Moje je mišljenje da bi finansijski i privredno posrnuli Kanton Sarajevo dosta dobio u u ekonomskom smislu, mnogo više nego kada bi se Sarajevu priključilo siromašno, ruralno, većinski bošnjačko Olovo.
U političkom smislu, pat pozicija koja vlada u vlasti Kantona Sarajevo možda bi bila drugačija kada bi se u njoj našlo pet ili šest zastupnika hrvatskih stranaka. Možda bi tako sarajevski HRvati izgubili osjećaj da su građani drugog reda.
Ali...
HDZ ( kako ovu grupu kleptomana u Hrvatskoj zovu KRA - DE ZE
ima nešto reći na ovi temu. Uz pmoć vlastitih medija, prije svega Večerenjeg lista izvlače iz naftalina političke klaune poput Ive Mire Jovića. VL:
Zemljopisno Kiseljak i Kreševo više gravitiraju Sarajevu nego Travniku, administrativnom sjedištu Srednjobosanske županije, koju čine i ove dvije srednjobosanske općine. Ali, sa Sarajevom kakvo je danas, s bitno izmijenjenom nacionalnom strukturom stanovništva u odnosu na prijeratno razdoblje, većinu Kiseljačana i Kreševljaka danas ne veže ništa osim posla i zdravstvenih usluga koje koriste. S druge strane, još se nije razvila ni pretjerana bliskost prema Travniku, jer ni u ovoj srednjobosanskoj općini Hrvati nisu ostvarili jednakopravnost. Preustroja Travnika, kojim bi i Hrvati odlučivali o važnim pitanjima za današnje administrativno središte SBŽ-a, nema ni na pomolu, a Travnik je opterećen i neriješenim poslijeratnim ubojstvima hrvatskih povratnika i policajaca te neprocesuiranim ratnim zločinima. Također, podijeljena su i mišljenja o razini kvalitete zdravstvenih usluga Hrvatske bolnice u Novoj Biloj (općina Travnik) kojoj će, po svemu sudeći, trebati još dosta vremena, ali i novca da kadrovski zadovolji potrebe ovdašnjeg stanovništva za kvalitetnom zdravstvenom uslugom.
Promjena strukture stanovništva
Kiseljak i Kreševo danas ne osjećaju pripadnost ni Travniku ni Sarajevu, žele biti dio neke buduće hrvatske jedinice, ma kako se zvala, zaključak je izvučen iz razgovora s nekoliko Kiseljačana i Kreševljaka. “Prije rata sam živjela i radila u Sarajevu. Suprug mi je radio u sanitetu i na zadatku je ranjen u ratnom Sarajevu, a poginuo je 4. veljače 1993 godine kao prva žrtva bošnjačko-hrvatskih sukoba u Fojnici. Ja sam dobila otkaz u Union investu, ali sam uspjela vratiti stan u Sarajevu. Kada gledam Sarajevo prije i nakon rata, razlike su ogromne. Potpuno se promijenila nacionalna struktura stanovništva. Ja osobno puno toga u Sarajevu mogu dobiti zahvaljujući prijeratnim poznanstvima, ali to teško mogu drugi jer danas u Sarajevu nije poželjno izjašnjavati se kao Hrvat. To definitivno nije ono Sarajevo u kojemu smo ja i pokojni suprug živjeli prije rata. Mi iz središnje Bosne ovakvom Sarajevu ne pripadamo i za nas Hrvate bila bi katastrofa pripajanje Sarajevu“, kaže Mirjana Barbić, Kiseljačanka rodom, koja je godinama živjela i radila u Sarajevu. Prema Travniku, kaže, ne osjeća posebnu pripadnost, tu i tamo obavi poslove koji joj zatrebaju i to je sve. Barbić podsjeća da je na desetke radničkih autobusa dnevno prije rata vozilo na relaciji Kiseljak - Sarajevo. Danas je radnika manje, ali kvalifikacijska struktura je puno bolja.
„Kiseljačani, koji su prije rata radili u Sarajevu, bili su uglavnom radnici u građevini, puno manje obrazovani u odnosu na ljude iz ovog kraja koji danas rade u Sarajevu, u federalnim i državnim institucijama vlasti. To je jedini napredak ostvaren nakon rata u odnosima Kiseljaka i Sarajeva. Postoji i ta nostalgija za uslugama zdravstvenih ustanova u Sarajevu, puno izraženija kod starijih ljudi koji teže mijenjaju navike. Mlađi to ne osjećaju.
Nezadovoljni ustrojem
To su neki praktični razlozi naše okrenutosti ka Sarajevu. Politički, pripojiti Kiseljak i Kreševo Sarajevu bilo bi jednako kao posoliti more, a znamo da šaka soli moru ne znači ništa“, smatra Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak o pripajanju Kreševa i Kiseljaka Sarajevu.
I Kreševljaci ne osjećaju pripadnost ni Sarajevu ni Travniku, a jedino u što su sigurni jest da su nezadovoljni današnjim ustrojem BiH. “Generalno, mi smo nezadovoljni i ovakvim kao i prijedlogom ustroja BiH, po kojem bi se pripojili Sarajevu. Hrvatska federalna jedinica po meni je jedino rješenje kojim bi bili zadovoljni. Ukidanje Federacije BiH je ono što priželjkujemo, a osim federalnih jedinica, među kojima i hrvatske, općina i država kao jedine razine vlasti bile bi rješenje i za nas Hrvate iz Kreševa“, kaže Zdenko Laštro, poduzetnik iz Kreševa. Po njegovu mišljenju, Hrvatima iz ove srednjobosanske općine danas su podjednako blizu, odnosno daleko i Travnik i Sarajevo. Slično razmišlja i Branko Ivičević, diplomirani inženjer strojarstva, profesor skupine stručnih predmeta i matematike u Srednjoj strojarskoj školi u Kreševu.
„Ja sam 15 godina, ali prije rata živio u Sarajevu. Današnje Sarajevo i kakvo je bilo prije rata nemaju nikakvih sličnosti. Mi bi se kao Hrvati jednostavno utopili, ni o čemu ne bi odlučivali i nestali bi ukoliko bi nas pripojili Sarajevu.
Što je prihvatljivo?
Što se zdravstvenih usluga, koje većina navodi kao argument pripajanju Sarajevu tiče, mi ne trebamo izmišljati toplu vodu. Pogledajmo kako je to riješeno u Republici Hrvatskoj, s zdravstvenom iskaznicom možete se liječiti bilo gdje. Upravo je to prostor za ogromne uštede, a ne prekrajanje granica na našu štetu. Ja sam za hrvatsku jedinicu, ili kako god je nazvali u čiji bi sastav ušle sve općine s hrvatskom većinom s Mostarom kao sjedištem. Sve ostalo, neprihvatljivo mi je“, zaključuje Ivičević.
Pa izvjesna Lidija Bradara ima zanimljivo viđenje prostora:
Opet večernji
Jedan od mogućih prijedloga ustavnih promjena u Federaciji BiH koji je jučer objavio Večernjak, a koji je nastao na poticaj i uz financijsku potporu dijela međunarodne zajednice, izazvao je burna reagiranja u zemlji s dozom zabrinutošću da bi njegova realizacija dovela do podređene pozicije ovoga naroda. Ovakav je prijedlog promjene Ustava koji je kreirala međunarodna zajednica općinama središnje Bosne koje bi prema predloženom dokumentu pripale Sarajevskoj županiji, uglavnom dočekan “na nož”, kod političara, ali i predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata i članova kulturnih institucija.
“Prestrašno i za nas Hrvate pogubno”, kaže general Mario Bradara, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Kiseljak. Identično razmišlja i Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB, podrijetlom Kreševljak.
Izbori nemaju smisla
“Bojimo se da bi ovakav prijedlog nama Hrvatima donio još veću majorizaciju nego što je imamo sada”, kaže Tomić. “Ja nisam za pripajanje ni Sarajevu, ali ni bilo kojem drugom središtu. Za nas Hrvate najbolje je rješenje bila i ostala Herceg Bosna”, kaže Predrag Marković, tajnik Udruge hrvatskih političkih zatvorenika Kiseljak. “Bilo koje rješenje u kojemu Hrvati nisu ravnopravni s drugim narodima, odnosno ne izjednačava se njihov položaj s drugim većinskim narodima, u ovom slučaju Bošnjacima, smatram neprihvatljivih, a ne vidim da to ovaj prijedlog nudi”, kaže Milo Jukić, novinar i publicist, glasnogovornik književne Zaklade “Fra Grgo Martić“ iz Kreševa. Ivo Miro Jović, nekadašnji član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, danas predsjednik kiseljačke podružnice HKD Napredak koji godinama živi u Kiseljaku, također, kaže kako je svako rješenje koje će osigurati jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda u BiH Hrvatima prihvatljivo.
- Ako ovaj prijedlog ide u tom pravcu, onda mi je prihvatljiv - kaže Jović. Izrazito negativan stav prema ovom prijedlogu imaju dužnosnici HDZ-a BiH u Kiseljaku, Kreševu i središnjoj Bosni, ali i predstavnici drugih stranaka s hrvatskim predznakom koje djeluju u dvije spomenute srednjobosanske općine. - Za mene je prijedlog da se Kiseljak i Kreševo pripoje Sarajevskoj županiji potpuno neprihvatljiv jer bi se Hrvati iz ove dvije općine jednostavno utopili u većinski bošnjačkoj županiji. Organizirati bilo kakve izbore s takvim omjerom i sastavom stanovništva bilo bi besmisleno jer utjecaj Hrvata bio bi minoran. HDZ BiH ima svoje prijedloge ustavnih promjena koje mi podržavamo, a to su formiranje četiri teritorijalne jedinice od kojih bi jedna bila većinski
hrvatska, a Sarajevo uređeno kao distrikt - kaže Josip Kvasina, predsjednik OO HDZ-a BiH Kiseljak i predsjedatelj Sabora Srednjobosanske županije. - Za nas predstavnike hrvatskog naroda iz središnje Bosne ovakav je prijedlog potpuno neprihvatljiv - smatra i Radoje Vidović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH.
Različite stranke
I u kiseljačkom HSP-u cijepanje SBŽ-a na dva dijela i pripajanje konkretno Kiseljaka i Kreševa Sarajevskoj županiji po Hrvate smatraju pogubnim. - Ovakav prijedlog znači potpuni nestanak Hrvata iz središnje Bosne - tvrdi Zdravko Hrgota, predsjednik kiseljačke podružnice HSP-a BiH. Osim što je neprihvatljiv, prijedlog je i kontradiktoran - smatra Lidija Bradara, predsjednica ŽO HDZ-a BiH SBŽ i članica Predsjedništva HDZ-a BiH. “Prijedlog po kojem SBŽ nestaje, a njegove se općine pripajaju Zeničko- dobojskoj i SŽ-u po meni je nastavak politike međunarodne zajednice koja je SBŽ-u najprije oduzela status županije s posebnim režimom upravljanja, a sada je potpuno briše. Nama je HNŽ po svemu sličniji i bliži od Sarajeva, a nametanje svakog rješenja mimo volje i hrvatskog naroda u središnjoj Bosni znači brisanje gumicom Hrvata s ovih prostora”, zaključuje Lidija Bradara, predsjednica ŽO HDZ-a BiH SBŽ.
Dakle, da li ste da Kiseljak i Kreševo postanu dio Kantona Sarajevo?
....pa sam bila sretnija..... 
