujan takvom cinjenicom
Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
- harač
- Posts: 5273
- Joined: 13/02/2006 13:30
#101 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
- vodoprovodčik
- Posts: 595
- Joined: 05/02/2012 22:42
#102 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Druže, kad smo već kod jezika možda bi trebao poraditi na maternjem jer superlativ za pridjev perfektan ne postoji, superlativ najperfektniji je pleonazam, ako je nešto perfektno onda je besmisleno komparirat taj pridjevTyke wrote:Mozda moj prethodni post i primjer u istome bi mogao biti odgovor na boldirano, kao i za ajete sure EL - MU'MINUN (1. - 5.)!? Hajde ga znaj... jer taj pojam "desnice njihove" niti meni nije znan, a i vecinom citajuci tu suru nisam ranije nailazio na takav prevod, vec je i logicniji prevod "onih koje su u posjedu njihovu", obzirom da se taj ajet odnosi za one koji cuvaju svoja stidna mjesta od onoga sto je zabranjeno, tj. prostitucije i homoseksualizma i ne priblizavaju se osim svojim zenama i svojim posteljama.vodoprovodčik wrote:Da malo bolje pratiš primjetio bi da ovim forumom šparta jedan veliki odred poznavaoca islama koji se busaju u prsa ajetima, hadisima, poznavanjem fikha i tefsira, a sad odjenom nigdje nikogJel ti tako i inače donosiš zaključke? Čitav odred teologa i šerijatskih pravnika šparta ovim podforumom i svi prešutiše odgovor na tvoje pitanje?A zaista bih volio priupitat nekog takvog za njihovu interpretaciju, iako apriori znam da će biti nešto oko jezičkih finesa, pa će reći da na arapskom ta imenica označva ne samo zarobljenice nego i zarobljenice koje su pristale na takav čin, štaviše, s radošću došle u njegovu postelju, ili nešto slično
ko traži, taj i nađe
Moguce da je stvar prevodioca i njegovog semantickog razumijevanja pojedinih arapskih rijeci, neka mi halale sami prevodioci, ma koji od njih to bio. Desava se i najboljima (mada se ne bi smjelo desavati u ovom slucaju).
Što se tiče sintagme "one koje posjeduje desnica njihova", čini mi se da je to doslovan prevod za jedan vid posjedovnog odnosa.Tu sintagmu ćeš naći i u engleskim prevodima, dakle ne radi se o greški prevodioca, nego o doslovnom prevodu riječi/sintagme koja ima specifično značenje u staroarapskom. Tri rješenja koja sam naveo su moguća, ali nema nikakve dileme da se radi o ne-slobodnim ženama, samo je pitanje na koji način su one postale takve, i koji oblik robovlasničkog odnosa je to.
- fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#103 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Meni se arapski jezik dopada a posebno pismo. E sad, ako stvari ovako stoje tj. ako se se i u raju priča na arapskom jeziku promišljam da nebi bilo zgoreg da se upišem na neki kurs arapskog za početnike tj. da naučim bar malo arapskog na vrijeme da ne bude ono kao kad neko ode u inostranstvo a ne poznaje jezik pa nemože ni skim progovorit, pitat' se za zdravlje, neći neku ulici i te osnovne stvari ...."Tyke"
... dakle, tek na Arapskom jeziku je sve objedinjeno... zato se vjerovatno i kaze da ce se na Onom svijetu pricati Kur'anskim jezikom, dakle Arapskim jezikom... Arapski jezik je najperfektniji jezik...
- Janjicar
- Posts: 5591
- Joined: 04/08/2011 13:23
- Location: Tuzla :)
#104 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
8.Ima ljudi koji govore: "Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet!"- a oni nisu vjernici.*
9.Oni nastoje prevariti Allaha i one koji vjeruju, a oni i ne znajući, samo sebe varaju.
10.Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest još povećava; njih čeka bolna patnja zato što lažu.
11.Kada im se kaže: "Ne remetite red na Zemlji!" - odgovaraju: "Mi samo red uspostavljamo!"
12.Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali ne opažaju.
Al-Baqare
9.Oni nastoje prevariti Allaha i one koji vjeruju, a oni i ne znajući, samo sebe varaju.
10.Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest još povećava; njih čeka bolna patnja zato što lažu.
11.Kada im se kaže: "Ne remetite red na Zemlji!" - odgovaraju: "Mi samo red uspostavljamo!"
12.Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali ne opažaju.
Al-Baqare
- ellec
- Posts: 378
- Joined: 05/09/2011 01:33
- Location: WWW.RAJVOSA-X.COM
- Contact:
#105 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
"Sekiras, uzrujan..." izgleda da je ustvari kod tebe slucaj nervoze jer si skroz fulila tematiku. Niko nije govorio o nacinu kako ko postaje vjernik (prisila, slobodna volja, indoktrinacija itd.), nego ja govorim kakav sistem vlada u vjeri u odnosu bog - covjek, a jasno je da je robovlasnicki gdje je bog gospodar (vlasnik), te vjernici robovi kako ih on i sam naziva.ljubav_aha wrote:ellec wrote:
Sam odnos allaha (gospodar) sa vjernicima (robovi) je robovlasnicki, imamo i obecanja, nagrade, molitve, pakao, raj...et' rijesenje postoji za sveČovjek treba biti slobodan da bi djelovao, u protivnom znači da Bog prisiljava čovjeka na dobro ili zlo, što je nezamislivo od jednoga Pravednoga i Milostivoga Bića; ali ta sloboda i njeno korištenje oduvijek su Bogu poznati, što nekima donosi odgovarajuću pomoć a drugima napuštanje (od Boga).sto se sekirasch
![]()
vjerinici nisu prisiljeni da vjeruju u Boga
ellec, ne razumijem,zasto si uzrujan takvom cinjenicom
-
Mr. Brightside
- Posts: 31341
- Joined: 26/02/2011 13:07
#106 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
volim sto sam rob neg' ista 
- fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#107 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Samo da nije nefsa, gluho bilo ....Mr. Brightside wrote:volim sto sam rob neg' ista
- ljubav_aha
- Posts: 15082
- Joined: 03/04/2008 19:25
- Location: TURKISH COFFEEBATH
#108 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
samo Bog zna zasto si tako uradio,mozda Bog i oprosti tvoj potez,nikad se ne znaharač wrote:moram priznati da nikada nisam shvatao smisao ovog argumenta: imaš pravo "napustiti Boga", ali ćeš zbog toga biti sadistički mučen zauvijek. not much of a choice, really...ljubav_aha wrote:ellec wrote:
Sam odnos allaha (gospodar) sa vjernicima (robovi) je robovlasnicki, imamo i obecanja, nagrade, molitve, pakao, raj...et' rijesenje postoji za sveČovjek treba biti slobodan da bi djelovao, u protivnom znači da Bog prisiljava čovjeka na dobro ili zlo, što je nezamislivo od jednoga Pravednoga i Milostivoga Bića; ali ta sloboda i njeno korištenje oduvijek su Bogu poznati, što nekima donosi odgovarajuću pomoć a drugima napuštanje (od Boga).sto se sekirasch
![]()
vjerinici nisu prisiljeni da vjeruju u Boga
ellec, ne razumijem,zasto si uzrujan takvom cinjenicom
- ljubav_aha
- Posts: 15082
- Joined: 03/04/2008 19:25
- Location: TURKISH COFFEEBATH
#109 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
suvise bukvalno posmatras sistem,obrati panju na kompleksnost istogellec wrote:"Sekiras, uzrujan..." izgleda da je ustvari kod tebe slucaj nervoze jer si skroz fulila tematiku. Niko nije govorio o nacinu kako ko postaje vjernik (prisila, slobodna volja, indoktrinacija itd.), nego ja govorim kakav sistem vlada u vjeri u odnosu bog - covjek, a jasno je da je robovlasnicki gdje je bog gospodar (vlasnik), te vjernici robovi kako ih on i sam naziva.ljubav_aha wrote:ellec wrote:
Sam odnos allaha (gospodar) sa vjernicima (robovi) je robovlasnicki, imamo i obecanja, nagrade, molitve, pakao, raj...et' rijesenje postoji za sveČovjek treba biti slobodan da bi djelovao, u protivnom znači da Bog prisiljava čovjeka na dobro ili zlo, što je nezamislivo od jednoga Pravednoga i Milostivoga Bića; ali ta sloboda i njeno korištenje oduvijek su Bogu poznati, što nekima donosi odgovarajuću pomoć a drugima napuštanje (od Boga).sto se sekirasch
![]()
vjerinici nisu prisiljeni da vjeruju u Boga
ellec, ne razumijem,zasto si uzrujan takvom cinjenicom
- Obskurni
- Posts: 795
- Joined: 17/10/2011 09:19
#110 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Tyke, koji se uslovi trebaju ispuniti da bi jezik bio savršen ?

- Teea
- Posts: 437
- Joined: 11/09/2011 17:18
#111 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
dozvola opcenja sa robinjama se spominje na vise mjesta u Kuranu a u sahih hadisima imas sve deteljano.vodoprovodčik wrote: Žene koje "posjeduju desnice njihove" označava 1) robinje 2) zarobljenice (ratni plijen) 3)oboje? Ako se odnosi na žene koje su zarobljene u ratu, da li ovo znači da muškarci mogu imati spolni odnos s njima (da ne upotrijebim onaj grubi glagol od kojeg svi zaziremo)?
Ima li neki alim da mi objasni da li je ovo legitimizacija spolnog odnosa sa zarobljenom ženom?
- fidoremilienko
- Posts: 9626
- Joined: 17/08/2010 10:34
- Location: You are here!
#112 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Ima li koja da bi htjela da bude robinja? 
- vodoprovodčik
- Posts: 595
- Joined: 05/02/2012 22:42
#113 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Ma znam to, ali ovdje se radi o posebnoj vrtsi ropstva-zarobljenicama, što pojačava upitnost islamske etike. Svi znamo kako se još može nazvati prisilni spolni odnos sa takvim ženama.Teea wrote:dozvola opcenja sa robinjama se spominje na vise mjesta u Kuranu a u sahih hadisima imas sve deteljano.vodoprovodčik wrote: Žene koje "posjeduju desnice njihove" označava 1) robinje 2) zarobljenice (ratni plijen) 3)oboje? Ako se odnosi na žene koje su zarobljene u ratu, da li ovo znači da muškarci mogu imati spolni odnos s njima (da ne upotrijebim onaj grubi glagol od kojeg svi zaziremo)?
Ima li neki alim da mi objasni da li je ovo legitimizacija spolnog odnosa sa zarobljenom ženom?
- ellec
- Posts: 378
- Joined: 05/09/2011 01:33
- Location: WWW.RAJVOSA-X.COM
- Contact:
#114 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Haj ti nama obrazlozi tu strasnu "kompleksnost" u kojem su vjernici robovi jer praktikuju/slusaju ono sto im njihov vlasnik, gospodar, bog naredjuje/kaze. Kako vam nije mrsko bjezat od samih samcatih cinjenica i ici u krajnost samo da bi sve te nelogicnosti i greske svetih knjiga prikrile, katastrofa, pa to i jeste odlican prikaz kako "robijate" ignorancijom i za ovu najmanju sitnicu koja je svakom jasna ko dan.ljubav_aha wrote:suvise bukvalno posmatras sistem,obrati panju na kompleksnost istogellec wrote:
"Sekiras, uzrujan..." izgleda da je ustvari kod tebe slucaj nervoze jer si skroz fulila tematiku. Niko nije govorio o nacinu kako ko postaje vjernik (prisila, slobodna volja, indoktrinacija itd.), nego ja govorim kakav sistem vlada u vjeri u odnosu bog - covjek, a jasno je da je robovlasnicki gdje je bog gospodar (vlasnik), te vjernici robovi kako ih on i sam naziva.
- ljubav_aha
- Posts: 15082
- Joined: 03/04/2008 19:25
- Location: TURKISH COFFEEBATH
#115 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
eksjkjuzmiellec wrote:Haj ti nama obrazlozi tu strasnu "kompleksnost" u kojem su vjernici robovi jer praktikuju/slusaju ono sto im njihov vlasnik, gospodar, bog naredjuje/kaze. Kako vam nije mrsko bjezat od samih samcatih cinjenica i ici u krajnost samo da bi sve te nelogicnosti i greske svetih knjiga prikrile, katastrofa, pa to i jeste odlican prikaz kako "robijate" ignorancijom i za ovu najmanju sitnicu koja je svakom jasna ko dan.ljubav_aha wrote:suvise bukvalno posmatras sistem,obrati panju na kompleksnost istogellec wrote:
"Sekiras, uzrujan..." izgleda da je ustvari kod tebe slucaj nervoze jer si skroz fulila tematiku. Niko nije govorio o nacinu kako ko postaje vjernik (prisila, slobodna volja, indoktrinacija itd.), nego ja govorim kakav sistem vlada u vjeri u odnosu bog - covjek, a jasno je da je robovlasnicki gdje je bog gospodar (vlasnik), te vjernici robovi kako ih on i sam naziva.
i dalje me ne razumijes
a ti meni objasni pojam hirerhije od svakodnevnog zivota u kuci,na poslu,na cesti,u religiji
- ellec
- Posts: 378
- Joined: 05/09/2011 01:33
- Location: WWW.RAJVOSA-X.COM
- Contact:
#116 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Preskaces odgovor postavljajuci novo pitanje, trollas... 
- ljubav_aha
- Posts: 15082
- Joined: 03/04/2008 19:25
- Location: TURKISH COFFEEBATH
#117 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
u mom pitanju se krije odgovorellec wrote:Preskaces odgovor postavljajuci novo pitanje, trollas...
- ellec
- Posts: 378
- Joined: 05/09/2011 01:33
- Location: WWW.RAJVOSA-X.COM
- Contact:
#118 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Posto cesto fulas tematiku i povezujes nepovezano, objasni sta podrazumijevas pod "hijerhijom od svakodnevnog zivota u kuci,na poslu,na cesti,u religiji" i kakve ona veze ima sa tim sto su vjernici robovi bogu koji im kaze sta da rade i misle, ako zele da na kraju budu nagradjeni ili kaznjeni u suprotnom.ljubav_aha wrote:u mom pitanju se krije odgovorellec wrote:Preskaces odgovor postavljajuci novo pitanje, trollas...obrati paznju na svakodnevnu hijerarhiju ,polako se penji ljestvicom ka hijerarhiji u relgijama
-
oridjidji
- Posts: 5811
- Joined: 07/09/2009 10:07
#119 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Zidovsko pleme Benu Kurejze je pravilo zavjeru protiv muslimana iako su bili u prividno dobrim odnosima. Udruzili su se sa mušricima kod bitke na Hendeku. Sto je bilo razlogom da muslimani nakon potpisa primjerja sa musricima na Hudejbiji, napadnu to zidovsko pleme. Prvo su pozvani u Islam. Sto su glatko odbili. Posto si i jedni i drugi shvatili da im je rat opcija. Muslimani su ih stavili u opsadu, a oni su se branili u utvrdama svojim. Te prilike su tesko ranili Sada ibn Muaza, kada su vidjeli da se muslimanima nemogu ponuditi. Zatrazili su od muslimana da im presudi neko koga dobro poznaju od Medinskih muslimana, a s kojima su nekada bili u dobrim odnosima. I jevreji i muslimani su se slozili da to bude Sad ibn Muaz r.a. ma sta god on rekao da se uradi s njima, njegovoj presudi se nije htio protiviti ni poslanik Muhammed s.a.v.s. jer su i jedni i drugi trazili tako. On je tada naredio da se vojnosposobni muskarci pobiju, zene, djeca i starci porobe. Nekima koji su u tome sukobu bili neutralni su bili postedjeni, a njih je bio manji broj kao i neki za koji su ashabi muslimani zamolili da budu postedjeni, kao i jedna skupina jevreja koja je noc prije presude primila Islam.vodoprovodčik wrote:Pošto niko nije dao validnu interpretaciju onih ajeta, doša sam do zaključka da se u Kur'anu dozvoljava prisilan spolni odnos sa zarobljenim ženama.
Evo još nekih zanimljivih:
sura Al-Azhab:
Korkut: Allah je nevjernike pune srdžbe odbio – nisu nimalo uspjeli – i vjernike je Allah borbe poštedio – Allah je, uistinu, moćan i silan – (25) a sljedbenike Knjige, koji su ih pomagali, iz utvrda njihovih je izveo, i strah u srca njihova ulio, pa ste jedne pobili, a druge kao sužnje uzeli, (26) i dao vam je da naslijedite zemlje njihove i domove njihove i bogatstva njihova, i zemlju kojom prije niste hodali – Allah sve može. (27)
Mlivo: I povratio je Allah one koji nisu vjerovali u srdžbi njihovoj; nisu postigli dobro. A dovoljan je Allah vjernicima u borbi, i Allah je Silni, Moćni; (25) I spustio je one od sljedbenika Knjige koji su ih pomagali, iz utvrda njihovih, i ubacio u srca njihova strah. Skupinu ste pobili, a skupinu zarobili. (26) I dao vam je da naslijedite zemlju njihovu i kuće njihove i imetke njihove i zemlju koju niste gazili. A Allah nad svakom stvari ima moć. (27)
To je Allah dz.s. opisao ovim rijecima u Kur`anu.
Što se tiće odnosa sa porobljenim zenama da to je bilo dozvoljeno. Da li se to dokinulo za vrijeme zivota poslanika Muhammeda s.a.v.s. ili ne, meni je licno nepoznanica. Ono sto pouzdano znam jeste to da je poslanik s.a.v.s. zene koje bi porobio, prvo poducavao islamu, pa potom zenio. Nisam naisao na izvor koji spominje da je opcio s nekom od tih zena prije nego bi ih oslobodio (to je bio uslov da bi musliman mogao ozeniti ropkinju muslimanku ili kitabijku, mnogoboskinje je zabranjeno ozeniti u islamu).
Mnogi muslimani danas se nebave pitanjem ropstva u islamu i pravom zena ropkinja u njemu jer je ropstvo iscezlo, pa je i taj propis zanemaren. Medjutim da bi se pozabavili ovim pitanjem trebamo znati kakav je bio pogled poslanika s.a.v.s. na ropstvo. Evo jedne price o poslaniku Muhammedu s.a.v.s. i par rijeci o onome sta je on o ropstvu rekao.
Poslanika s.a.v.s. jedan dan zaustavi jedan jevrej i otpuzi ga da mu nije vratio dug. Poslanik s.a.v.s. upita ashabe jel to tako bash. Oni vele da jest. Tad u to vrijeme kad je Islam bio u razvitku mnogi vjernici nisu imali bash mnogo, pa ni sam Poslanik s.a.v.s. . Kad je Poslanik cuo ustrajavanje jevreja i njegovo insistiranje da mu se dug izmiri Poslanik s.a.v.s je rekao "od sada sam rob ovog jevreja sve dok se dug ne vrati". Ashabi se uhvatise za glavu, cuj Poslanik s.a.v.s. da bude rob jevreju subhanallah, te brze bolje svi se sakupise da izmire dugovanje. I tako izmirise dug. Kada je jevrej vidio ovaj postupak i ahlak kod Poslanika s.a.v.s. bio je odusevljen te je rekao sada ja zaista "svjedočim da nema boga sem Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik"...i tako bivsem jevreju budu oprosteni svi grijesi - dugovi prijesnji(oni koji se vrate islamu svi prijasnji grijesi su im oprosteni).
Ako netko nekome duguje neka zna da je rob toga kome duguje.Kad se oslobodi tog duga biva slobodan.Od roba se svjedocenje ne uzima po šerijatu, kao ni od duznika u pravnome sporu (nemoze duznik sam sebi biti svjedok za svoj dug)... Neka svatko zna da se korijen svakog grijeha u tome da se sebi pripisuje nesto sto mu ne pripada, jer Allahu pripada sve i on je cist od svega sto mu se pripisuje i Njemu se sve vraca. Stoga za oslobodjenje nekog grijeha-duga (a oprost kada se dobije to nije nista drugo do oslobodjenje ) propisano je oslobodjenje roba-duga kao prakticna primjena ovog hikmeta Allahovog.
U Islamu je rob bio blizi kmetu. Njegov Gospodar ga nije mogao ubiti, duzan je bio da ga izdrzava, hrani, odijeva, obezbjedi mu mjesto stanovanja shodno njegovim mogucnostima. Nije ga moga opteretiti poslovima koje nije mogao podnjeti. Robom bi se postalo obicno zarobljavanjem kjafira u ratu i to ne svih vec onih koji su muslimanima pruzili najveci otpor kao revolt prema njima. Takodjer rob se mogao kupiti od drugog robovlasnika.
Sto se tice odnosa sa ropkinjama ono je bilo dozvoljeno, medjutim i taj odnos je imao svoj propis. Njen robovlasnik bi morao da joj obezbjedi sve gore navedeno. Pored toga norma mu je bila da joj omoguci pola od onoga sto bi zene slobodne imale. Sve dok bi spavao sa njom bivalo mu je zabranjeno da je proda, dok nebi prosao period ideta, to je odredjeni period koji zena mora proci bez odnosa kako bi se mogla udati (vazi za slobodne zene) ili za ropkinju to da se poslje toga moze prodati drugome vlasniku. Ako bi sa njom dobio dijete, onda za njih dvoje vazi propis ummu veled, tim propisom vlasnik je onemogucen da je proda, za svoga zivota mogo bi je ozeniti ukoliko je kitabijka ili muslimanka, ali pod uvijetom da je oslobodi. Nakon njegove smrti duznost njegove rodbine zbog propisa ummu veled bila bi da je ucine slobodnom ukoliko je on nije ozenio.
Sto se tice siromasnih muslimana koji nisu u stanju da se ozene slobodnom zenom, Allah dz.s. u Kur`anu im nalaze sljedece: "A onome među vama koji nije dovoljno imućan da se oženi slobodnom vjernicom – eto mu one u vašem vlasništvu, robinje vaše, vjernice – a Allah najbolje zna kakvo je vjerovanje vaše – ta jedne ste vjere. I ženite se njima, s dopuštenjem vlasnika njihovih, i podajte im vjenčane darove njihove, kako je uobičajeno, kada su čedne i kada javno ne čine blud i kada tajno ne žive s ljubavnicima. – A kada one kao udate počine blud, neka se kazne polovinom kazne propisane za slobodne žene. – To je za onoga od vas koji se boji bluda; – a bolje vam je da se uzdržite! Allah prašta i samilostan je. " (En-Nisa, 25)
Ovim ajetom se naredjuje cestitim siromasnim muslimanima da zene cestite vjernice ropkinje. Njenu slobodu bi kupovao njen buduci muz, tada bi njen gospodar bio duzan da je oslobodi, kako bi je siromasni musliman mogao ozeniti. Ujedno bi njime svaki moguci odnos zabranjen sa tom ropkinjom.
Ko zeli uciti o historiji Islama, nek obrati paznju na broj ashaba koji su bili robovi, a sa Islamom su stekli slobodu i veliki ugled i polozaj medju muslimanima. Muhammed s.a.v.s. je podsticao oslobadjanje robova i ropkinja koji bi primili Islam.
Ovo je priča o robu po imenu Bilal bin Rebah, koji je oslobođen ropstva od strane muslimana dok su oni još boravili u Meki. On se u Islamu od običnog roba uzdigao do prvog mujezina u Islamu i covjeka kojem su za zivota pripale mnoge pocasti. Ovo je samo jedna takva prica, a bilo ih je uistinu mnogo vise...
http://--- NO LINKS ---/index.php?option=com_c ... &Itemid=83
- vodoprovodčik
- Posts: 595
- Joined: 05/02/2012 22:42
#120 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Uz svo poštovanje prema tvom trudu da napišeš kvantitativno obiman post, moram primjetiti da se većina napisanog ne dotiče onog ajeta o zarobljenicama. Dobar dio toga što post sadrži sam već i sam znao, pošto mi islam nije nešto strano, tako da nema potrebe za objašnjavanjem nekih osnovnih elemenata. Što se tiče narativa o medinskim židovima koji su, prema pobjedničkoj strani priče, pobijeni zbog izdaje ili bili ucjenjeni da pređu na islam, on ukazuje da se radi o klasičnoj odmazdi, ništa iz ove priče ne predstavlja stepenicu više u odnosu na starozavjetno poimanje pravde. Muhamed, dakle, nije ukinuo ropstvo, ali je podsticao individualno oslobađanje. Ni u staroj Grčkoj nisi smio ubiti roba, a ako bi to učinio novčano bi bio kažnjen. Ne znam koja je kazna bila u Muhamedovo doba.
- ljubav_aha
- Posts: 15082
- Joined: 03/04/2008 19:25
- Location: TURKISH COFFEEBATH
#121 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
ne fulam,samo ti ne kuzisellec wrote:Posto cesto fulas tematiku i povezujes nepovezano, objasni sta podrazumijevas pod "hijerhijom od svakodnevnog zivota u kuci,na poslu,na cesti,u religiji" i kakve ona veze ima sa tim sto su vjernici robovi bogu koji im kaze sta da rade i misle, ako zele da na kraju budu nagradjeni ili kaznjeni u suprotnom.ljubav_aha wrote:u mom pitanju se krije odgovorellec wrote:Preskaces odgovor postavljajuci novo pitanje, trollas...obrati paznju na svakodnevnu hijerarhiju ,polako se penji ljestvicom ka hijerarhiji u relgijama
- ellec
- Posts: 378
- Joined: 05/09/2011 01:33
- Location: WWW.RAJVOSA-X.COM
- Contact:
#122 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Fulas i to dobro, gore si prvo lupnula o tome kako ko ulazi u vjeru, a ja o necemu drugom prico. Pa izvoli objasni dalje, ja sam svoje objasnio u vezi robovlasnickog sistema u vjeri, tvoje je sad na redu da objasnis hijerarhiju i vezu sa tim? Kad se tako zapetljas, valja ti se otpetljat.ljubav_aha wrote:ne fulam,samo ti ne kuzisellec wrote:Posto cesto fulas tematiku i povezujes nepovezano, objasni sta podrazumijevas pod "hijerhijom od svakodnevnog zivota u kuci,na poslu,na cesti,u religiji" i kakve ona veze ima sa tim sto su vjernici robovi bogu koji im kaze sta da rade i misle, ako zele da na kraju budu nagradjeni ili kaznjeni u suprotnom.ljubav_aha wrote:
u mom pitanju se krije odgovorobrati paznju na svakodnevnu hijerarhiju ,polako se penji ljestvicom ka hijerarhiji u relgijama
- ljubav_aha
- Posts: 15082
- Joined: 03/04/2008 19:25
- Location: TURKISH COFFEEBATH
#123 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
pih,sad i red postoji,prvo ja ,pa ti,pa opet ja ,pa ti
u kojem sistemu ne postoji hijerarhija
u kojem sistemu ne postoji hijerarhija
-
Tyke
- Posts: 3166
- Joined: 23/02/2012 05:44
#124 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Prvi Kur’an preveden na ruski jezik , je bio preveden od strane ortodoksnog Rusa .
Dok je prvi prevod Kur’ana na srpsko-hrvatski jezik bio preveden pocetkom 20. vijeka od strane Mice Ljubibratica , Srbina iz Hercegovine .
Kada se u muslimanskim sredinama odredjenog govornog podrucja nasao Kur’an preveden na njihov jezik , kod iducih generacija je splahnulo interesovanje za arapski jezik .
Prava Ulema je otisla sa svojim znanjem i dosle su nove generacije koje su se oslanjale na prisutne prevode crpeci iz njih svoje shvatanje vjere . Na kraju smo dobili situaciju u kojoj su svrsenik medrese i covjek drugog profila shvatali Kur’an na istom nivou .
Godine 1946. u BiH se ukidaju serijatski sudovi i zavodi se sekularni ustav . Zatvaraju se sve islamske skole osim GHB medrese koja radi od 1537.god.
Godine 1950. je donesen zakon o zabrani pokrivanja zena .
Ako analiziramo stanje od 1946. do izbijanja rata 1992. shvatit cemo da smo na vjerskoj sceni imali autoritete prilicno ogranicenog shvatanja Islama . Kada je o arapskom jeziku rijec 98% tadasnjih vjerskih autoriteta nije znala prevesti ni 10 kratkih sura Kur’ana .
Glavna referenca za fikh (islamsko pravo) je bila mala knjizica od Serdarevica bez ikakvih dokaza .
Nisu se oslanjali ni na jedan tefsir posto je arapski jezik bio preduslov.
Prevedene knjige iz strucnih oblasti Islama su se mogle prebrojati na prste jedne ruke .
Pogresan odgovor je i kao pogresan lijek s tim da prvi u ovom slucaju truje i dusu i srce i tijelo .
Kaze Imam Malik : “Ko tumaci Kur’an bez preciznog poznavanja arapskog jezika kaznite ga sa 40 udaraca bicem.”
Inace 40 udaraca bicem je kazna za pijanicu pa se analogno primjenjuje na spomenutog tumaca Kur’ana posto ni jedan ni drugi ne znaju sta govore .
Alija r.a. je covjeka koji je vazio u dzamiji tumaceci Kur’an bez poznavanja derogiranih i derogirajucih ajeta istjerao iz dzamije nazivajuci ga onim koji vodi u zabludu .
Zasto onda se cuditi nekolicini razlicitih prevoda istog ajeta, od nekolicine prevodioca koji nerijetko "misle" da znaju. Ako grijese, grijeh je njihov.
Arapski jezik ima najšire ishodište glasova koje jezici poznaju . Ta ishodišta pocinju duboko iz grla(elif, qaf, ghajn, ajn), pa do usana (mim, ba). Dok podrucje izmeðu te dvije tacke sadržava sva ostala ishodišta.
Ibnul-Qajjim al-Dževzijje u svojoj knjizi “Badaaiul favaid” spominje tri glavna ishodišta iz kojih se grana 16 sporednih i iz kojih izlazi svih 28 harfova arapskog jezika. Kratica “Elif-Lam-Mim“, kojom pocinju neke sure, ima poznato tumacenje koje glasi da ona ima za cilj da nevjernicima da do znanja da je Kur´an sacinjen od istih slova koje svakodnevno koriste, izazivajuci ih da sacine nešto slicno ako vec tvrde da je Kur´an ljudski govor, meðutim ljudski pokušaji su na tom planu pali u vodu.
Drugo tumacenje kratice “Elif-Lam-Mim”, koje spominje Ibn al-Qajjim je da harf elif pocinje iz dubine grla dok je lamu ishodište srednji dio usta, a mim oznacava krajnju izlaznu tacku usta – usne.
Dakle, ta tri harfa aludiraju na tri zasebne etape koje se jasno mogu naci u sadržajima sura koje pocinju ovim kraticama, a odnose se na pocetak stvaranja covjeka, kraj njegovog života na ovom svijetu, kao i ona središnja etapa na koju se odnosi vecina šerijatskih propisa.
Sami harfovi kroz meðusobno spajanje zrace balansom i skladnom kompozicijom. Tako po zvuku izgovorene rijeci možemo osjetiti koju vrstu osjecaja data rijec opisuje.
Rijeci koje oznacavaju tople i prefinjene osjecaje uvijek nose u sebi duboke harfove pri cijem izgovaranju osjecamo relaksaciju i olakšanje, kao što su rijeci “rahmet” što znaci milost , rijec “hubb” što znaci ljubav ili rijec “rahat” što znaci odmor. Dakle, zajednicko slovo za ovaj tip rijeci je grleno, nehrapavo “h”.
S druge strane, rijeci koje oznacavaju oštra, gruba, neprijatna osjecanja uvijek nose u sebi krupne i jake harfove. Takav je slucaj sa rijecima “ghadab” (ljutnja), “sakht“(srdžba) ili “daght”( pritisak).
Muzikalnost kompozicije samih harfova kroz utvrðena pravila citanja Kur´ana(tedžvid) je mu’džiza sama za sebe.
Jedan doktor muzike je nakon detaljnog izucavanja kur´anskih harfova došao do zapanjujuceg saznanja da Kur´an od pocetka do kraja zadovoljava sva pravila jedne perfektne muzicke kompozicije, što je bio i razlog njegovog prelaska na islam.
2. Korijenska izvedenost rijeci
Arapski jezik ima više od 100 000 korijena iz kojih je izvedeno 20 puta više rijeci. Postoji više od 20 ispisanih tomova izvedenica arapskog jezika.
Tako, na primjer, glagol “abara” znaci prijeci i sacinjen je od tri glavna harfa koji cine korijen te rijeci , a to su “ajn - ba - ra “.
Ako promijenimo redoslijed slova koji sacinjavaju korijen te rijeci u redoslijed “ra – ajn – ba” dobit cemo rijec “ru’b”(strah). Ako promijenimo kombinaciju korijena u “ba – ajn – ra “ posluživši se dugim vokalom “i” dobit cemo rijec “baiir” koja oznacava životinju za prijenos stvari itd.
Osobina korijenskih izvedenica je da imaju osnovu u istom korijenu i veliku srodnost u samom znacenju. Tako, na primjer, rijeci koje smo ranije pomenuli (prijeci, strah, životinja za prijenos stvari) imaju zajednicko znacenje jer covjek u stanje straha dolazi prelaskom iz imana u kufr, kao što i pomenuta životinja služi za prelazak i prijenos.
Ovo svojstvo korijenske izvedenosti omogucava arapskom jeziku iznalaženje vlastitih novih termina za nove pojave, neovisno od naucnog polja .
Dakle, zahvaljujuci tom svojstvu, arapski jezik nema veliku potrebu za pozajmicama ili usvajanjem rijeci iz drugih jezika. Tako, na primjer, rijec “vesternizacija” koja je u naš jezik stigla iz engleskog, u arapskom se dobija jednostavnim izvoðenjem iz korijena “ gharb”( koji oznacava zapad) rijeci “taghriib” koja oznacava vesternizaciju.
Osoba koja govori arapski jezik danas je jedina osoba na svijetu koja je u stanju da cita djela pisana na arapskom prije 1500 godina bez upotrebe rjecnika. Tako, na primjer, covjek koji govori arapski danas može citati i razumjeti predislamsku arapsku poeziju bez korištenja ikakvih rjecnika.
Sa drugim jezicima to nije slucaj. Glavna zahvala u ocuvanju arapskog jezika u njegovoj originalnoj formi pripada Kur´anu, koji svojom stilistikom vjecno cuva temeljna pravila arapskog jezika. Zanimljivo je da i arapski kršcani koriste Kur´an kao referencu za gramatiku arapskog jezika. Osobina korijenske izvodljivosti arapskog jezika je jedan od razloga zašto je Allah, dž.š. izabrao arapski za jezik svoje posljednje poruke covjecanstvu. Ta osobina omogucava jeziku da primi svu težinu, sva znacenja Allahove rijeci .
Sama znacenja Kur´ana su stabilna kao što je stabilna muzika Kur´ana (zvuk rijeci) zajedno sa tematikom Kur´ana.
Glavna tema Kur´ana je tevhid (Allahova jednoca). Ona se proteže kroz cijelo kur´ansko kazivanje, dok se sve ostale teme nižu oko nje poput niske bisera, ispreplicuci se i gradeci jedan velicanstveni mozaik, koji oslikava jasnu Uputu, sklad, perfektnu muzicku i jezicku kompoziciju, pripovijedanje sa poukom, zakone za sva polja koja se ticu covjeka, duševnu hranu, intelektualni izazov kao i ishodište razlicitih životnih puteva.
Arapski jezik ima i mnoštvo drugih karakteristika, a ovdje cemo za kraj baciti svjetlo na jedno važno svojstvo tog odabranog jezika, a to je da onaj ko ga upozna postaje njegov zaljubljenik.
Perzijanci su obicavali govoriti: ”Više volim da me kude na arapskom nego da me hvale na perzijskom.” Onome koji želi da shvati smisao ovih rijeci preporucujemo sljedece (nakon naucenih harfova kroz sufaru):

Dok je prvi prevod Kur’ana na srpsko-hrvatski jezik bio preveden pocetkom 20. vijeka od strane Mice Ljubibratica , Srbina iz Hercegovine .
Kada se u muslimanskim sredinama odredjenog govornog podrucja nasao Kur’an preveden na njihov jezik , kod iducih generacija je splahnulo interesovanje za arapski jezik .
Prava Ulema je otisla sa svojim znanjem i dosle su nove generacije koje su se oslanjale na prisutne prevode crpeci iz njih svoje shvatanje vjere . Na kraju smo dobili situaciju u kojoj su svrsenik medrese i covjek drugog profila shvatali Kur’an na istom nivou .
Godine 1946. u BiH se ukidaju serijatski sudovi i zavodi se sekularni ustav . Zatvaraju se sve islamske skole osim GHB medrese koja radi od 1537.god.
Godine 1950. je donesen zakon o zabrani pokrivanja zena .
Ako analiziramo stanje od 1946. do izbijanja rata 1992. shvatit cemo da smo na vjerskoj sceni imali autoritete prilicno ogranicenog shvatanja Islama . Kada je o arapskom jeziku rijec 98% tadasnjih vjerskih autoriteta nije znala prevesti ni 10 kratkih sura Kur’ana .
Glavna referenca za fikh (islamsko pravo) je bila mala knjizica od Serdarevica bez ikakvih dokaza .
Nisu se oslanjali ni na jedan tefsir posto je arapski jezik bio preduslov.
Prevedene knjige iz strucnih oblasti Islama su se mogle prebrojati na prste jedne ruke .
Pogresan odgovor je i kao pogresan lijek s tim da prvi u ovom slucaju truje i dusu i srce i tijelo .
Kaze Imam Malik : “Ko tumaci Kur’an bez preciznog poznavanja arapskog jezika kaznite ga sa 40 udaraca bicem.”
Inace 40 udaraca bicem je kazna za pijanicu pa se analogno primjenjuje na spomenutog tumaca Kur’ana posto ni jedan ni drugi ne znaju sta govore .
Alija r.a. je covjeka koji je vazio u dzamiji tumaceci Kur’an bez poznavanja derogiranih i derogirajucih ajeta istjerao iz dzamije nazivajuci ga onim koji vodi u zabludu .
Zasto onda se cuditi nekolicini razlicitih prevoda istog ajeta, od nekolicine prevodioca koji nerijetko "misle" da znaju. Ako grijese, grijeh je njihov.
Pa dobro, mozda opijen muzikalnoscu kompozicije samih harfofa i ljepotom ucenja Kur'ana, te time da sam ponosan sto sam musliman, vjerovatno zato rekoh "najperfektniji". S druge strane, nekoliko puta, putem medijjskih dokumentaraca i emisija, slusao sam kako govore o arapskom jeziku i njegovoj slozenoscu, sinonimiji i homonimiji, sto je tesko naci u drugim jezicima.Obskurni kaze:
Tyke, koji se uslovi trebaju ispuniti da bi jezik bio savršen ?
Arapski jezik ima najšire ishodište glasova koje jezici poznaju . Ta ishodišta pocinju duboko iz grla(elif, qaf, ghajn, ajn), pa do usana (mim, ba). Dok podrucje izmeðu te dvije tacke sadržava sva ostala ishodišta.
Ibnul-Qajjim al-Dževzijje u svojoj knjizi “Badaaiul favaid” spominje tri glavna ishodišta iz kojih se grana 16 sporednih i iz kojih izlazi svih 28 harfova arapskog jezika. Kratica “Elif-Lam-Mim“, kojom pocinju neke sure, ima poznato tumacenje koje glasi da ona ima za cilj da nevjernicima da do znanja da je Kur´an sacinjen od istih slova koje svakodnevno koriste, izazivajuci ih da sacine nešto slicno ako vec tvrde da je Kur´an ljudski govor, meðutim ljudski pokušaji su na tom planu pali u vodu.
Drugo tumacenje kratice “Elif-Lam-Mim”, koje spominje Ibn al-Qajjim je da harf elif pocinje iz dubine grla dok je lamu ishodište srednji dio usta, a mim oznacava krajnju izlaznu tacku usta – usne.
Dakle, ta tri harfa aludiraju na tri zasebne etape koje se jasno mogu naci u sadržajima sura koje pocinju ovim kraticama, a odnose se na pocetak stvaranja covjeka, kraj njegovog života na ovom svijetu, kao i ona središnja etapa na koju se odnosi vecina šerijatskih propisa.
Sami harfovi kroz meðusobno spajanje zrace balansom i skladnom kompozicijom. Tako po zvuku izgovorene rijeci možemo osjetiti koju vrstu osjecaja data rijec opisuje.
Rijeci koje oznacavaju tople i prefinjene osjecaje uvijek nose u sebi duboke harfove pri cijem izgovaranju osjecamo relaksaciju i olakšanje, kao što su rijeci “rahmet” što znaci milost , rijec “hubb” što znaci ljubav ili rijec “rahat” što znaci odmor. Dakle, zajednicko slovo za ovaj tip rijeci je grleno, nehrapavo “h”.
S druge strane, rijeci koje oznacavaju oštra, gruba, neprijatna osjecanja uvijek nose u sebi krupne i jake harfove. Takav je slucaj sa rijecima “ghadab” (ljutnja), “sakht“(srdžba) ili “daght”( pritisak).
Muzikalnost kompozicije samih harfova kroz utvrðena pravila citanja Kur´ana(tedžvid) je mu’džiza sama za sebe.
Jedan doktor muzike je nakon detaljnog izucavanja kur´anskih harfova došao do zapanjujuceg saznanja da Kur´an od pocetka do kraja zadovoljava sva pravila jedne perfektne muzicke kompozicije, što je bio i razlog njegovog prelaska na islam.
2. Korijenska izvedenost rijeci
Arapski jezik ima više od 100 000 korijena iz kojih je izvedeno 20 puta više rijeci. Postoji više od 20 ispisanih tomova izvedenica arapskog jezika.
Tako, na primjer, glagol “abara” znaci prijeci i sacinjen je od tri glavna harfa koji cine korijen te rijeci , a to su “ajn - ba - ra “.
Ako promijenimo redoslijed slova koji sacinjavaju korijen te rijeci u redoslijed “ra – ajn – ba” dobit cemo rijec “ru’b”(strah). Ako promijenimo kombinaciju korijena u “ba – ajn – ra “ posluživši se dugim vokalom “i” dobit cemo rijec “baiir” koja oznacava životinju za prijenos stvari itd.
Osobina korijenskih izvedenica je da imaju osnovu u istom korijenu i veliku srodnost u samom znacenju. Tako, na primjer, rijeci koje smo ranije pomenuli (prijeci, strah, životinja za prijenos stvari) imaju zajednicko znacenje jer covjek u stanje straha dolazi prelaskom iz imana u kufr, kao što i pomenuta životinja služi za prelazak i prijenos.
Ovo svojstvo korijenske izvedenosti omogucava arapskom jeziku iznalaženje vlastitih novih termina za nove pojave, neovisno od naucnog polja .
Dakle, zahvaljujuci tom svojstvu, arapski jezik nema veliku potrebu za pozajmicama ili usvajanjem rijeci iz drugih jezika. Tako, na primjer, rijec “vesternizacija” koja je u naš jezik stigla iz engleskog, u arapskom se dobija jednostavnim izvoðenjem iz korijena “ gharb”( koji oznacava zapad) rijeci “taghriib” koja oznacava vesternizaciju.
Osoba koja govori arapski jezik danas je jedina osoba na svijetu koja je u stanju da cita djela pisana na arapskom prije 1500 godina bez upotrebe rjecnika. Tako, na primjer, covjek koji govori arapski danas može citati i razumjeti predislamsku arapsku poeziju bez korištenja ikakvih rjecnika.
Sa drugim jezicima to nije slucaj. Glavna zahvala u ocuvanju arapskog jezika u njegovoj originalnoj formi pripada Kur´anu, koji svojom stilistikom vjecno cuva temeljna pravila arapskog jezika. Zanimljivo je da i arapski kršcani koriste Kur´an kao referencu za gramatiku arapskog jezika. Osobina korijenske izvodljivosti arapskog jezika je jedan od razloga zašto je Allah, dž.š. izabrao arapski za jezik svoje posljednje poruke covjecanstvu. Ta osobina omogucava jeziku da primi svu težinu, sva znacenja Allahove rijeci .
Sama znacenja Kur´ana su stabilna kao što je stabilna muzika Kur´ana (zvuk rijeci) zajedno sa tematikom Kur´ana.
Glavna tema Kur´ana je tevhid (Allahova jednoca). Ona se proteže kroz cijelo kur´ansko kazivanje, dok se sve ostale teme nižu oko nje poput niske bisera, ispreplicuci se i gradeci jedan velicanstveni mozaik, koji oslikava jasnu Uputu, sklad, perfektnu muzicku i jezicku kompoziciju, pripovijedanje sa poukom, zakone za sva polja koja se ticu covjeka, duševnu hranu, intelektualni izazov kao i ishodište razlicitih životnih puteva.
Arapski jezik ima i mnoštvo drugih karakteristika, a ovdje cemo za kraj baciti svjetlo na jedno važno svojstvo tog odabranog jezika, a to je da onaj ko ga upozna postaje njegov zaljubljenik.
Perzijanci su obicavali govoriti: ”Više volim da me kude na arapskom nego da me hvale na perzijskom.” Onome koji želi da shvati smisao ovih rijeci preporucujemo sljedece (nakon naucenih harfova kroz sufaru):
- ellec
- Posts: 378
- Joined: 05/09/2011 01:33
- Location: WWW.RAJVOSA-X.COM
- Contact:
#125 Re: Kur'anski ajeti i teme za razmišljanje
Ja ti kazem da besmisleno povezujes dvije stvari koje veze nemaju, znaci totalno si se pogubila.ljubav_aha wrote:pih,sad i red postoji,prvo ja ,pa ti,pa opet ja ,pa ti![]()
u kojem sistemu ne postoji hijerarhija
