Kome prsa kome bataci??

[The_Fluid]

Kako je jedan kamerunski aktivist uspio preusmjeriti globalnu trgovinsku bujicu?

Jedan kamerunski aktivist uspio je preusmjeriti globalizacijsku trgovinsku bujicu i razbiti uvriježenu predodžbu o Afrikancima kao nemoćnim žrtvama svjetskih trgovinskih tokova, piše hamburški tjednik Der Spiegel.

Priča počinje kada su se na kamerunskim tržnicama pojavili jeftini bataci iz Europe, tjerajući u očaj kamerunske seljake, koji zbog njih nisu uspijevali prodati vlastite piliće. U Kamerun ih se uvozilo i prodavalo po dampinškim cijenama od svega 800 zapadnoafričkih franaka odnosno 1,20 eura po kilogramu. Domaći pilići prodaju se pak isključivo živi, i to po dvostruko višoj cijeni.

Razmaženi europski potrošači


Kamerunski uzgajivači imali su valjanih razloga za ljutnju budući da su mnogi od njih prethodnih godina uzeli kredite kako bi financirali gradnju peradarnika i profitirali od strukturnih promjena u zemlji, ponajprije migracije stanovništva iz sela u grad u potrazi za poslom i boljim životom. To je značilo da se više ne mogu prehranjivati pšenicom, mlijekom i mesom iz vlastite proizvodnje.

Tu su trebali uskočiti uzgajivači. Neki su se od njih čak udružili i nabavili piliće koje su uzgojile i genetski projektirale poznate svjetske kompanije. Ta je perad bila tek daleki srodnik domaćih pilića, pri čemu, primjerice, pasmina "Hybro" "prerađuje" 1,65 kilograma hrane u kilogram mesa a doraste za klanje za tek 35 dana.

Pojava uvezenih bataka pomrsila je planove kamerunskih uzgajivača čiji protivnik nisu bili samo inozemni proizvođači već i europski potrošači. Naime, upravo su oni funkcionirali kao otponac kobne lančane reakcije, koja počinje u europskim supermarketima u Europi i SAD-u a završava na tržnicama u Kamerunu.

Problem je u tome što potrošači u Europi i Americi ali i u svim ostalim bogatim zemljama svijeta kupuju samo prsa peradi, iskoštena i bez masnoća i kožice. Ostatak je na tim tržištima gotovo nemoguće prodati. Proizvođači udovoljavaju njihovim željama uzgojem pasmina divovskih prsa.

Na svjetskom tržištu peradi dominiraju tri kompanije, a jedna od njih je u vlasništvu nizozemske peradarske dinastije Wesjohann. Uz njezin se model "Ross 708" isporučuje i opsežni priručnik, u kojem se objašnjava kako upravljati uvjetima u peradarniku, a riječ je o svjetlu, zraku, vodi i hrani, kako bi se od peradi dobio maksimum.

Zbog nesklonosti potrošača u Europi da kupe cijelu pticu prerađenu za prodaju, ostali dijelovi isporučuju se u sve dijelove svijeta - pa noge obično završavaju u Tajlandu, iznutrice na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, krilca u Kini a bataci u Japanu, Meksiku i u afričkim zemljama. Samo uzgajivači u EU isporučuju godišnje 225 tisuća tona dijelova peradi u zemlje nastale na području nekadašnjeg Sovjetskog saveza, 144 tisuća tona u afričke zemlje, 170 tisuća tona na Bliski, a 50 tisuća tona na Daleki Istok.

Cijenu mesa koje se u Europi smatra nepoželjnim ne određuju toliko troškovi proizvodnje koliko troškovi zbrinjavanja u slučaju ne-prodaje. Proizvođač je u pravilu ostvario dobit već prodajom fileta a prodaja ostalih dijelova mora tek pokriti troškove. Stoga se meso isporučuje po cijeni od 80 centi odnosno 1,20 eura za kilogram, tisuću kilometara od zemlje proizvodnje.

Kamerunski otpor

Glavni tajnik udruženja kamerunskih seljaka "Saild" Bernard Njonga odlučio je zaustaviti najezdu bataka. Ali kako? Nitko Kamerunce nije silio da ih kupuju.

Njonga je trebao argument, činjenicu, nešto što će poništiti konkurentsku prednost uvezenog mesa. Uz pomoć suradnika osnovao je pri Saildu sestrinsko udruženje Acdic (Građansko udruženje za obranu kolektivnih interesa) putem kojeg je želio mobilizirati građane.

Podmitivši carinike, u Acdicu su došli do podataka o protivnicima, inozemnim dobavljačima i njihovim kupcima u Kamerunu. Tako su uspjeli dokazati korupciju u ministarstvu poljoprivrede, a sljedeći cilj bilo je potkopavanje imidža uvezenog mesa. Njonga je od kamerunskog Centre Pasteura naručio veterinarsku inspekciju bataka. No, rezultati su nestali pa se dužnosnik Sailda morao zadovoljiti sažetkom koji mu je doturio jedan djelatnik centra. Iz dokumenta je doznao da čak 85 posto bataka nije bilo primjereno za ljudsku prehranu jer su trgovci duboko zamrznuto meso transportirali na tržnice na previsokim temperaturama.

Njonga je pokrenuo široku akciju, tiskajući brošure i letke s mrtvačkim glavama i upozorenjima: Opasno po život!, te držeći predavanja, odgovarajući na pitanja zabrinutih ljudi čak i u najzabačenijim dijelovima zemlje.

Organizirani su prosvjedni marševi, demonstracije, za temu su se zainteresirali i mediji pa je ni vlada više nije mogla ignorirati. Kamerunski predsjednik Paul Biya dobio je pak priliku da pokaže da je liberal i istinski demokrat tako što nije pokušavao zaustaviti Njonginu kampanju, ograničenu na informiranje stanovništva o problemima s uvezenom peradi.

Biya je na kraju osudio spletke uvoznika, udvostručio carinu na uvezenu perad i oslobodio kamerunske poljoprivrednike obveze plaćanja PDV-a na piliće. Sada ga plaćaju uvoznici, povrh uvozne carine. Predsjednik je također otpustio nadležnog ministra.

Ostalo su riješili mehanizmi tržišnog gospodarstva. Trgovci se nisu uspijevali riješiti uvezenog mesa, uvoznici su odustali od posla i uvoz je zabilježio nagli pad. Na kamerunskim tržnicama ponovno se prodaju samo cijeli, živi pilići, za koje nisu potrebni zamrzivači.

Njonga je ostvario što je želio, zatvorio je kamerunsko tržište za uvoz europskih pilića, zaštitio ga od globalizacije. Kamerun može pokriti vlastite potrebe za tim proizvodima.

No, tržište ima vlastite zakone, pa bivši glavni uvoznik peradi, nizozemska kompanija Kuehne + Heitz, opskrbljuje sada Kamerun ribom. Bataci pak nastavljaju put - do Gane.

[chuchumbamayumbe]

Heh, nije ovo ništa...
Je li ko bio kada bijeda navali na Robotove kokoši od 2km/kg, i onda se pitamo što je ovoliko kancerogenih oboljenja...
A nije bijeda kriva.

[Eshek]

[The_Fluid]

Priča ne donosi ništa novo. Čak je i dosta pretenciozna....

U odnosu na ono sto se u BiH desava, donosi. Jer se u BiH niko ne bori protiv uvoznih lobija, dapace.

[Eshek]

U odnosu na ono sto se u BiH desava, donosi. Jer se u BiH niko ne bori protiv uvoznih lobija, dapace.

Da se niko ne bori protiv njih - tačno. Konkretno o peradarstvu - BH peradarstvo je trenutno poprilično zaštićeno.

[The_Fluid]

Bh peradarstvo je mozda zasticeno, no pitanje je koliko je regulisan uvoz tzv. otpatka o kojem se u gornjem clanku moze procitati. Licno mislim da se pametnim ulaganjem moze postici da Bosna i Hercegovina ne uvozi pilece meso, odnosno da sve sama moze da proizvede, i tek tada ce bh. peradarstvo biti zasticeno.

Napomena:
Bosna i Hercegovina jos uvijek nema niti i jedan jedini proizvod koji ne mora da uvozi odnosno koji sama moze da proizvede u kolicini jednakoj potrebama sopstvenog stanovnistva.

[Eshek]

Priča ne donosi ništa novo. Dosta pretenciozna, te puna netačnih podataka upotrijebljenih za uspostavljanje neispravne (kakva bi druga i mogla biti?) teze....


-ROSS 708 je relativno nova teška linija i nije još u širokoj upotrebi kao što su to linije 308 ili 508

- HYBRO genetika, da jebe jež ježa, ne može postići navedenu konverziju od 1,65 kg/kg mesa.

Uz svaku liniju ili "genetiku" dolaze priručnici koji specifikuju u detalje potrebnu vlagu, temperaturu, ventilaciju etc, a sve s ciljem postizanja maksimalne konverzije, tj omjera utrošene hrane sa postignutim prirastom u mesu. Nije to tako samo u peradarstvu, nego u svakoj industrijskoj branši.

Mislim da je preče pitati se zašto uprave većih postojenja unajmljuju stručnjake da im izračunaju energiju koju njihov radnik u prosjeku potroši na radnom mjestu, kako bi im racionalizovali hranu - tamam toliko da izdrže do kraja smjene.

- Evropljani jedu prsa - Kamerunci batake?? Šta je tu čudno? Koliko para, toliko i muzike. Da Evropljani ne pucaju toliko filete, svjetska sirotinja ne bi imala ni te batake. Zapravo bi, ali po trostrukoj cijeni.

U navedenom slučaju je do higijenske neipravnosti došlo uslijed neispravnog rukovanja robom poslije ulaska u zemlju, dakle roba je isporučena u ispravnom stanju, što i jeste najčešći problem u trgovini ovom robom.

Veći problem predstavlja roba koja kruži svijetom 7-8 godina, pa onda završi u nekoj banana-republici. Ne dešava se često, ali kad se desi, nastaje pizdarija i kolaps (nama se nešto slično desilo prije 7-8 godina)

Dakle, kada bi način distribucije bio u skladu sa normama, ja ne vidim problem u tome da Kamerunci kupuju smrznute batake po 1,2 EUR/kg. Zar je bolje da kupuju živu perad po 2,5 EUR/kg (žive vage) što cijenu kilograma mesa stavlja na cca. 3,5 EUR/kg??!! Ako se uzme u obzir nestašica, cijena će se vjerovatno penjati na 4-5 EUR. Taj luksuz ni mnoogo bogatije zemlje sebi ne mogu priuštiti, a kamoli Kamerunci. Da ne spominjem kakva je epizootiološka opasnost od ekstenzivnog uzgoja i primitivne prodaje peradi po naseljenim teritorijama...u Kongu.

Sve u svemu, Njonga nije imao na umu svoje sugrađane kada je igrao ovu igru, nego svoju gujicu i svoj interes. Nije on globalizaciju zajeb'o, nego sirotinju, jerbo će oni sada manđati g...a, a rijetki će sebi moći priuštiti piletinu koju su platili 4-5 EUR...

[Eshek]

Bh peradarstvo je mozda zasticeno, no pitanje je koliko je regulisan uvoz tzv. otpatka o kojem se u gornjem clanku moze procitati. Licno mislim da se pametnim ulaganjem moze postici da Bosna i Hercegovina ne uvozi pilece meso, odnosno da sve sama moze da proizvede, i tek tada ce bh. peradarstvo biti zasticeno.

Uvoz nije kvalitetno regulisan, tu si u pravu. Zato se i desilo prije par godina da su Lijanovici uvezli nekoliko hiljada tona i sjebali cijelu industriju u zemlji. Da apsurd bude veci, tim istim Lijanovicima su sada puna usta "domaćeg", između ostalog i one marionete koje kampuju pred parlamentom.

BH industrija će se tek moći razviti kada bude u mogućnosti da izvozi u EU, jer će tada biti u mogućnosti da radi isto što rade i "europejci", a mi se možemo nadati da će nešto i nama preliti. Dok god industrija - ne samo peradarstvo, nego bilo koja - bude ovisila o repromaterijalima iz inostranstva, o tehnologiji i know-how iz inostranstva, nikada od nje neće biti hajra

[The_Fluid]

Cuj to o kruzenju hrane je indirektno kroz duboko zamrznutu piletinu i spomenuto, Bataci, prsa je nebitno u cijeloj prici, koliko pokusaj da se piletina iz sopstvene zemlje probije na trziste.

Zivotni vijek i standard jednog Nigerijca je izuzetno nizak.

Bolje je da jedu svoju piletinu nego da uvoze. To bi isto bilo bolje za Bosnu i Hercegovinu.

Od globalizacije se ne moze pomoci, ali se moze pametnim potezima postati igrac, a ne samo gledalac.

[The_Fluid]

Bh peradarstvo je mozda zasticeno, no pitanje je koliko je regulisan uvoz tzv. otpatka o kojem se u gornjem clanku moze procitati. Licno mislim da se pametnim ulaganjem moze postici da Bosna i Hercegovina ne uvozi pilece meso, odnosno da sve sama moze da proizvede, i tek tada ce bh. peradarstvo biti zasticeno.

Uvoz nije kvalitetno regulisan, tu si u pravu. Zato se i desilo prije par godina da su Lijanovici uvezli nekoliko hiljada tona i sjebali cijelu industriju u zemlji. Da apsurd bude veci, tim istim Lijanovicima su sada puna usta "domaćeg", između ostalog i one marionete koje kampuju pred parlamentom.

BH industrija će se tek moći razviti kada bude u mogućnosti da izvozi u EU, jer će tada biti u mogućnosti da radi isto što rade i "europejci", a mi se možemo nadati da će nešto i nama preliti. Dok god industrija - ne samo peradarstvo, nego bilo koja - bude ovisila o repromaterijalima iz inostranstva, o tehnologiji i know-how iz inostranstva, nikada od nje neće biti hajra

BiH nema ured ni zavod koji moze uraditi standardizaciju po EU standardima, zato i imamo proizvodjace mandarina iz Hercegovine koji to isto salju u, prije Ljubljanu, sada Zagreb.

Izvoziti se moze i na druga trzista i "prohodati" dok nam se omoguce kvote za EU trziste, citaj dok ne budemo kandidati za EU.

[Eshek]

Cuj to o kruzenju hrane je indirektno kroz duboko zamrznutu piletinu i spomenuto, Bataci, prsa je nebitno u cijeloj prici, koliko pokusaj da se piletina iz sopstvene zemlje probije na trziste.

Zivotni vijek i standard jednog Nigerijca je izuzetno nizak.

Bolje je da jedu svoju piletinu nego da uvoze. To bi isto bilo bolje za Bosnu i Hercegovinu.

Od globalizacije se ne moze pomoci, ali se moze pametnim potezima postati igrac, a ne samo gledalac.

Da - bataci, prsa...top je nebitno. Znaš štaa je bitno? CIJENA PROTEINA. Ništa drugo. Piletina je najjeftiniji animalni izvor proteina, zato se i proizvodi i kupuje u tolikom obimu. cijena, cijena, cijena.


I ne postaje se igrač ako praviše nešto za 3 EUR, a neko plaća 5 EUR, dok to neko treći može proizvesti za 0,3 EUR. Igrač si ako njemu pustiš tu djelatnost, a ti razviješ drugu, u skladu sa geostrateškim mogućnostima, koje ta druga zemlja nema.

Zemljino stanovništvo, u današnjem broju, sebi ne može priuštiti luksuz da bira i zahtijeva "domaće"

BTW, domaćim se mnogo toga deklariše, iako ni genetika, ni lijekovi, ni hrana, ni građevinski materijal od kojeg je farma građena, niti oprema u njoj, nisu domaći...

[Eshek]

BiH nema ured ni zavod koji moze uraditi standardizaciju po EU standardima, zato i imamo proizvodjace mandarina iz Hercegovine koji to isto salju u, prije Ljubljanu, sada Zagreb.

Izvoziti se moze i na druga trzista i "prohodati" dok nam se omoguce kvote za EU trziste, citaj dok ne budemo kandidati za EU.

Evo ti jedan podatak:

- 1 kg piletine porijeklom iz Brazila (dobrog kvaliteta) se može dobiti za 0,8 USD u bilo kojoj luci u svijetu.
- 1 kg piletine porijeklom iz Turske (dobrog kvaliteta) se može dobiti za 1,2 USD u bilo kojoj luci u svijetu.

- Proizvodna cijena kilograma piletine u BiH je cca. 2 USD, na šta možeš dodati još 10-25 % troškova transporta do većine luka u svijetu.


Hajde mi sada ukaži tu matematičku formulu kojom mi postajemo konkurentni bilo gdje u svijetu?

[The_Fluid]

BiH nema ured ni zavod koji moze uraditi standardizaciju po EU standardima, zato i imamo proizvodjace mandarina iz Hercegovine koji to isto salju u, prije Ljubljanu, sada Zagreb.

Izvoziti se moze i na druga trzista i "prohodati" dok nam se omoguce kvote za EU trziste, citaj dok ne budemo kandidati za EU.

Evo ti jedan podatak:

- 1 kg piletine porijeklom iz Brazila (dobrog kvaliteta) se može dobiti za 0,8 USD u bilo kojoj luci u svijetu.
- 1 kg piletine porijeklom iz Turske (dobrog kvaliteta) se može dobiti za 1,2 USD u bilo kojoj luci u svijetu.

- Proizvodna cijena kilograma piletine u BiH je cca. 2 USD, na šta možeš dodati još 10-25 % troškova transporta do većine luka u svijetu.


Hajde mi sada ukaži tu matematičku formulu kojom mi postajemo konkurentni bilo gdje u svijetu?

Nije problem u mat. formuli nego u nepoznatima. :D
Dakle, nedostaju mi podaci troskova, da li je radna snaga u nas skupa, gdje se mogu smanjiti troskovi, ili se proizvodi premalo pilica po odredjenoj jedinici. Itd.

Cinjenica je da je kod nas industrija jos uvijek "ekstenzivna", da upotrijebim termin iz jedne sasvim druge grane, i da prostora za smanjenje troskova ima.

[Eshek]

Nije problem u mat. formuli nego u nepoznatima. :D
Dakle, nedostaju mi podaci troskova, da li je radna snaga u nas skupa, gdje se mogu smanjiti troskovi, ili se proizvodi premalo pilica po odredjenoj jedinici. Itd.

Cinjenica je da je kod nas industrija jos uvijek "ekstenzivna", da upotrijebim termin iz jedne sasvim druge grane, i da prostora za smanjenje troskova ima.

- Radna snaga je skupa....plate nisu velike, ali je potrebno dosta radne snage, uslijed nedostatka automatizacije, a nedostatak automatizacije je posljedica nedostatka keša za ulaganje. A keša za ulaganje nema jer nema izvoza koji bi opravdao ulaganje, dok je BH premalo tržište za neke veće projekte.

- Hrana je skupa, jer se uvozi, a u Bosni je nema dovoljno.

- Genetika je skupa, jer BiH samo uvozi roditeljska jata iz okolnih zemalja, dok nema uopšte djedovska jata za reprodukciju. Zašto? Jer jedan takav kompleks, da bi bio isplativ, mora vrijediti više od pola peradarske industrije u BiH. A da bi bio isplativ, mora moći izvoziti. Da bi mogao izvoziti, mora imati političku podršku, ili bolje rečeno, premijera koji će reći "pišnem vam se na CEFTA-u, i slobodnu trgovinu, dok god nam ne omogućite da izvozimo ono čega najviše imamo"

Činjenica je da mi nikada u tom poslu nećemo moći parirati Brazilu, SAD, ili Turskoj. Tamo postoje kompleksi koji sadrže cijeli lanac u jednom komadu zemlje, od žitnice, do distributivnog centra. A nas samo transport repromaterijala košta više nego njih cijeli proizvod.

[Eshek]

i na kraju priče... ja idem spavati...

da u tom poslu ima hajra, bio bih još uvijek u njemu

[Sarafcina]

Nije problem u mat. formuli nego u nepoznatima. :D
Dakle, nedostaju mi podaci troskova, da li je radna snaga u nas skupa, gdje se mogu smanjiti troskovi, ili se proizvodi premalo pilica po odredjenoj jedinici. Itd.

Cinjenica je da je kod nas industrija jos uvijek "ekstenzivna", da upotrijebim termin iz jedne sasvim druge grane, i da prostora za smanjenje troskova ima.

- Radna snaga je skupa....plate nisu velike, ali je potrebno dosta radne snage, uslijed nedostatka automatizacije, a nedostatak automatizacije je posljedica nedostatka ke¹a za ulaganje(1). A ke¹a za ulaganje nema jer nema izvoza koji bi opravdao ulaganje, dok je BH premalo tr¾i¹te za neke veæe projekte.

- Hrana je skupa, jer se uvozi, a u Bosni je nema dovoljno (2).

- Genetika je skupa, jer BiH samo uvozi roditeljska jata iz okolnih zemalja, dok nema uop¹te djedovska jata za reprodukciju. Za¹to? Jer jedan takav kompleks, da bi bio isplativ, mora vrijediti vi¹e od pola peradarske industrije u BiH. A da bi bio isplativ, mora moæi izvoziti. Da bi mogao izvoziti, mora imati politièku podr¹ku, ili bolje reèeno, premijera koji æe reæi "pi¹nem vam se na CEFTA-u, i slobodnu trgovinu, dok god nam ne omoguæite da izvozimo ono èega najvi¹e imamo"

Èinjenica je da mi nikada u tom poslu neæemo moæi parirati Brazilu, SAD, ili Turskoj. Tamo postoje kompleksi koji sadr¾e cijeli lanac u jednom komadu zemlje, od ¾itnice, do distributivnog centra. A nas samo transport repromaterijala ko¹ta vi¹e nego njih cijeli proizvod.

(1) ... automatizacija se ne dobija samo kupovinom njemacke masine. Mnoge stvari se naprave... Nedavno sam kod engleza vidio malu firmu (<40 ljudi, s prometom od 10mil EUR u 2006) .. srce firme je ... masina (nista sofisticirano) ... njihov rucni rad .. par ljudi u toj firmi je konstruisalo i narpavilo masinu i upravo na osnovu proizvoda te masine ljudi su vrh u svijetu za tu oblast. Ipak, nekoliko racunara im i dalje radi na w95, a ogroman dio posla se obavlja rucno (skupa engleska radna snaga). ALI, istrazivanje i razvoj... imaju vlastiti... i nije im zao platiti ljude.


(2) ... hrana (u BiH, pretpostavljam) je skupa.. u odnosu na sto? Ili za sta je skupa? Na liberalnom trzistu nista nije skupo jer se uvozi, jer na takvom trzistu cijenu, generalno, odredjuju ponuda i potraznja. Prosto receno, ako neko u BiH moze napraviti nesto jeftinije od uvoznog... on ce to i uraditi, a ako to bude i prodavao jeftinije, uvozno ce biti barem jednim dijelom potisnuto (npr. kisele vode). I tim rezonom proizvod (ko fol) vise nije skup (opet se postavlja pitanje u odnosu na sta?). A u stvari se radi o tome da u liberalnom trzistu, radi ko sta hoce i to sto je proizvod uvezen, ne moze bitno utjecati na cijene na trzistu (uslov je da nema dogovora (odnosno da je on kaznjiv) medju prodavcima). Alternativa tome je socijalisticki pristup, zatvaranje trzista odnosno kontrolisani uvoz preko drzvom odobrenih uvoznika, planska proizvodnja (privreda) i cijenama koje odredjuje vlada/drzava. u tom modelu, uvoz dize cijene. I to nije jednoznacno dizanje cijena, nego kod nas pola ljudi jos uvijek mentalno zivi u socijalistickim frazama i parolama... gdje je sve osim NEOPHODNOG uvoza islo naustrb nasih firmi i radnika.

mashalah sto se ja sabahile raspisa

[Eshek]

- Radna snaga je skupa....plate nisu velike, ali je potrebno dosta radne snage, uslijed nedostatka automatizacije, a nedostatak automatizacije je posljedica nedostatka keša za ulaganje(1). A keša za ulaganje nema jer nema izvoza koji bi opravdao ulaganje, dok je BH premalo tržište za neke veće projekte.

- Hrana je skupa, jer se uvozi, a u Bosni je nema dovoljno (2).

- Genetika je skupa, jer BiH samo uvozi roditeljska jata iz okolnih zemalja, dok nema uopšte djedovska jata za reprodukciju. Zašto? Jer jedan takav kompleks, da bi bio isplativ, mora vrijediti više od pola peradarske industrije u BiH. A da bi bio isplativ, mora moći izvoziti. Da bi mogao izvoziti, mora imati političku podršku, ili bolje rečeno, premijera koji će reći "pišnem vam se na CEFTA-u, i slobodnu trgovinu, dok god nam ne omogućite da izvozimo ono čega najviše imamo"

Činjenica je da mi nikada u tom poslu nećemo moći parirati Brazilu, SAD, ili Turskoj. Tamo postoje kompleksi koji sadrže cijeli lanac u jednom komadu zemlje, od žitnice, do distributivnog centra. A nas samo transport repromaterijala košta više nego njih cijeli proizvod.

(1) ... automatizacija se ne dobija samo kupovinom njemacke masine. Mnoge stvari se naprave... Nedavno sam kod engleza vidio malu firmu (<40 ljudi, s prometom od 10mil EUR u 2006) .. srce firme je ... masina (nista sofisticirano) ... njihov rucni rad .. par ljudi u toj firmi je konstruisalo i narpavilo masinu i upravo na osnovu proizvoda te masine ljudi su vrh u svijetu za tu oblast. Ipak, nekoliko racunara im i dalje radi na w95, a ogroman dio posla se obavlja rucno (skupa engleska radna snaga). ALI, istrazivanje i razvoj... imaju vlastiti... i nije im zao platiti ljude.


(2) ... hrana (u BiH, pretpostavljam) je skupa.. u odnosu na sto? Ili za sta je skupa? Na liberalnom trzistu nista nije skupo jer se uvozi, jer na takvom trzistu cijenu, generalno, odredjuju ponuda i potraznja. Prosto receno, ako neko u BiH moze napraviti nesto jeftinije od uvoznog... on ce to i uraditi, a ako to bude i prodavao jeftinije, uvozno ce biti barem jednim dijelom potisnuto (npr. kisele vode). I tim rezonom proizvod (ko fol) vise nije skup (opet se postavlja pitanje u odnosu na sta?). A u stvari se radi o tome da u liberalnom trzistu, radi ko sta hoce i to sto je proizvod uvezen, ne moze bitno utjecati na cijene na trzistu (uslov je da nema dogovora (odnosno da je on kaznjiv) medju prodavcima). Alternativa tome je socijalisticki pristup, zatvaranje trzista odnosno kontrolisani uvoz preko drzvom odobrenih uvoznika, planska proizvodnja (privreda) i cijenama koje odredjuje vlada/drzava. u tom modelu, uvoz dize cijene. I to nije jednoznacno dizanje cijena, nego kod nas pola ljudi jos uvijek mentalno zivi u socijalistickim frazama i parolama... gdje je sve osim NEOPHODNOG uvoza islo naustrb nasih firmi i radnika.

mashalah sto se ja sabahile raspisa

1. Ovdje ne pričamo o maloj firmi koja proizvodi nešto jedinstveno, nego o masovnoj proizvodnji, jednoj od najvećih i najrazvijenijih u svijetu. Tu i ne ostaje mnogo prostora za vlastite izume.

2. Hrana - mislim na stočnu hranu. Zbog geostrateške pozicije je cijena takve hrane FCA BiH jednostavno - preskupa

[Sarafcina]

- Radna snaga je skupa....plate nisu velike, ali je potrebno dosta radne snage, uslijed nedostatka automatizacije, a nedostatak automatizacije je posljedica nedostatka ke¹a za ulaganje(1). A ke¹a za ulaganje nema jer nema izvoza koji bi opravdao ulaganje, dok je BH premalo tr¾i¹te za neke veæe projekte.

- Hrana je skupa, jer se uvozi, a u Bosni je nema dovoljno (2).

- Genetika je skupa, jer BiH samo uvozi roditeljska jata iz okolnih zemalja, dok nema uop¹te djedovska jata za reprodukciju. Za¹to? Jer jedan takav kompleks, da bi bio isplativ, mora vrijediti vi¹e od pola peradarske industrije u BiH. A da bi bio isplativ, mora moæi izvoziti. Da bi mogao izvoziti, mora imati politièku podr¹ku, ili bolje reèeno, premijera koji æe reæi "pi¹nem vam se na CEFTA-u, i slobodnu trgovinu, dok god nam ne omoguæite da izvozimo ono èega najvi¹e imamo"

Èinjenica je da mi nikada u tom poslu neæemo moæi parirati Brazilu, SAD, ili Turskoj. Tamo postoje kompleksi koji sadr¾e cijeli lanac u jednom komadu zemlje, od ¾itnice, do distributivnog centra. A nas samo transport repromaterijala ko¹ta vi¹e nego njih cijeli proizvod.

(1) ... automatizacija se ne dobija samo kupovinom njemacke masine. Mnoge stvari se naprave... Nedavno sam kod engleza vidio malu firmu (<40 ljudi, s prometom od 10mil EUR u 2006) .. srce firme je ... masina (nista sofisticirano) ... njihov rucni rad .. par ljudi u toj firmi je konstruisalo i narpavilo masinu i upravo na osnovu proizvoda te masine ljudi su vrh u svijetu za tu oblast. Ipak, nekoliko racunara im i dalje radi na w95, a ogroman dio posla se obavlja rucno (skupa engleska radna snaga). ALI, istrazivanje i razvoj... imaju vlastiti... i nije im zao platiti ljude.


(2) ... hrana (u BiH, pretpostavljam) je skupa.. u odnosu na sto? Ili za sta je skupa? Na liberalnom trzistu nista nije skupo jer se uvozi, jer na takvom trzistu cijenu, generalno, odredjuju ponuda i potraznja. Prosto receno, ako neko u BiH moze napraviti nesto jeftinije od uvoznog... on ce to i uraditi, a ako to bude i prodavao jeftinije, uvozno ce biti barem jednim dijelom potisnuto (npr. kisele vode). I tim rezonom proizvod (ko fol) vise nije skup (opet se postavlja pitanje u odnosu na sta?). A u stvari se radi o tome da u liberalnom trzistu, radi ko sta hoce i to sto je proizvod uvezen, ne moze bitno utjecati na cijene na trzistu (uslov je da nema dogovora (odnosno da je on kaznjiv) medju prodavcima). Alternativa tome je socijalisticki pristup, zatvaranje trzista odnosno kontrolisani uvoz preko drzvom odobrenih uvoznika, planska proizvodnja (privreda) i cijenama koje odredjuje vlada/drzava. u tom modelu, uvoz dize cijene. I to nije jednoznacno dizanje cijena, nego kod nas pola ljudi jos uvijek mentalno zivi u socijalistickim frazama i parolama... gdje je sve osim NEOPHODNOG uvoza islo naustrb nasih firmi i radnika.

mashalah sto se ja sabahile raspisa

1. Ovdje ne prièamo o maloj firmi koja proizvodi ne¹to jedinstveno, nego o masovnoj proizvodnji, jednoj od najveæih i najrazvijenijih u svijetu. Tu i ne ostaje mnogo prostora za vlastite izume.

2. Hrana - mislim na stoènu hranu. Zbog geostrate¹ke pozicije je cijena takve hrane FCA BiH jednostavno - preskupa

1. znam tacno sta pricas... ja mislim konkretno na automatizaciju.

2. OK. ja sam otisao na to da pricas o hrani generalno. stocnu svakako ne poznajem.
ali, posto vec poznajes taj dio trzista... koliko je isplativo proizvoditi stocnu hranu?

[Eshek]

1. znam tacno sta pricas... ja mislim konkretno na automatizaciju.

2. OK. ja sam otisao na to da pricas o hrani generalno. stocnu svakako ne poznajem.
ali, posto vec poznajes taj dio trzista... koliko je isplativo proizvoditi stocnu hranu?

Jedva... Nemamo velikih proizvođača žitarica (ruku na srce, Bosna je tanka sa žitnicama, pogotovo jer je okružena Hrvatskom, Srbijom i Mađarskom). Neke mješaone uvoze komponente, a žitarice iz Srbije, pa rade nešto, ali uspijevaju prodati samo na lokalnom nivou, a zaradu im čini zapravo ušteda na prevozu.

Proizvodnja stočne hrane je isplativa samo ako je dio lanca, njena vrijednost je u tome da nekom proizvođaču mesa obezbjeđuje stabilan repromaterijal, kojem on može mijenjati sastva, ovisno o potrebama i stanju životinja koje uzgaja.

Samostalna - tankosava

[Sarafcina]

1. znam tacno sta pricas... ja mislim konkretno na automatizaciju.

2. OK. ja sam otisao na to da pricas o hrani generalno. stocnu svakako ne poznajem.
ali, posto vec poznajes taj dio trzista... koliko je isplativo proizvoditi stocnu hranu?

Jedva... Nemamo velikih proizvoðaèa ¾itarica (ruku na srce, Bosna je tanka sa ¾itnicama, pogotovo jer je okru¾ena Hrvatskom, Srbijom i Maðarskom). Neke mje¹aone uvoze komponente, a ¾itarice iz Srbije, pa rade ne¹to, ali uspijevaju prodati samo na lokalnom nivou, a zaradu im èini zapravo u¹teda na prevozu.

Proizvodnja stoène hrane je isplativa samo ako je dio lanca, njena vrijednost je u tome da nekom proizvoðaèu mesa obezbjeðuje stabilan repromaterijal, kojem on mo¾e mijenjati sastva, ovisno o potrebama i stanju ¾ivotinja koje uzgaja.

Samostalna - tankosava

hmm ... lijanovici? gomila ovih malih firmi za preradu pilica? ono.... zar to ne cini neko malo trziste... jasno je da mi nemamo neke sjajne uslove za proizvodnju zitarica, ali dovoljno za ove male ... nekako mi to zvuci .. logicno. narocito kada se uzme u obzir da je kod nas gro poljoprivrednog zemljista neiskoristen...

[Eshek]

hmm ... lijanovici? gomila ovih malih firmi za preradu pilica? ono.... zar to ne cini neko malo trziste... jasno je da mi nemamo neke sjajne uslove za proizvodnju zitarica, ali dovoljno za ove male ... nekako mi to zvuci .. logicno. narocito kada se uzme u obzir da je kod nas gro poljoprivrednog zemljista neiskoristen...

Upravo Lijanovici i uvoze smeće sa svih strana i prerađuju ga.

Imamo mnogo poljoprivrednog zemljišta koje je neiskorišteno, ali je gotovo nemoguća misija to promijeniti. Za to su potrebni ogroman kapital, politička volja, i premoštavanje trenutačne parcelizacije zemljišta. Moram se ispraviti, nije GOTOVO nemoguća misija, nego čak svaka ova stavka JESTE nemoguća misija